Cjepivo postoji, interes je mali: koliko je opasan meningokok?

Slučaj sedmomjesečne djevojčice koja je nedavno u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti preminula zbog meningokokne sepse - potresao je Hrvatsku. Riječ je o vrlo rijetkoj bolesti - godišnje se u našoj zemlji bilježi između 20 i 30 slučajeva, uglavnom obolijevaju djeca. Protiv meningokoka se može cijepiti, ali to cjepivo nije obvezno - cijepljenje se preporučuje samo rizičnim skupinama.

Bakterija meningokok stanovnik je našeg dišnog sustava, nosi je svaki deseti čovjek. Samo rijetko izaziva meningitis ili sepsu. Preminula djevojčica imala je najteži oblik - fulminantnu ili brzonapredujuću sepsu.

- Manje od 5% bolesti koje uzrokuje meningokokna infekcija su fulminantne meningokokne sepse koje mogu završiti smrtnim ishodom i on se u pravilu događa unutar prvih 48 sati od početka bolesti, kazao je Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

- Najviše se bolest javlja kod djece, kod mlađe djece. Mi smo u zadnjih deset godina imali ukupno 244 slučaja po raznim dobnim skupinama, izjavila je Vesna Višekruna Vučina, voditeljica Odjela za cijepljenje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

U deset godina 20 pacijenata umrlo je od invazivnih meningokoknih bolesti. Kod najtežih oblika smrtnost je oko 40% zahvaljujući suvremenim metodama intenzivnog liječenja. Važno je brzo prepoznati simptome.

- Svaki bolesnik s meningokoknom bolesti izgleda loše. Vrlo često, osobito kod djece predškolske i školske dobi, to su jaki bolovi u nogama i na to svakako treba upozoriti. To smatramo ranim znakom moguće invazivne meningokokne bolesti, napomenuo je Tešović.

- Kod sepse su obično teško opće stanje djeteta, visoka temperatura, a po čemu je prepoznatljiva je karakteristični petehijalni osip koji izgleda poput crvenih točkica koje ne blijede na pritisak, izjavila je Snježana Kapor Jeričević, specijalistica pedijatrije i članica UO-a Hrvatskog pedijatrijskog društva.

Obično se javlja 10-12 sati od početka bolesti. U početku je nespecifičan, zatim nastaju kožna krvarenja tamne boje.

Cijepljenje se preporučuje rizičnim skupinama, pacijentima sa slabim imunosustavom. No nije u kalendaru obveznog cijepljenja i u pravilu ga roditelji plaćaju iz svog džepa.

- Te osobe obično njihovi liječnici obavijeste da je potrebno da provedu cijepljenje. Drugi svi roditelji mogu ako žele elektivno cijepiti. Preporučljivo je u dobi do dvije godine, neka najveća incidencija bolesti, ali svakako i kasnije kada se ponovno u adolescenciji javlja određeni broj slučajeva, izjavila je Višekruna Vučina.

Pedijatri, kažu, informiraju roditelje o cjepivu protiv meningokoka, ali interes je mali.

- Teško je i s regularnim cjepivima pa tako i s ovima koji su van kalendara cijepljenja, kaže Kapor Jeričević.

Ukupni obuhvat obveznim cjepivima u Hrvatskoj manji je od 95% potrebnih za kolektivni imunitet. Premalo je to s obzirom na činjenicu da visoka procijepljenost štiti i one najranjivije u društvu.