Plenković: Popis stanovništva nije baza koja se koristi za izbore

Premijer Plenković izjavio je kako popis stanovništva nije baza koja se po zakonu koristi za izbore, nego se koristi registar birača koji se svakodnevno aktualizira, a uz to je apelirao na službenike u pravosuđu koji su u štrajku da sagledaju što sve dobivaju.

Premijer Andrej Plenković u Bjelovaru je sudjelovao na svečanoj sjednici Skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije nakon čega su ga novinari upitali da komentira nesrazmjer broja birača i stanovnika zbog čega pojedini stručnjaci smatraju da je upitna legitimnost izbora čak i s novim izbornim jedinicama.

- Popis stanovništva nije baza statističkih podataka koja se po zakonu koristi za izbore. Za izbore se koristi registar birača koji postoji. Kad smo razmišljali o novim izbornim jedinicama, razmišljali smo tako da se napravi ono što je Ustavni sud htio, rekao je Plenković.

A to je, dodao je, u ovom modelu 10 izbornih jedinica gdje se bira 14 zastupnika, imamo što je više moguće jednak broj birača koji bira jednak broj zastupnika.

- Upravo se to prema postojećim podacima itekako uspjelo s ovim modelom koji je minorna modifikacija, dakle samo 22 posto birača će glasati u drukčijoj izbornoj jedinici, naveo je.

Premijer je naveo i kako popis stanovništva ne predstavlja pouzdan podatak s obzirom na pandemijske okolnosti u kojima je rađen te da su popisivači nailazili na poteškoće, primjerice neki se ljudi nisu htjeli popisati.

Također je rekao kako je pitanje registra birača, temeljem prebivališta pitanje odgovornosti i građana i nadležnih tijela.

- Svatko tko se negdje preseli, dužan je prijaviti svoje prebivalište. Rade li svi to ili ne, je drugo pitanje, ali ovo što smo predložili je, po našem dubokom uvjerenju, u okviru onoga što temeljem aktualnih popisa postoji u registru birača, poručio je Plenković. 

Dodao je i kako se registar birača sređuje svaki dan.

- Taj broj se mijenja na dnevnoj bazi i o tome je već ministar Malenica govorio nekoliko puta, ali dovoditi to pitanje u kontekst zakonitosti, ustavnosti ili legitimnosti izbora je deplasirano u potpunosti. Po toj logici niti jedni izbori koji su održani u 30 godina hrvatske demokracije nisu legitimni", ocijenio je premijer.

Želimo da ekonomski status građana bude viši

U kontekstu gospodarskog rasta spomenuo je i dogovor sa sindikatima državnih i javnih službi o povećanju plaća, pogotovo za one najniže koji dobivaju 100 eura više, istaknuvši kako se takvo povećanje do sada nije dogodilo nikada u takvom opsegu.

- Nakon što se donese Zakon o plaćama, želimo da ekonomski i socijalni status građana bude viši, poručio je.

Upitan kada će hrvatski građani imati europske plaće, Plenković je rekao kako ne postoji standard europske plaće.

- Kad gledate sve iskorake koje smo napravili, Hrvatska i dalje lovi korak s razvijenim članicama EU-a koje nisu bile žrtva agresije niti izgubile cijele devedesete, istaknuo je.

Što se tiče djelatnika u pravosuđu koji štrajkaju treći dan, ocijenio je kako je siguran da će prihvatiti dogovor koji im direktno poboljšava materijalna prava ako su zadovoljni svi u državnim i javnim službama koji rade istu vrstu poslova.

- Nema razlike između tajnice i daktilografa ili drugog službenika u pravosudnom tijelu ili ministarstvu. Logika novog zakona je da se za isti posao dobije približno ista plaća i zato je ovaj dogovor koji smo postigli sa sindikatima univerzalan, istaknuo je Plenković.

Na komentar kako oni štrajk nastavljaju, poručio je kako će s njima razgovarati resorni ministar. Naveo je i kako je prema najiskusnijim predstavnicima sindikalne scene postignut dogovor najsindikalnijeg karaktera dosad.

- Ako veterani pregovora u socijalnom partnerstvu iskazuju ogromno zadovoljstvo, apeliram na sve da sagledaju što je to točno plus u odnosu na plaće koje će se isplatiti za svibanj, rekao je Plenković.

Premijer je komentirao i poplave istaknuvši kako se događaju klimatske promjene, a vremenske nepogode su globalni trend. Pri tome je podsjetio na sjednicu Vijeća za digitalnu transformaciju gdje je kao jedan od prioriteta za djelovanje u budućnosti istaknut održivi razvoj koji u svom kontekstu ima i klimatske promjene.