HRT posjetio škole koje čuvaju sjećanje na žrtve holokausta i ustaškog režima

Prenijeti učenicima činjenice o jednom od najtragičnijih razdoblja novije povijesti te očuvati sjećanje na žrtve, ideje su koje učitelje i profesore vode kada poučavaju o holokaustu. Posjetili smo neke od škola koje provode projekte sjećanja na žrtve holokausta i ustaškog režima...

Dok je pripremala referat o Anni Frank, svojoj vršnjakinji, Helena se pitala - kako je moguće doživjeti takvu sudbinu.

- Dok su je zatvorili u logore na kraju priče, zasuzile su mi oči jer je bilo jako tužno. Da se stavim u takvu poziciju, vjerojatno bih prolila more suza, kaže ova učenica 8. razreda PŠ Julijane E. Drašković u Cvetlinu.

I nije lako danas mladima objašnjavati kako je izgledao holokaust, ali trebaju to znati, kaže učiteljica povijesti u OŠ Petra Zrinskog u Zagrebu Zrinka Dičak, jer tako se neće zaboraviti. 

- Najvažnije je proširiti znanje i očuvati sjećanja, sjećanja su vrlo važna, kaže.

Zato se njezini učenici brinu za, kako kažu, svoj kamen spoticanja preko puta škole. Posvećen je Josefini Grković, koja je ubijena 1942. u Staroj Gradiški.

- Posjedovala je knjižaru, prodavala je knjige, bila je uhićena zbog ilegalne literature, kaže Matej, učenik 8. razreda.

- Bila je ubijena na kraju krajeva jer je bila protiv ustaškog režima, kaže učenica 8. razreda Maša.

Kamen spoticanja u spomen na žrtve ustaškog režima i holokausta postavljen je na 83 mjesta u gradu, pa će ideju o kvartovskoj šetnji sjećanja koju su osmislili - podijeliti s drugim školama.

- Na jedan način je tužno, ali lijepo je prisjećati se toga i kako je naš svijet napredovao od tih groznih trenutaka, kaže osmašica Hana.

Učenici koriste svaku priliku kako bi se bolje upoznali i razumjeli - pa i uz košer-dan u školskoj kuhinji.

- Mnogo učenika u ovoj školi baš i nije upoznato sa židovskom kulturom, pa sam im htio objasniti malo više toga, kaže Erkol, učenik 8. razreda u OŠ Petra Zrinskog.

A srednjoškolce iz zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina profesorica potiče i na istraživanje obiteljske povijesti kako bi vidjeli da iza svakog ovog policijskog dosjea iz NDH nisu brojevi, nego osobe.

- Nekako učenici to najviše zapamte kad im približite kroz obiteljsku priču koja je za njih realna, kaže profesorica povijest Helena Strugar.

Jer svatko od nas može utjecati da se takve strahote ne ponove - to je poruka koju žele prenijeti svojim učenicima.