Oporba: To je krizni porez, a ne na ekstraprofit

Vlada je u javnu raspravu uputila prijedlog zakona o dodatnom porezu na dobit, kojim bi se oporezovale sve tvrtke koje će u ovoj godini ostvariti prihode veće od 300 milijuna kuna, i to po stopi od 33 posto. I dok ministar financija kaže da je riječ o jednokratnom solidarnom porezu, Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da se tako kažnjavaju najuspješnije tvrtke.

Dugo se čekalo predstavljanje poreza na ekstraprofit koji je Vlada na kraju nazvala dodatanim porezom na dobit ili solidarnim porezom.

- Ovdje se ne radi o kažnjavanju onih koji su uspješni nego obrnuto, radi se o preusmjeravanju dobiti onih koji imaju puno prema onima koji imaju manje i poanta je da sva sredstva koja će se ovim prikupiti iskoristimo u idućoj godini i kanaliziramo ih kao izravnu potporu onima koji su najslabiji u hrvatskom društvu, rekao je Andrej Plenković predsjednik Vlade.

Uplatit će ga svi poduzetnici koji će u 2022. ostvariti prihod veći od 300 milijuna kuna i čija će dobit biti veća od prosjeka ostvarene dobiti u posljednje četiri poslovne godine.

- Ako je nekome dobit primjerice rasla u 2022. 50 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek njegova efektivna stopa poreza na dobit bi bila 24 posto, ako je nekome dobit rasla 100 posto u odnosu na proteklo četvorogodišnje razdoblje njemu bi efektivna porezna stopa bila dakle zbroj ovog poreza na dobit redovnog i dodatog, efektivno bi to bilo 30 posto porezno opterećenje porezom na dobit, pojasnio je Marko Primorac, ministar financija.

Analize za 2021. pokazuju da je takvih poreznih obveznika bilo malo više od 200. Najviše ih je u prerađivačkom i financijskom sektoru, trgovini i građevinarstvu. U proračun bi uplatili oko dvije milijarde kuna dodatnog poreza. Sličan učinak očekuje se i u 2022., iako do kraja godine tvrtke mogu povećati svoje rashode, smanjiti dobiti i izbjeći dodatni porez.

- Na način da primjerice radnicima daju nekakve neoporezive isplate ili bilo što drugo mi to dapače podržavamo, rekao je Primorac.

- Ono što očekujemo sljedeće godine to je kriza i recesija čiji dubinu još uvijek ne znamo. Međutim ono što znamo to je da nam zaista treba snaga da preživimo ovo teško makroekonomsko razdoblje, da zadržimo radna mjesta i da nastavimo s povećanjem plaća koje se kontinuirano događa od samog početka godine. Znači pričamo o porezu na porez koji će zasigurno zaustaviti investicije otvaranje novih radnih mjesta, rekla je Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Novim porezom na dobit u Saboru nisu oduševljeni u oporbenim redovima, ali dijelom ni zastupnici iz redova vladajućih jer je, kako kažu, riječ o tipičnom kriznom porezu, a ne porezu na ekstraprofit.

- Ovo nije porez na ekstraprofit nego tipični krizni porez koji lagano podsjeća na vrijeme Vlade Jadranke Kosor. Mi nismo za takvo linearno oporezivanje, svima isto, izjavio je Branko Grčić (SDP).

Krizni porez, kaže, nimalo na liči na porez na ekstraprofit jer se, po iskustvu zemalja koje su već uvele taj porez prije nekoliko mjeseci, zapravo odnosi isključivo na nekoliko tipičnih sektora poput energetike, bankarskog sektora i eventualno one djelatnosti koje su dizale marže i čije su profitne marže više nego što je to bilo u posljednjih nekoliko godina.

Bilo bi korektno, istaknuo je, da se tako uprihođeni novac preraspodijeli prema siromašnijem dijelu našeg društva, za socijalne potrebe i ublažavanje posljedica inflacije.

Grčić je najavio da će prijedlog razmotriti kada vide kako će biti uobličen u zakonu i na temelju toga odlučiti hoće li ga podržati, ali ovo je tipični krizni porez, u Ministarstvu ga još zovu i solidarni porez, u svojoj biti je linearan i to je nešto što ne podržavamo, kazao je.

Zvonimir Troskot (Most) je naglasio da nisu za uvođenje bilo kakvih oblika poreza, osobito za vrijeme recesije u kojoj se već sada Hrvatska nalazi.

Troskot: Oporezovat će tvrtka koja je zaradila na krizi, kao i ona koja je zaradila ulaganjem i zapošljavanjem

- Ako se već išlo s tom mjerom, onda se trebalo ići u sektorsko oporezivanje, a ne uvoditi univerzalan ekstraprofit koji će pogoditi kompanije koje nisu koristile krizu da bi se obogatile nego su možda koristile svoju sposobnost, imale investicije ili možda sreće na tržištu pa su ostvarile veći profit u odnosu na ostala razdoblja, upozorio je Troskot.

Govorimo o nepravdi jer će se možda oporezovati firma koja je zaradila na krizi, ali i firma koja je to napravila dobrom procjenom, sposobnošću, ulaganjima, zapošljavanjem ljudi koji su doveli do povećane vrijednosti unutar kompanije, poručio je Troskot.

Marijana Puljak (Centar) kaže da je ministar Primorac uvođenje već treće stope poreza na dobit objašnjavao tako da je kazao da se primjenjuje Uredba EU o solidarnom doprinosu, međutim, ne primjenjuju je izravno, jer, kako je rekla, da je primjenjuju izravno u Hrvatskoj ne bi nikoga oporezovali.

Vlada je proširila obuhvat tog poreza da bi mogla namaknuti dodatne oko dvije milijarde kuna prihoda, koji za državni proračun toliko značajan jer tek oko šest posto proračuna dolazi iz poreza na dobit. Međutim, značajan je za poduzetnike kojima će na ovaj način ograničiti investicije i budući rast i razvoj jer se iduće godine očekuje značajan pad gospodarskih aktivnosti, smatra Puljak.

Napomenula je da je Hrvatska prva u Europi kada treba uvoditi nove poreze i tako puniti državni proračun, a pitanje je zašto nismo prvi u podršci poduzetnicima i smanjivanju porezne presije i raznih parafiskalnih nameta koji bi poduzetnicima "omogućili da dišu", stvaraju nove vrijednosti i otvaraju nova radna mjesta.

Još jednom se pokazuje politika ove Vlada da kažnjava uspjeh i da uspjeh u Hrvatskoj nije nešto što se nagrađuje nego na ovaj način kažnjava. Ta će politika na kraju izazvati nova poskupljenja i osiromašenje građana, upozorila je Puljak.

Dario Hrebak (HSLS) napomenuo je da građani očekuju da oni koji su se okoristili u ovoj krizi, ne zbog svoje uspješnosti i kreativnosti nego zato što su iskoristili trenutak nesređenog stanja na slobodnom tržištu, taj dio na neki način vrate nazad društvu.

Hrebak (HSLS): U porezne škare idu samo najveće tvrtke, njih oko 200

- Nama liberalima važno je, što smo i uspjeli u razgovoru s partnerima, da se neće, kao što je bio prvotni prijedlog, oporezovati iznad 60 milijuna kuna. Jako nam je važno što malo i srednje poduzetništvo neće osjetiti ove porezne izmjene nego samo oni najveći, i to samo polovica njih. Od više od 400 velikih kompanija s više od 300 milijuna kuna prihoda, u porezne škare će ući otprilike 200 tvrtki, istaknuo je Hrebak.

Važno nam je, dodao je, i to što u sljedećoj godini Ministarstvo reže parafiskalne namete svima u vrijednosti preko milijarde kuna. Nismo oduševljeni ovim potezom, ali podržat ćemo ga jer obuhvaća samo mali dio poduzetnika, one koji su u ovoj krizi ostvarili najveće dobiti i taj će porez vrijediti jednokratno, samo jednu godinu, tijekom trajanja ove krize, najavio je.

Hrvoje Zekanović (HDS) kratko je ocijenio da je 'danas ministar Marko Primorac postao Robin Hood'. On stvarno danas uzima onima koji imaju najviše i daje onima koji su u najvećoj potrebi, poručio je.

Više pogledajte u prilogu Silvane Skočajić: