Što se poduzima protiv nasilja među djecom i mladima?

12.10.2022.

22:24

Autor: Otvoreno/IMS/I.Z./HRT

Što se poduzima protiv nasilja među djecom i mladima?

Što se poduzima protiv nasilja među djecom i mladima?

Foto: Otvoreno / HRT

Petnaestogodišnjak pretučen u Dugom Selu, jedanaestogodišnjak izudaran u Biogradu. Tinejdžera su napali maskirani huligani, dječaka u Biogradu stariji učenici.

Koliko je nasilje prisutno među djecom i mladima? Kako zaštititi žrtve? Što se poduzima protiv nasilja među djecom i mladima na društvenim mrežama?

Josipović: Bilježimo rast kaznenih djela s elementima nasilja

Policijski službenik za mladež u Ravnateljstvu policije MUP-a Dragan Josipović kazao je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" kako u ovoj godini bilježimo rast kaznenih djela ili općenito kažnjivih radnji s elementima nasilja.

To se u policiji svrstava u kategoriju vršnjačkog nasilja. U prvih devet mjeseci ove godine, uspoređujući s devet mjeseci u prošloj godini, povećavanje tih kaznenih djela je dvanaest posto. Imali smo 412 kaznenih djela u odnosu na 367 kaznenih djela 2021. godine.

Josipović je istaknuo kako je taj rast evidentan. Povećan je broj kaznenih djela s fizičkim i psihičkim nasiljem, kao i kaznenih djela spolnih zlostavljanjem djece.

Žrtve tih kaznenih djela su maloljetne osobe, a počinitelji su njihovi vršnjaci, odnosno osobe starosti do 21 godine.   

Roth: Žrtve nasilja ne žele govoriti o nasilju

Psihologinja Marija Roth, X. gimnazija naglasila je kako određena količina vršnjačkog nasilja postoji oduvijek, bez obzira koliko se preventivnih mjera i zaštite poduzimalo.

Dodala je kako vrijeme pandemije, ali i postpandemije pokazuje da se iz fizičkog svijeta nasilje sve više prebacuje u virtualni svijet gdje mlade osobe borave.

Kazala je kako veći broj djece, koja su žrtva nasilja, o samo nasilju ne vole govoriti. Ako i podijele informaciju s odraslom osobom, mole da ta osoba to zadrži za sebe, odnosno da to ne izlazi iz kruga obitelji.

- Ne žele da itko u školi to sazna, odnosno da su oni bili žrtve određenog oblika nasilja, poručila je psihologinja iz X. gimnazije.

Osobe koju se žrtve nasilja, izložene su nasilju, odnosno nemaju zaštitu prijatelja. Oni su drugačiji od ostalih po nečemu.

- Ako netko u školi sazna da je žrtva zlostavljanja, onda će biti samo još i gore, dodala je. 

Karin: Videonadzori doprinose da se smanji nasilje u školama, ali i da se otkriju počinitelji

Momir Karin
, Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava obrazovanja rekao je da prostor škole uvijek treba biti što sigurniji.

Videonadzori doprinose tomu da se smanji nasilje u školama ili u krugu škola, ali i da se otkriju počinitelji.

Karin je dodao kako škole moraju biti mjesto nulte tolerancije na nasilje.

Ministarstvo daje potporu školama, učiteljima putem zakonodavnog okvira da škole postanu sigurna mjesta. Većina incidenata događa se izvan zgrada škola. 

Josipović je rekao kako su upravo osnovne škole mjesta, gdje se najčešće događa nasilje, što nije bio slučaj u nekim ranijim periodima.

Osnovne škole to ne bi smjele nikako biti, jer se tu radi o djeci koja imaju do četrnaest godina. 

Maras: Trebamo imati sveobuhvatan program i raditi planski

Doc. dr. sc. Nevenka Maras, Katedra za pedagogiju Učiteljskog fakulteta istaknula je kako joj se čini da mi kao sustav djelujemo parcijalno.

Hrvatska ima preventivne programe, koji su namijenjeni zlostavljačima, žrtvama i učiteljima.

- Čini mi se da trebamo imati sveobuhvatan program i to raditi planski, naglasila je.

Dodala je da nitko ne govori o promatračima nasilja. 

"U šestom i sedmom razredu događa se najviše zlostavljanja"

Psihologinja Roth kazala je kako učenici koji se ostvare akademski nemaju potrebu se iskazivati kroz neke oblike zlostavljanja.

- Rekla bih da se u šestom, sedmom razredu događa najviše zlostavljanja. I tu se događa demonstracija moći, poručila je.

Publika je ta koja daje moć. Osoba koja je zlostavljač, samom svojom pozicijom, samim svojim nametanjem, daje do znanja, ja sam ovdje glavni.

- Druge osobe se ne žele miješati, jer ako se ja umiješam, onda s eto meni može dogoditi, rekla je Roth.

Osobe koje su najčešće zlostavljane su izolirane, osamljene, po nečemu drugačije i nemaju puno zastupnika koji će stati u njihovu obranu.

Dodala je kako treba osnažiti, primjerice, snagu razreda, kako bi bilo što manje promatrača. 

"Važno je dati podršku zlostavljanom djetetu"

Karin je naglasio kako svaka školska ustanova ima protokol postupanja u slučaju vršnjačkog nasilja, no zna se dogoditi da radnici škole ili stručne službe nereagiranju pravovremeno ili po protokolu.

Istaknuo je kako vjeruje da se većina radnika u školama drži tog protokola.

Roth je dodala kako je jako važno dati podršku zlostavljanom djetetu, jer se tom djetetu jako teško vratiti u školu. No, treba raditi i sa zlostavljačem, a najbolje bi bilo da s njim rade dvije osobe.  

"Djeca su prepuštena sama sebi"

Osim fizičkog nasilje, postoje i druge vrste nasilja, primjerice viralno nasilje. Maras je naglasila kako uvijek treba raditi na prevenciji, jer kada snimka postane viralna, onda je kasno i počinjemo se nositi s posljedicama.

Djeci se danas teško nositi sa svim izazovima, jer djeca su danas većinom sama, prepuštena su sama sebi. Digitalna tehnologija je primamljiva, a djeca misle da su preko te tehnologije zaštićena, ali situacija je upravo suprotna.

Karin je dodao kako se uvodi cjelodnevna nastava, stoga djeca neće biti prepuštena sama sebi. Rekao je kako svi trebaju surađivati i posvetiti se djetetu. Prevencija je jako bitna.

Josipović je rekao kako se policija često susreće s virtualnom tehnologijom, odnosno njezinom zlouporabom.

Roth je poručila da osoba koja se osjeća dobro u svoj koži, nema potrebe zlostavljati drugu osobu. Dodale ja kao je obitelj, ali škola bitna da bi se spriječilo vršnjačko nasilje. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!