Ustavni sud: Referendumska pitanja Mosta nisu u skladu s Ustavom

13:17 / 16.05.2022.

Autor: HRT/Hina/V.G.

Miroslav Šeparović

Miroslav Šeparović

Foto: HRT / HTV

Ustavni sud u ponedjeljak je zaključio da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju COVID potvrda i "stožerokracije" nisu u skladu s Ustavom.


Ustavni sud utvrdio je da nije u skladu s Ustavom referendumsko pitanje predloženo u zahtjevu Organizacijskog odbora Građanske inicijative "Odlučujmo zajedno!" za raspisivanje referenduma o prijedlogu dopune članka 17. stavka 1. Ustava. Stoga o predloženom referendumskom pitanju nije dopušteno raspisivanje referenduma.

"Ustavni sud utvrdio je da nije u skladu s Ustavom referendumsko pitanje predloženo u zahtjevu organizacijskog odbora građanske inicijative Odlučujmo zajedno! za raspisivanje referenduma o prijedlogu dopune članka 17. stavka 1. Ustava. Stoga o predloženom referendumskom pitanju nije dopušteno raspisivanje referenduma", priopćio je Ustavni sud.

Jednak zaključak Ustavni je sud donio i u vezi sa zahtjevom organizacijskog odbora građanske inicijative "Dosta je stožerokracije" za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Odluka o prvom pitanju donesena je s tri glasa protiv dok je protiv odluke o drugom pitanju bio jedan član Ustavnog suda.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović novinarima je izjavio da će odluke, zajedno s izdvojenim mišljenjima, biti dostupne nakon isteka roka za izradu izdvojenih mišljenja sudaca.

Ustavni sud u priopćenju objašnjava da iz zahtjeva u prvom slučaju proizlazi da je stajalište svih građana koji su svojim potpisom zatražili raspisivanje ustavnog referenduma da se jedino dopunom Ustava može zajamčiti da će ubuduće u stanju epidemije, odnosno pandemije, o ograničenju sloboda i prava Hrvatski sabor morati odlučivati dvotrećinskom većinom.

"Osim navedene, nije predložena nijedna druga izmjena i/ili dopuna navedenog članka Ustava. Dakle, istodobno nije predložena promjena prema kojoj bi u situaciji predloženoj zahtjevom Organizacijskog odbora, kao i u svim ostalim situacijama iz članka 17. stavka 1. Ustava, morao odlučivati isključivo Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom".

'Organizacijski odbor selektivno pristupio predloženoj izmjeni Ustava'


Ustavni sud utvrdio je da je organizacijski odbor selektivno pristupio predloženoj izmjeni članka 17. Ustava, tumačeći je zasebno i mehanički neovisno o svim ostalim Ustavom zaštićenim vrijednostima.

Stoga je zaključio da predloženo referendumsko pitanje nije u skladu s ustavnim vrednotama, a osobito vladavinom prava kao jednom od najviših vrednota i temeljem za tumačenje Ustava, jer ne udovoljava zahtjevu razumne svrhovitosti i učinkovitosti referenduma.

U drugom slučaju Ustavni sud ističe da iz obrazloženja organizacijskog odbora proizlazi da je zahtjev usmjeren na donošenje zakona kojim bi se izmijenio Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tako da bi umjesto Stožera civilne zaštite o primjeni sigurnosnih mjera odlučivao Hrvatski sabor, ako se tim mjerama ograničavaju prava i slobode zajamčene Ustavom.

Prijelaznim i završnim odredbama dopune Zakona predlaže se da bi odluke Stožera civilne zaštite koje su na snazi Vlada RH bila dužna podnijeti Hrvatskom saboru na potvrdu u roku od 30 dana. Te bi odredbe prestale važiti ako ih u tom roku vlada ne bi podnijela na potvrdu Hrvatskom saboru ili ako ih on ne bi potvrdio, izuzevši odluku o tzv. COVID potvrdama u javnom sektoru koja bi prestala vrijediti 30. dana od dana stupanja zakona na snagu.

'Prijedlog zadire u strukturalna obilježja hrvatske ustavne države'

Polazeći od naprijed navedenih načelnih stajališta o diobi vlasti i vladavini prava, Ustavni sud utvrdio je da predložena zakonodavna izmjena, kojom se predlaže prenošenje odluka inherentnih izvršnoj vlasti u nadležnost zakonodavne vlasti, zadire u strukturalna obilježja hrvatske ustavne države i narušava Ustavom propisanu podjelu ovlasti i nadležnosti Hrvatskog sabora, kao zakonodavnog tijela vlasti i Stožera civilne zaštite, kao nedvojbeno tijela izvršne vlasti, te je time suprotna Ustavu i vladavini prava kao jednoj od najviših vrednota.

Ustavni sud utvrdio je i da se, s obzirom na nužnost hitnog postupanja, ne može očekivati da mjere koje zahtijevaju brzu reakciju i koje su u suštini operativne naravi donosi Hrvatski sabor, i to dvotrećinskom većinom svih glasova.

Stoga je Ustavni sud ponovo istaknuo da je ustavnopravno neprihvatljivo da se odluke koje su inherentne i koje po svojoj naravi pripadaju u domenu izvršne vlasti, toj vlasti budu oduzete zakonom i prenesene u nadležnost zakonodavnoj vlasti.

Zaključno, Ustavni sud ponovno je istaknuo da je obveza Ustavnog suda da na temelju općih nadzornih ovlasti, polazeći od cjeline Ustava, ne dopusti održavanje referenduma kada utvrdi takvu formalnu i/ili materijalnu protuustavnost referendumskog pitanja ili tako tešku proceduralnu pogrešku koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja hrvatske ustavne države, to jest njezina ustavnog identiteta, uključujući najviše vrednote ustavnog poretka.

Ustavni sud utvrdio je da se predloženo referendumsko pitanje suštinski odnosi na promjenu ustavnog modela odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti, koji čini strukturalno obilježje hrvatske ustavne države, slijedom čega nije u skladu s vladavinom prava, kao jednom od najviših ustavnih vrednota te pravnim sustavom kao cjelinom.


Ostale odluke Ustavnog suda

Ustavni sud, na prijedlog zastupnika Arsena Bauka, pokrenuo je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te je ukinuo članak 11. Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu dodjele na uporabu nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba.

Ustavni sud odluku je donio jednoglasno.

- Zakon o upravljanju državnom imovinom u svojim je završnim odredbama u pogledu stanova koji se daju na korištenje rekao da se primjenjuju sadašnji podzakonski akti dok Vlada ne donese nove i odredio rok od 90 dana. Vlada nije donijela novu uredbu, nego je uredbom iz 2018. ukinula uredbu iz 2013. koja se primjenjivala do donošenja novih propisa. Nastala je pravna praznina na koju je upozorio zastupnik Bauk, ali je priznala i Vlada da postoji područje koje nije regulirano. Vlada je očito mislila da Ustavni sud neće biti nadležan, ali pritom se pogrešno pozvala na našu praksu. Mi smo rekli da je tu situaciju izazvala sama Vlada. To je protivno zakonu i Ustavu i mi smo rekli da tu uredbu ukidamo. Vratili smo uredbu iz 2013. koja je jedini propis koji uređuje kriterije temeljem kojih dužnosnici mogu dobiti stanove za službene potrebe. Dok Vlada ne postupi po zakonu, primjenjivat će se uredba iz 2013. Ne znam po kojim propisima sada Vlada dodjeljuje stanove, rekao je Šeparović.

Ustavni sud, na prijedlog Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Udruge hrvatskih sudaca, pokrenuo je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 86.a Zakona o sudovima te članka 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u dijelu koji se odnosi na sigurnosne provjere sudaca.

Istodobno, na temelju članka 45. Ustavnog zakona, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o suglasnosti s Ustavom osporenih odredaba Zakona o sudovima privremeno se obustavlja izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporenih zakonskih odredaba.

Ustavni sud rješenje je donio jednoglasno.

Odluke s današnje sjednice Ustavnog suda pogledajte OVDJE

Šeparović: Odluka o neustavnosti referenduma nije kapitulacija Ustavnog suda

- Neću komentirati izjave političara. Ovo nije nikakva kapitulacija Ustavnog suda, nego je ono što Ustav zahtijeva, a to je da Ustavni sud odluči je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. Pozivam sve koji se zalažu za vladavinu prava da poštuju odluke Suda. Legitimne su referendumske inicijative, prikupljanje potpisa, ali Ustav kaže da o ustavnosti odlučuje Ustavni sud, rekao je Šeparović.

- Osim pritiska mostovaca u medijima, nije bilo nikakvih pritisaka ni vladajućih ni oporbe niti bi takvi pritisci mogli uroditi plodom. Sud je donio odluku u propisanom roku od 30 dana, dodao je.


- Priče o politici su stare i uvijek dolaze do izražaja kad netko nije zadovoljan odlukama Suda. Legitimno je u javnosti zastupati određene političke interese, ali kad se dolazi na Sud, onda ovdje važi isključivo ustavnopravna argumentacija. Uvijek ćemo kad smatramo da je nešto vladajuća većina donijela u skladu s Ustavom, to bez problema potvrditi, isto kao što ćemo ukidati odluke vladajućih, kao što smo činili i dosad.

Šeparović se, odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo i na prijetnje o ukidanju Ustavnog suda.

- Prijetnja - ako nismo zadovoljni vašim odlukama, mi ćemo vas ukinuti. Ustavni sud je posebno državno tijelo osnovano Ustavom i ono jamči primjenu i poštovanje Ustava. O ustavnosti svakog referenduma kojim bi se odlučivalo o ukidanju Ustavnog suda odlučivao bi Ustavni sud, i to na zahtjev Sabora ili na vlastitu inicijativu, to je moj odgovor svima koji su nezadovoljni odlukama Suda pa se zalažu za njegovo ukidanje, rekao je Šeparović.

Predsjednik Ustavnog suda objasnio je kako mostovci nisu građanima točno rekli što će se dogoditi ako na referendumu promijeni Ustav i dopuni onako kako su predvidjeli.

- Oni su tvrdili da ako se dopuni Ustav na način kako su oni tvrdili da će Sabor morati odlučivati dvotrećinskom većinom, a ostavili su riječ može. Prema tome, ništa se ne bi  promijenilo izmjenom Ustava koja sama po sebi nije protivna Ustavu, ali je protivna vladavini prava jer ne možemo reći građanima "izađite na referendum, promijenite Ustav, ali to vam nema koristi, ionako Sabor neće morati dvotrećinskom većinom odlučivati". O tome zašto su inicijatori referenduma to pokrenuli, jesu li znali unaprijed ili su se trebali savjetovati, ne želim špekulirati. Vjerojatno su išli na legitimne političke ciljeve, ali na pogrešan način, rekao je Šeparović.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!