Hrvati uhićeni zbog trgovine ljudima brane se sa slobode, ali ne smiju iz Zambije

12.01.2023.

Zadnja izmjena 18:06

Autor: Iva Vukadin/Dnevnik/HRT/IMS/Hina

Hrvati u Zambiji se brane sa slobode

Hrvati u Zambiji se brane sa slobode

Foto: Stringer / PIXSELL

Osmero hrvatskih građana, četiri para koja su početkom prosinca uhićena u Zambiji zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela trgovine ljudima, danas je ponovno izvedeno pred sud u Zambiji. Odlučeno je da se mogu braniti sa slobode, ali tek nakon što ispune određene uvjete.


video thumb

Iduće ročište u procesu za navodno trgovanje ljudima protiv osmero Hrvata, čije je namjere ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman danas ocijenio plemenitima, održat će se u Zambiji 23. siječnja. Sud im je prethodno dopustio da brane sa slobode ako polože jamčevinu i putne isprave.

Sud u Ndoli, trećem najvećem gradu afričke države koja broji oko 19,5 milijuna ljudi, u četvrtak je dopustio hrvatskim državljanima da se brane sa slobode nakon što polože jamčevinu i putne isprave, doznaje Hina iz diplomatskih izvora.

Uz to, morat će se redovito javljati policiji i regulirati svoj boravak u Zambiji, doznaje Hina iz diplomatskih izvora.

Pušteni će biti čim ispune tražene uvjete, a iduće ročište u redovnom sudskom postupku bit će 23. siječnja.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman ranije u četvrtak rekao je da je kod svog zambijskog kolege urgirao da se hrvatskim državljanima uhićenima u Zambiji pod optužbom za trgovinu ljudima osiguraju dobri uvjeti, naglasivši i da su oni u afričku zemlju išli s plemenitom namjerom posvajanja.

Četiri para iz Hrvatske uhićena su početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga.

Osmero hrvatskih državljana, koji su već mjesec dana pritvoreni u trećem po veličini zambijskom gradu Ndoli prvi put su se pojavili pred sucem u utorak. Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata. Izjasnili su se da nisu krivi.

Branitelj hrvatskih državljana Kelvin Silwimba u utorak je uložio zahtjev da se optužene Hrvate pusti da se brane sa slobode uz jamčevinu.

Državni tužitelj Francis Mulenga usprotivio se tome tvrdeći da postoji opasnost da pobjegnu.

U četvrtak je se odlučivalo o tom hoće li im biti dopušteno da se brane sa slobode, a tužiteljstvo je izvelo tri svjedokinje dvije zaposlenice hotela u kojem su odsjeli i govorile o njihovom ponašanju i odnosu prema djeci, te zaposlenica imigracijske službe na zračnoj luci u Ndoli koja je iznijela što se tamo zbivalo. 

Grlić Radman: Interes je da se hrvatskim državljanima osiguraju ljudski uvjeti

Prije donošenja odluke o jamčevini slučaj je u Zagrebu komentirao šef diplomacije Grlić Radman koji je kazao kako su uhićeni angažirali i posebnog branitelja koji pomaže u njihovoj obrani.

Pritvorene Hrvate nekoliko puta je posjetio konzul iz veleposlanstva u JAR-u, koje pokriva i Zambiju. Pokušao je posjetiti i djecu, koja sada imaju hrvatske dokumente, a preuzele su ih službe socijalne skrbi, no posjet mu je bio dosad onemogućen.

- Ja sam na izravnoj liniji s našim konzulom koji prati i koji je u sudnici, ročište je započelo sa saslušanjem svjedoka. Trenutno je saslušano dvoje svjedoka iz hotela gdje su bračni parovi odsjeli s djecom i jedna djelatnica sa zračne luke, u ovom trenutku to su najsvježije informacije. Ono što je naš  interes i gdje sam ja naravno i molio i ministra vanjskih poslova Zambije i šefa delegacije da se razgovara s povjerenikom za zatvorski sustav i da se našim hrvatskim državljanima osiguraju svi oni uvjeti koji su ljudski, da imaju sve ono što im treba, od hrane, higijenskih uvjeta, rekao je Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

Na pitanje o mogućnosti da hrvatski državljani budu oslobođeni krivnje, Grlić Radman odgovorio je da za to šanse uvijek postoje. Oni su onamo išli iz plemenitih razloga, posvojiti djecu, a sad treba utvrditi što se zapravo i kako dogodilo, rekao je ministar u Zagrebu.


- Uvijek si moramo sami pomoći tako da se odgovorno ponašamo i provjerimo sve činjenice i okolnosti, jesu li to ovi ljudi napravili ili nisu, to će se tek vidjeti. A, evo, koliko čujemo i od nadležnih državnih tijela, u tijeku su i njihove provjere mjerodavnih tijela koja će utvrditi je li postojala ikakva odgovornost i propusti u samom cijelom postupku, rekla je Dubravka Marušić, izvršna direktorica ADOPTA-e, udruge za potporu posvajanju.

- Naša je država potpisnica Haške konvencije kojom se regulira pitanje međudržavnoga posvojenja, međutim problem koji se pojavljuje nije međudržavno posvojenje s drugom državom članicom i strankom ove konvencije. Problem koji se u Hrvatskoj pojavio je problem posvojenja u Kongu odnosno priznanje sudske odluke koju je donijela država Kongo vezane uz posvojenje između djece iz te države i naših državljana, konkretno priznanje te sudske odluke pred hrvatskim sudovima, rekla je dr. sc. Branka Rešetar, Pravni fakultet u Osijeku.

Trenutačno je još osam parova u postupku posvojenja djece iz Demokratske republike Kongo. Njima se savjetuje da poštuju preporuke i procedure. Od 2012. do danas, u Hrvatskoj je posvojeno 131 dijete iz Demokratske republike Kongo.

- O djeci koja su hrvatski državljani, koja su integrirana u hrvatsko društvo, koja pohađaju hrvatske škole, poznaju naš jezik, poznaju te ljude kao svoje roditelje i zaista ne vidimo smisla da se preispituju te odluke, kaže Melita Čusek, načelnica sektora za zaštitu djece i obitelji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U međuvremenu, resorni ministar Marin Piletić najavio je da će se mijenjati zakon kojim se reguliraju međudržavna posvojenja. 

Ministar Piletić istaknuo je da je u Hrvatskoj iz Demokratske Republike Kongo posvojeno 131 dijete te da su i sada neki parovi u proceduri posvajanja djece iz te zemlje. Oni su dobili preporuke kako izbjeći slične situacije.


- Svi oni zahtjevi koji dođu hrvatskim sudovima za priznavanje međudržavnog posvojenja, trebaju ili će trebati biti dodatno provjereni, odnosno treba biti utvrđena njihova autentičnost i legalnost. Nakon toga očekivat će se, dakle, od sudova u takvim postupcima da zatraže dokaz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da su potencijalni posvojitelji upisani u hrvatski registar potencijalnih posvojitelja, za HRT je rekao Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!