Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je u završnom govoru u Hrvatskom saboru nakon rasprave o godišnjem izvješću o radu Vlade odbio kritike oporbe i pozvao na optimizam te da se kriza iskoristi kao jedinstvena prilika za jačanje povjerenja.
27.10.2021.
14:58
Autor: HRT/Hina/V.G.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je u završnom govoru u Hrvatskom saboru nakon rasprave o godišnjem izvješću o radu Vlade odbio kritike oporbe i pozvao na optimizam te da se kriza iskoristi kao jedinstvena prilika za jačanje povjerenja.
Više pogledajte u prilogu Šime Vičevića:
Govoreći o sljedećim aktivnostima, predsjednik Vlade istaknuo je da uz nastavak borbe protiv pandemije i ubrzavanje obnove treba raditi na eliminaciji malodušja i pokazati jedinstvo kako bi hrvatsko društvo bilo puno bolje nego što je sada. Dodao je da će, ako neki stalno budu radili na rušenju povjerenja, stalno biti prisutne tenzije.
Poručio je da će Vlada i dalje imati potporu hrvatskih građana bez obzira na to koliko se to nekome iz Švicarske možda ne sviđa, aludirajući ironično na tvrdnje predsjednika SDP-a Peđe Grbina da izvješće predsjednika Vlade zvuči kao da živimo u Švicarskoj ili Norveškoj.
Plenković je također odbio navode oporbe da DORH i policija, odnosno sudstvo, djeluju na mig izvršne vlasti, navodeći u prilog tomu nedavne presude, a poznato je da je upravo HDZ nedavno pravomoćno osuđen presudom Vrhovnog suda. Utjecaj je izmišljen iz "švicarske optike", ali ne postoji i neće postojati, istaknuo je.
Izneseni su točni podaci
Plenković je istaknuo da su u izvješću izneseni točni podaci, no kako se interpretiraju, dodao je ironično aludirajući na primjedbe oporbe, to je stvar "Švicaraca".
Također je rekao da su oporbeni komentari zlonamjerni jer oporba ne želi vidjeti što je učinjeno u proteklih godinu dana te da je iznesena tek trećina.
Vezano uz pandemiju, Plenković je podsjetio da ona u Hrvatskoj traje više od 600 dana te da se građani svakodnevno pozivaju na cijepljenje cjepivom koje je Vlada nabavila u više nego dovoljnim količinama. Građane koji se nisu cijepili pozvao je još jedanput da to učine, a one koji su se cijepili dvjema dozama da se cijepe i trećom dozom jer je to ključno za suzbijanje epidemije.
Istaknuo je kako je Vlada u pandemiji poduzetim mjerama sačuvala radna mjesta, spasila poslodavce i spriječila val stečajeva i otpuštanja, a omogućila je i uspješnu turističku sezonu.
Kad je riječ o obnovi od potresa, Plenković je rekao da njome nisu zadovoljni te da se ide u izmjene zakona kako bi se ona ubrzala. Istaknuo je da su svi kojima je bio potreban smještaj dobili alternativni smještaj. Oni koji su željeli ostati pokraj svojih razrušenih kuća, ostali su na temelju vlastite odluke, i to je bio njihov izbor.
Vezano uz uvođenje eura, podsjetio je da je to pitanje riješeno ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, koji podrazumijeva da se to provede kada Hrvatska za to bude spremna. Hrvatska je u Europskoj uniji više od osam godina i nakon 10 godina ta odluka je razumna i racionalna, a ratificirana je u Saboru i potvrđena na referendumu, rekao je predsjednik Vlade.
U vezi s cijenama goriva, Plenković je istaknuo kako je Vlada reagirala tako da ih stabilizira "bez da proizvođači i distributeri imaju veće štete", a na korist građana. Najavio je, među ostalim, i povećanje rodiljskih naknada kao poticajnu demografsku mjeru.
Petrov: Izvješće kao da u Hrvatskoj sve cvjeta
- Ljudi ne odlaze samo zbog plaća, nego osjećaja nepravednosti, a najporaznija su istraživanja koja pokazuju da što se više ljudi iseli, to više raste razina korupcije, rekao je Božo Petrov u saborskoj raspravi o premijerovu Izvješću koje, smatra, nije objektivno. Po njemu bi se zaključilo da u Hrvatskoj sve cvjeta, ali Hrvatska umire, kazao je zastupnik i dodao da je inflacija 3,3 posto, cijene osnovnih prehrambenih namirnica skočile su 10 posto, energenata 20 posto, 500 tisuća je hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta.
Grbin: Sat vremena smo otputovali u Švicarsku
Zahvaljujem vam što ste nam omogućili da na sat vremena otputujemo u Švicarsku, jer ovo izvješće ne oslikava realnost života u Hrvatskoj, poručio je premijeru Andreju Plenkoviću i Peđa Grbin (SDP), spočitnuvši mu da je izostavio konkretne odgovore na neke od gorućih problema u državi. Kritizirao je Vladino postupanje u pandemiji, stanje u zdravstvu u kojemu i nakon intervencije države dugovi rastu. Grbin je upitao i što ćemo s Inom, čiji je otkup najavljen prije pet godina, što će se poduzeti oko leasing društava, jer analize pokazuju da je građanima ukradeno 700 milijuna kuna. Hrvatskoj je potreban ozbiljan zaokret, a ovakvim temeljima ne može naprijed, istaknuo je.
Hrvoje Zekanović (HS) premijeru je rekao kako podržava mnoge stvari koje je Vlada radila u pandemiji i općenito, da se Hrvatska "čak i nije loše snašla", ali da ima i stvari s kojima se ne može suglasiti. Jedna od njih je, kazao je, uvođenje eura, što nije čin monetarne stabilnost, nego isključivo politički cilj dodatne kohezije, unitarizma u EU. Nisam za izlazak iz Unije, ali sam za stalno propitivanje našeg statusa, da vidimo što nam članstvo donosi, odnosno odnosi, kazao je Zekanović i dodao kako "zasad izgleda da nam je tu dobro". U svemu što je dobro podržat ćemo vas, no ne i tamo gdje se gubi suverenitet, napravit ćemo apsolutno sve da se euro ne uvede, poručio je premijeru.
Pupovac: Ubrzati obnovu
I Milorad Pupovac (SDSS) referirao se na pandemiju, upozorio da se virus širi jer nismo dovoljno cijepljeni, da se širi i na sve mlađu populaciju i ugrožava i njihovo zdravlje. Zato je nužno da se poduzimaju adekvatne mjere i ne rade nezdravi kompromisi, jer će to doći na naplatu, poručio je. Što se tiče potresa naveo je da smo prošli ono najgore, naučili što treba popraviti, donijeli zakon koji će obnovu ubrzati. Ipak, smatra da treba napraviti barem još dvije stvari, uz osiguranje zakonodavnog okvira i značajna financijska sredstva. Upozorio je i na problem neravnomjernog razvoja države, ne spori važnost povjerenja, a ističe nužnost borbe protiv korupcije, kao i populizma čiji "jeftini oblici također korumpiraju".
Mrak Taritaš premijeru: Odradite nešto kako spada
- Dajte konačno nešto odradite kako spada, od početka do kraja jer s koronom, cijepljenjem, zdravstvom, obnovom, reformama, tržištem rada, zelenom tranzicijom i zapravo svime čega ste se trebali primiti to vam nije uspjelo, kazala je Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika Centra i GLASA). Kaže kako bi - kada sluša premijera Plenkovića, mogla pomisliti da živi u Švicarskoj.
Navela je da smo među najlošijima u EU u borbi protiv korone i cijepljenju, da imamo najviše cijene goriva u okruženju te da nema još ništa od obnove nakon potresa. Spomenula je i neprovođenje reforme pravosuđa ustvrdivši da jedino što se dogodilo je dodatno narušavanje slike pravosuđa kroz nepotrebnu trakavicu oko izbora predsjednika Vrhovnog suda.
Peović: Ni povećanje minimalca na 5.000 kn ne bi bilo dovoljno
Krešo Beljak (HSS/Radnička fronta) rekao je kako je u izvješću puno planova a manje realizacije, no pozdravlja što je premijer spomenuo da je bilo i pogrešaka. To je velik pomak pa ne mogu biti protiv svega, kazao je. Njegova kolegica iz Kluba kuba Katarina Peović referirala se na najavljeno povećanje minimalne plaće ocijenivši rast od 350 kn nedovoljnim. Navela je da sadašnja minimalna plaća zadovoljava tek 25 posto životnih potreba "pa je jasno da bi povećanje i na 5000 kuna bilo nedovoljno".
"Prije su primali plaću, a sada plaču"
Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrata) ukazao je na korupciju, stopu siromaštva, loš životni standard, loše stanje u zdravstvu, slabu procijepljenost, neprovođenje obnove nakon potresa. Apsurd život radnika u Hrvatsko ilustrirao je "razlikom č i ć, jer su prije "primali plaću a sada plaču". Hajduković je zaključio da kako ne čudi što je nacionalni sport hrvatski triatlon, dizanje kredita, preskakanje rata, plivanje u dugovima.
IDS protiv centralizacije zdravstva
Emil Daus (Klub IDS-a) najviše primjedbi imao je na najavljenu reformu zdravstva kojom se planira cijeli sustav centralizirati. Smatra kak će se "cijena centralizacije ovaj put platiti doslovno u ljudskim životima", upozorio je Daus apelirajući na mudrost i razum da do toga ne dođe.
Ivana Kekin (ZLB) ustrajava da je premijerovo Godišnje izvješće o radu Vlade odvojeno od realiteta.
- Podsjetio me na izjavu ministra Aladrovića da je Hrvatska fenomenalno mjesto za život, jedini je problem što se s njima ne bi složio velik dio građana, kazala je Kekin koja tvrdi da Vlada nije provela ni jednu reformu, da su njeni potezi okrenuti dobrom rejtingu.
- Jedina reforma na kojoj Vlada radi je reforma zdrave pameti hrvatskih građana, izjavila je.
Vaše nasljeđe će biti da ste se u najtežim trenucima igrali skrivača iza Martine Dalić, Vanđelića i Beroša, poručila je premijeru Sandra Bečić (ZLB) navodeći da će se političko nasljeđe njegove vlade mjeriti kroz odgovor na tri ključne krize: Agrokor, covid pandemiju i potresa. To je sigurno najveći grijeh ove vlade, ocijenila je dodavši kako je teško zamisliti da bi se u nekom glavnom gradu tek godinu i pol nakon potresa počele donositi prve odluke o uklanjanju zgrada, da bi premijer dozvolio da mu ljudi budu u kontejnerima, a dobio je pet milijardi kuna samo za Zagreb i okolicu.
Ante Prkačin (DP) ocijenio je da nismo dovoljno energični prema državi Srbiji, da se ne traži glasno ratna odšteta, nismo uporni u otkrivanju nestalih, griješimo jer međunarodnoj zajednici nismo točno pokazali destruktivno djelovanje srpske politike, predvođeno Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
- Što se tiče pomoći hrvatskim građanima, ako ne uđete u trošarine i PDV - bit će ih teško zaštiti u ovom trenutku, poručio je premijeru.
Bačić (HDZ): Vlada je u proteklih godinu dana vukla dobre poteze
Suprotno oporbi, saborski HDZ hvalio je u srijedu poteze koje je Vlada u proteklih godinu dana poduzimala u borbi s pandemijom covida, u očuvanju gospodarstva, obnovi.
U trećem kvartalu ove godine rasli smo 16,1 posto, na kraju godine rast BDP-a premašit će osam posto, imamo 50 tisuća zaposlenih više nego lani, osigurali smo sredstva za bržu obnovu od potresa, pobrojao je Branko Bačić (HDZ). Smatra da su stvoreni uvjeti da desetljeće pred nama bude uistinu razvojno, ističe kako je Hrvatska u proteklih osam godina, tj. od ulaska u EU, izvukla 44 milijarde kuna više nego je participirala u zajedničkoj blagajni.
Zahvaljujući sredstvima Unije ulazimo u ozbiljne investicijske cikluse u prometu i energetici, kazao je, spominjući Pelješki most, koridor Vc, most na Svilaji, izgradnju 13 velikih luka, LNG terminal.
Bačić odbacuje oporbene tvrdnje da premijer ne iznosi točne, nego podatke koji nisu realni, da uljepšava stvarnost.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora