Oluja stoljeća? Stručnjaci upozoravaju, stiže era ekstremnog vremena!

Razorno nevrijeme koje je pogodilo Zagreb i širu regiju više se ne može nazivati "pojavom jednom u 100 godina". Stručnjaci upozoravaju da se takvi ekstremi sada mogu ponavljati svakih 10 godina - ili čak češće. 

Klimatske promjene, zagrijavanje mora i specifična kombinacija atmosferskih uvjeta stvorili su "savršenu oluju" kakvu regija dosad nije pamtila.

Ključna poruka - vrijeme se mijenja brže nego što se društvo uspijeva prilagoditi.

"Oluje stoljeća" postaju sve češće

Nakon najnovijeg snažnog nevremena koje je poharalo Zagreb, znanstvenici sve otvorenije dovode u pitanje stare klimatske procjene.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono upozorava u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" da se koncept "povratnog razdoblja" mora hitno mijenjati.

- Ta povratna vremena treba revidirati. Ono što je bilo jednom u 100 godina, očito ide ispod toga – i to vrijedi za sve više procesa, rekao je.

Sličan stav dijeli i slovenska klimatologinja Lučka Kajfež Bogataj. 

- Ono što je nekad bilo jednom u 100 godina, u budućnosti će se događati možda svakih 10 godina, dodala je. 

Drugim riječima - ekstrem postaje novo normalno.

Nevrijeme koje je prešlo granice

Oluja nije bila izoliran incident. Prije nego što je stigla u Hrvatsku, pogodila je Sloveniju, posebno područje Kranja i Gorenjske, regije koje nisu poznate po jakim vjetrovima.

- Ne pamtimo ovakve invazije. Udari su išli do 140 km/h, što je za taj prostor nezamislivo, istaknula je Kajfež Bogataj.

Ovaj regionalni karakter oluje dodatno potvrđuje da se radi o širem atmosferskom poremećaju, a ne lokalnoj anomaliji.

Što se zapravo dogodilo? 

Prema Grisogonu, ključ leži u kompleksnoj kombinaciji faktora - aktivan sjeverni Atlantik, prodor hladnog zraka prema Sredozemlju, stvaranje ciklone nad Genovskim zaljevom, dodatno jačanje nad toplim Jadranom i sudar s planinskim masivima poput Medvednice. 

- Radi se o lancu događaja. Ako izvadimo jednu kariku, nećemo dobiti ovako ekstremne brzine, istaknuo je.

Posebno je važan fenomen planinskih valova i djelomične rezonancije atmosfere. 

- Strujanje zraka i planine poput Medvednice stvaraju efekt pojačanja - to je bio ključ, dodao je. 

Zašto su udari vjetra bili tako neobični?

Građani su primijetili neobičan obrazac - kratki, ali iznimno snažni udari koji dolaze u valovima.

- To nije bura ni jugo, ali dinamički je slično planinskim vjetrovima. Te refule su rezultat rezonancije i slojeva zraka na visini od 2 do 4 kilometra, Grisogono objašnjava. 

Drugim riječima, radilo se o rijetkoj kombinaciji meteoroloških i geografskih uvjeta.

Klimatske promjene: Glavni krivac?

Iako postoji više faktora, znanstvena zajednica sve jasnije pokazuje prstom prema klimatskim promjenama.

Kajfež Bogataj ne ostavlja puno prostora za sumnju. 

- Znanost pokazuje da je ljudski utjecaj najmanje 95 posto. Ovakav porast temperature nikada nije zabilježen u povijesti, naglasila je. 

Poseban problem je ekstremno zagrijavanje - Sredozemno more nikad nije bilo toplije, kontinentalni dijelovi bilježe rekordne temperature, kontrasti između toplog juga i hladnog sjevera postaju sve izraženiji.

- Taj temperaturni kontrast dodatno pojačava ekstremne vremenske pojave, poručila je. 

Kako se prilagoditi? "Klimatski sigurna gradnja"

Ako se promjene više ne mogu zaustaviti, mogu li se barem ublažiti posljedice? Odgovor je da, ali uz sustavan pristup.

- Treba nam plan. Ne možemo djelovati stihijski. Moramo uvesti klimatski sigurnu gradnju, naglašava Kajfež Bogataj. 

To uključuje - jače i otpornije krovove, prilagodbu urbanizma, nove građevinske standarde i uključivanje osiguravajućih društava. 

- To nisu futurističke tehnologije, to je pitanje planiranja i političke volje, rekla je. 

Hrvatska bez klimatskog centra

Grisogono upozorava na još jedan ključni problem.

- U Hrvatskoj nedostaje klimatski centar koji bi objedinio podatke i vodio strategiju, rekao je. 

Bez takve institucije, teško je planirati dugoročne mjere, osobito u političkom sustavu koji razmišlja u četverogodišnjim mandatima.

Hoćemo li živjeti u stalnom strahu?

S obzirom na sve češće ekstremne pojave, postavlja se pitanje - ulazimo li u eru stalne tjeskobe zbog vremena?

Odgovor stručnjaka je jasan - panika nije rješenje.

- Jedini lijek protiv panike je edukacija, kaže Kajfež Bogataj.

Naglasak stavlja na kontinuirano informiranje građana, obrazovanje mladih i starijih i bolju komunikaciju rizika. 

- Kad ljudi razumiju što se događa, lakše će se nositi s tim – i tražiti odgovore od politike, poručila je. 

Vrijeme se promijenilo - pitanje je jesmo li i mi

Ekstremne oluje više nisu iznimka nego sve češća pojava. Stručnjaci upozoravaju da se nalazimo u prijelomnom trenutku, jer klimatske promjene ubrzavaju, infrastruktura kasni, a društvo se tek počinje prilagođavati. 

Ključno pitanje više nije hoće li se ovakve oluje ponoviti, nego koliko smo spremni za sljedeću.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: