Oko 7000 korisnika moglo bi ostati bez logopeda zbog tehničkih uvjeta

Privatni logopedi upozorili su da bi iduće godine 7000 korisnika moglo ostati bez mjesta za terapiju jer će zbog novog Zakona o logopedskoj djelatnosti i pratećih minimalnih tehničkih uvjeta oko 40% privatnih praksa biti prisiljeno prestati s radom.

Više od 7000 korisnika, većinom djece, moglo bi ostati bez mjesta na kojem danas primaju logopedsku terapiju, upozorili su iz Hrvatske asocijacije logopeda poduzetnika (HALP) na prosvjedu održanom ispred Ministarstva zdravstva.

Istaknuli su da će zbog novog Zakona o logopedskoj djelatnosti i pratećih minimalnih tehničkih uvjeta brojne privatne prakse biti prisiljene prestati s radom.

Zbog neispunjivih standarda peticija i ocjena ustavnosti novog zakona 

Teret neispunjivih standarda tako će najviše osjetiti korisnici, koji će novog logopeda morati tražiti u već ionako preopterećenom sustavu, ističu logopedi.


Kako bi se takav scenarij spriječio, pokrenuta je peticija, Ustavnom sudu podnesen je prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti zakona s Ustavom.

Zbog novih minimalnih tehničkih uvjeta brojni logopedi primorani su napustiti kabinete koji su dosad bili adekvatni i u kojima godinama uspješno rade. Pritom alternativa često ne postoji.

Prostori koji zadovoljavaju sve uvjete iznimno su rijetki, a u manjim mjestima ih uopće nema, poručila je Maša Jakubin, logopedinja i članica HALP-a.

- Od logopeda koji provodi individulanu terapiju odjednom se traži soba od barem 12 kvadrata, čekaonica od devet četvornih metara, te čak dva sanitarna čvora iako je uvijek sam s korisnikom. Kada se pribroje stavke poput širine vrata od 90 cm, visine stropa od 260 cm, pred logpede je stavljen nemoguć zadatak, istaknula je Maša Jakubin.

Jesu li dva četvorna metra više važnija od prava djeteta na terapiju?

Zato logopedi pitaju vrijede li dva dodatna četvorna metra i desetak centimetara visine stropa više od djetetova prava na logopedsku terapiju. Traže dijalog i reviziju minimalnih tehničkih uvjeta.

- Teško je objasniti kako visina stropa, širina vrata, kvadratura čekaonice ili broj sanitarnih čvorova utječu na to hoće li dijete progovoriti, pravilno izgovarati glasove, prevladati teškoće u učenju ili smanjiti mucanje. Kvalitetu terapije određuju stručnost logopeda, a ne građevinske norme koje u nekim slučajevima mogu biti i prepreka terapijskom procesu, istaknula je Adela Parać Kukec, logopedinja i dopredsjednica HALP-a.

Logopedi koji rade u prostorima koji, prema novom zakonu ne ispunjavaju tehničke uvjete, često su jedini logopedi u svojim sredinama.

- Ja radim u Svetoj Nedelji. U mojem prostoru, s kojim sam izuzetno zadovoljna, imam problem visine stropa. Moj strop je 240 cm, a  potrebno je 260 cm. Ja jedina na tom području imam privatnu logopedsku praksu. Postoji lista čekanja. Kod mene ono je to u okviru jedne godine između 200 i 250 djece koji se obrate za pomoć, rekla je Matilda Poljak Šušak, logopedinja. 

Privatni logopedi kažu da nemaju nikakvu podršku od Hrvatskog logopedskog društva, ni od Ministarstva zdravstva.

Više od 40% privatnih logopeda zatvorit će praksu, oko 7000 korisnika tražit će rješenje  

Prema podacima iz ankete HALP-a, privatni logopedi su tijekom 2025. pružali usluge za više od 18.000 korisnika. U istom istraživanju je više od 40% privatnih logopedskih subjekata izjavilo da ne može zadovoljiti uvjete te će u srpnju 2027. prestati s radom što znači da će više od 7000 korisnika morati potražiti novo rješenje.

Udruga upozorava da javni zdravstveni sustav ne može jednostavno preuzeti sve korisnike preko noći.

Na logopedsku terapiju se već s postojećim kapacitetima čeka mjesecima, čak i kod privatnih logopeda, dok su u javnim ustanovama liste još duže.

- Ministarstvo zdravstva nije provelo istraživanje o broju privatnih logopeda, uvjetima u kojima rade ni njihovoj stručnosti. Mi smo ih na to pokušavali upozoriti i ponuditi im informacije s terena, no bez rezultata. Ne želimo čekati da se posljedice dogode pa tek onda tražiti rješenja, poručila je Matilda Poljak Šušak, logopedinja i članica HALP-a.

U HALP-u kao poseban problem ističu nejednake rokove za prilagodbu novim uvjetima: dok javne ustanove imaju tri godine, privatnim praksama nakon dvije godine, ako ne ispune sve uvjete, po sili zakona prestaje pravo na rad.

U Ministarstvu zdravstva kažu da ne očekuju probleme 

- Ima dovoljno vremena za prilagodbu. Ne očekujemo nikakve poremećaje, niti možemo podržati bilo kakvo adresiranje problema dok je rok za prilagodbu još uvijek aktivan, izjavio je Bojan Vidović,  dipl. iur., ravnatelj Uprave za pravne poslove u zdravstvu, Ministarstvo zdravstva.

Rok za prilagodbu je kraj srpnja 2027. Oni koji ne ispune uvjete, morat će zatvoriti vrata.

U zemlji u kojoj logopeda već nedostaje, na pregled i terapiju čeka se mjesecima.