Bubaš: Situacija je ozbiljna i treba ju evaluirati svaki dan

22:18 / 13.01.2022.

Autor: M.M./Otvoreno/HRT

Otvoreno

Otvoreno

Foto: Otvoreno / HRT

Rekordni brojevi novozaraženih u petom valu pandemije u Hrvatskoj, na testiranje se čeka danima. Je li rješenje u brzim antigenskim testovima u ordinacijama primarne medicine? Obiteljski liječnici ogorčeno negoduju, ministar Beroš poručuje: u ratu smo s virusom, a ne s liječnicima. Diljem Europske unije oprečne strategije u suzbijanju pandemije, koji je najbolji put za Hrvatsku?

- Situacija je ozbiljna i treba ju evaluirati svaki dan, rekla je Marija Bubaš, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u emisiji Otvoreno. 

Dodala je da udio od 50 posto pozitivnih u testiranima govori da se omikron širi i da je tu kod nas, pa čak i više nego što znamo.

- Kakva je situacija u Europi, drugačije ne može biti ni kod nas, istaknula je. 

Osvrnula se i na brze antigenske testove. 

- Brzi antigenski testovi nisu bili u to vrijeme kada se počelo dijagnosticirati s PCR niti blizu kvalitetni kao što su danas. I nisu bili time niti pouzdani. Onda smo došli do kraja prve godine epidemije, pa smo ušli u drugu godinu epidemije. Znači, prošli smo 2020. i u 2020. samo već pred kraj godine počeli imati dosta kvalitetnije brze antigenske testove, koji su tada služili da bi se utvrđivalo jer rezultat se dobivao za petnaest minuta za razliku od PCR testa, gdje se rezultat dobije za četiri sata u najboljem, idealnom slučaju. Dakle, ti su nam testovi služili za prekidanje lanaca zaraze i za otkrivanje, pogotovo kod simptomatskih. Što su bili kvalitetniji, to su nam služili za dijagnostiku zaraze kod asimptomatskih osoba. Danas su oni gotovo pa kvalitetni kao i PCR, govorim za osobe koje imaju razvijene simptome. I zato ih danas koristimo za utvrđivanje kao metodu utvrđivanja pozitiviteta kod simptomatskih osoba, istaknula je. 

U Belgiji rasprava o obveznom cijepljenju 

Tihomir Vinković
, vanjskopolitički komentator HRT-a rekao je kako je u Belgiji počela rasprava o obveznom cijepljenju.

- Rasprava ide u svim smjerovima. Moguće je da će neke skupine, kao što su zdravstveni radnici, morati biti cijepljeni pa čak i 3 dozom, ali za neke neće biti obvezno, ali se zadržava pravilo da ljudi smiju raditi ukoliko se posao može obavljati samo jedan dan u tjednu u uredu, ostalo se odvija rad na daljinu. 

Istaknuo je kako svatko provodi svoja pravila.

- Belgija ima svoja pravila, institucije EU-a imaju svoja pravila. Neki nam gledaju jesmo li cijepljeni ili ne, imamo li negativan PCR test. Tu je i sjedište NATO-a i na jučerašnjem sastanku se nije gledao PCR test već jesmo li cijepljeni s koliko doza i kada. Po odrednicama EU-a za prelazak unutarnjih granica i za rad u institucijama potrebno je biti cijepljen najmanje 270 dana prije dana kada želite doći na radno mjesto, rekao je.

U Ljubljani je Ustavni sud blokirao obvezno cijepljenje.

Robert Botteri, urednik časopisa Mladina rekao je da je ta ideja i dalje aktualna zbog epidemiološke situacije, ali da sadašnja vlada prije izbora neće više ići s tom idejom jer je bila jako loše prihvaćena.

- U Sloveniji je trećina punoljetnih građana protiv cijepljenja. Imamo ogromnu količinu ljudi koji bi sami sebe smatrali da su odmetnici. A i sam prijedlog je bio tako loše pripremljen da Ustavni sud nije mogao ništa drugo napraviti nego ga odbaciti, istaknuo je. 

Suživot s virusima

Stipan Jonjić
, imunolog, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci rekao je da se moramo pripremiti na suživot s ovim virusima, te naučiti živjeti uz cjepivo i lijekove.

- Bojim se da nije dobra logika da treba pustiti da sve ide samo od sebe pa što bude bude. Uređena društva trebaju učiniti sve da štite svoje zdravstvene sustave, ulaz u bolnice i zato mi se čini da treba biti oprezan i s varijantom da se testiranja provode kod obiteljskih liječnika ako nije tehnički organizirano jer može biti novo žarište, a i pitanje je osjetljivosti tih testova, rekao je. 

Istaknuo je kako će se ovaj virus brzo proširiti i vjerojatno utišati.

- Nama treba super cjepivo, ali to nije lako napraviti. Moramo se pripremiti na suživot s ovim virusima, naučiti živjeti uz cjepivo i lijekove. Ljudima je dosta svega i opravdane su želje i planovi zemalja da se čim prije sve relaksira i dovede do nekakvog normalnog stanja, rekao je Jonjić.

Testiranje brzim antigenskim testom 

Leonardo Bressan
, predsjednik KoHOM-a Primorsko-goranske županije osvrnuo se na najavu da će obiteljski liječnici obavljati antigenska testiranja.

- Sporno je sve, od same objave, sastanka iza naših leđa bez konzultacija s nama, otvaranja novih proboja u zdravstvene ustanove, jer i mi smo zdravstvene ustanove, nisu samo bolnice, rekao je.

Istaknuo je kako je problem u konceptu borbe i sređivanja te borbe protiv virusa.

- Ovaj način prebacivanja odgovornosti na one koji su održali sustav održivim neće funkcionirati. Pitam se, tko je u ove dvije godine odradio preko 250.000 preoperativnih obrada pacijenata, tko brine o 400.000 dijabetičara, tko radi sistematske preglede tamo gdje nema pedijatara, tko skrbi o ovisnicima... Iznijeli smo 95-98 posto zahvaćenih ovim virusom da ne završe u bolničkom sustavu i da tamo ne bude proboja, rekao je. 


Silvio Bašić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva rekao je da ovo što Bressan kaže nije stav liječničke obiteljske medicine već njegov stav.

Dodao je i kako ima puno kolega koji su u KoHOM-u i koji maju suprotno mišljenje.

Na upit je li trebalo s liječnicima obiteljske medicine razgovarati o tome, Bašić je rekao da razgovaraju cijelo vrijeme.

- U ovom trenutku procjena je bila takva. Bojimo se što će se dogoditi sutra, za 7, 15 dana. Mi očekujemo duple brojke, neki govore da će biti i tri puta veće. Nama je u interesu zaštititi građane RH, zaštititi bolesne i omogućiti da se sustav na raspadne. U ovom trenutku je bila ta odluka, a koliko će trajati vidjet ćemo, rekao je. 

Izvanredna vremena

Bubaš je rekla kako je Izrael u ovoj pandemiji zaključio da je idealan način liječenja liječenje kod kuće kojim se ne bave bolnički liječnici, već liječnici obiteljske medicine.

- Od trenutke hospitalizacije oboljele osobe od COVIDA do smrtnog ishoda prošlo je u prosjeku 12,9 dana. To za mene znači da su kod kuće bili neadekvatno skrbljeni, čini mi se da je i značajno pao broj kućnih posjeta pa su ljudi kasno došli u bolnicu i odmah završili na respiratoru.

Na upit voditeljice znači li to da želi reći da je u primarnoj zaštiti odrađen loš posao, Bubaš je rekla: Ja samo govorim činjenice, a vi zaključite što hoćete, ali mi nemojte stavljati riječi u usta.

- Ovo nisu vremena kada kažemo da je u WHO regiji u prvom tjednu ove godine zaraženo 7 milijuna ljudi, a da će u 6-8 tjedana biti zaraženo 50 posto populacije. Nije vrijeme za velike razgovore. Ovo su izvanredna vremena koja od nas očekuju da se ponašamo izvan okvira, rekla je, te dodala da ona najviše vjeruje svojoj liječnici obiteljske medicine i da ne bi voljela da ju odbije kada joj dođe s temperaturom, i ne napravi brzi antigenski test.

Bressan je rekao kako oni ne odbijaju ideju, ali da to otvara vrata proboju virusa u njihove ordinacije. 

- Ako na jednom odjelu ispadne jedan od pet neurokirurga bit će neka šteta, produžit će se liste čekanja, ali ako ja i moja sestra ispadnemo iz sustava radi se o puno većem problemu, radi se o 2000 ljudi u startu koji neće imati pristup zdravstvenoj zaštiti i tu treba biti jako oprezan, rekao je. 

Kako funkcionira testiranje u Sloveniji i Belgiji 

Botteri se osvrnuo na ozračje u Sloveniji. Rekao je kako je kod njih sistem testiranja potpuno odvojen, van zdravstvenih domova i da postoje posebni testni centri.

- Slovenija dnevno napravi oko 100.000 brzih antigenskih testova. Svi koji idu u školu sami sebe testiraju 3x tjedno i ako se dogodi pozitivan rezultat ide se na PCR. Na svakom uglu imate punktove za brzo testiranje koji su besplatni. U poduzećima se ljudi samotestiraju. Također, puno građana se samotestira kad idu u posjetu roditeljima ili u kino.... Taj sistem samotestiranja je dobro organiziran, rekao je. 

Kad je riječ o testiranju u Belgiji, Vinković je rekao da to ovisi od regije do regije.

- U regiji Bruxelles morate se najaviti na testiranje i onda čekati nekoliko dana da vas pozovu. Na rezultate se čeka do 48 sati. Do sada sam testiran 12-13 puta i uvijek sam čekao na rezultate manje od 10 sati, rekao je.

Nova kultura ponašanja i odgovornosti

- Morat ćemo razviti novu kulturu ponašanja i novu kulturu odgovornosti, a to je da ćemo sami morati raditi samotestove. Liječnici obiteljske medicine su snaga koje se ne možemo i ne smijemo odreći, a oni moraju svoju ulogu eksploatirati do svog maksimuma. To znači reorganizacija, izlazak iz okvira redovnog funkcioniranja i ponovno primati u ordinaciju ljude s temperaturom, rekla je Bubaš. 

Bressan je pozvao sve odgovorne u Rijeku da vide kako funkcionira izvanredna suradnja između njega, ravnatelja NZJZ, ravnatelja doma zdravstva Primorsko-goranske županije i ravnatelja KBC Rijeka.

- Imamo najveći postotak procijepljenosti, najnižu smrtnost, najmanji postotak hospitaliziranih. Kod nas sve funkcionira, naglasio je. 

- Nitko na svijetu nema pravi put, postoji puno pristupa i vrijeme će pokazati koji je najbolji. Svi smo mi liječnici, svima je nama stalo do zdravstva i naših građana i naći ćemo način da odgovorimo na izazov na najbolji način, zaključio je Bašić. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!