Plenković: U Slavoniju smo do sada uložili 2,95 milijardi eura

Preko projekta "Slavonija" u pet slavonskih županija do sada je uloženo 2,95 milijardi eura, od čega je isplaćeno 2,5 milijardi eura, a održavanje sjednica Savjeta od 2017. pokazuje sustavnost i prisutnost Vlade na ovome području, rekao je u petak premijer Andrej Plenković.

Premijer je rekao kako mu je drago što će imati prigodu razgovarati o aktualnim projektima, o onome što nas čeka u budućnosti, a i na određeni način rekapitulirati postignuća u proteklih više od sedam godina provedbe tog važnog projekta za razvoj istoka Hrvatske.

Predsjedajući 16. sjednicom Vladina savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Đakovu izvijestio je kako je do sada u Osječko-baranjskoj županiji isplaćeno 1,1 milijarda eura, Vukovarsko-srijemskoj 633 milijuna eura, Brodsko-posavskoj 337 milijuna eura, Virovitičko-podravskoj 329 milijuna eura i Požeško-slavonskoj 247 milijuna eura.

Ističe da preko mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) središta pet slavonskih županija imaju alokaciju od 164 milijuna eura, što predstavlja okvir za podršku županijama i gradovima.

Suzbijena afrička svinjska kuga

Govoreći o problemu afričke svinjske kuge, premijer je ocijenio kako je Vlada uz pomoć struke i nadležnih službi, uspjela suzbiti epidemiju ASK, znanstvenim i stručnim metodama, što je bilo jedino moguće, jer za tu bolest još nema lijeka, ni cjepiva.

- Taj problem imao je i svoju političku dimenziju jer su se brojne manje stranke s ovoga područja pojavile kao svojevrsni glasnogovornici i odvjetnici svinjogojaca. Međutim. sada se sve samo od sebe razotkriva, i sada oni sami priznaju tko je više u političkom smislu animirao tu temu, a da s poljoprivredom nema veze, rekao je Plenković ocijenivši kako nisu uspjeli pokušaji nanošenja političke štete Vladi.

- Prije epidemije ASK imali smo registriranih 800 tisuća svinja u Hrvatskoj, a danas ih imamo više od 950 tisuća, a kakav je odjek bio u medijima, mogao se steći dojam da neće biti nijedne, dodao je Plenković.

Mjere suzbijanja afričke svinjske kuge stoje 40 milijuna eura. Šteta nije ni blizu tolika. Posljednji slučaj registriran je 29. studenog prošle godine. 

- No mi sada nećemo stati samo na isplatama šteta kako direktnih, tako i indirektnih, želimo obnoviti, razvijati i revitalizirati i sva ona gospodarstva koja su sad zastala, zato i tolika vrijednost mjera. Do današnjeg dana isplaćeno je 16,7 milijuna eura, rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede. 

Podsjetio je da je nakon posljednje sjednice Savjeta u Otoku Vlada pomogla brojnim županijama u saniranju štete od prirodnih nepogoda i najvećeg nevremena koje je pogodilo Hrvatsku u posljednjih 140 godina.

Rast BDP-a, plaća i mirovina

- U međuvremenu smo došli u situaciju da nam BDP raste, inflacija se smanjuje, rastu prosječna, medijalna, minimalna plaća i mirovine, a ukupno smo umirovljenicima, do zadnjeg paketa, isplatili sedam jednokratnih dodataka vrijednih 450 milijuna eura, kazao je premijer.

Ističe kako Hrvatska trenutno ima najviši kreditni rejting u povijesti, da je u tijeku realizacija brojnih infrastrukturnih projekata, poput dovršetka izgradnje cestovnog koridora 5C kroz Baranju. Nastavljaju se i brojna ulaganja u bolnice, domove zdravlja, centre kompetencije, distribucijske centre za voće i povrće, što, kako je rekao, svjedoči o velikom investicijskom zamahu.

- U razdoblju od 2016. do 2021. godine porasle za 25% na području Slavonije, Baranje i Srijema. Važan pokazatelj zato što on generira kasniji rast, on pokazuje ulaganje u svu infrastrukturu, kažem, javnu, privatnu, zgrade i sve ostalo, rekao je Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Hrvatska vojska vraća se u Baranju. Tijekom iduće godine u vojarnu u Belom Manastiru vratit će se prva satnija, a povratak u punom kapacitetu očekuje se tijekom 2026. Vojarna je u lošem stanju.

- Većinu postojećih objekata potrebno je srušiti, nije ekonomski isplativo ulaganje, zbog lošeg stanja konstrukcijskih elemenata građevina. Procijenjena vrijednost potrebnih zahvata je otprilike 28 milijuna eura, rekao je Ivan Anušić, ministar obrane.

Gradi se i u Đakovu. Za nekoliko mjeseci očekuje se dovršetak nove zgrade Centra za socijalnu skrb. Jedva čekaju preseljenje.

- Dvadeset devet stručnih zaposlenika je u tom malom prostoru, teško je raditi na način kako bismo trebali s obzirom na prirodu našeg posla, kazala je Mirta Klepo, v.d. voditelja Područnog ureda Đakovo.

Mnogo se radilo i na razvijanju kontinentalnog turizma.

- Turistički promet u svih pet županija rastao je u dolascima na više od 46%, a u noćenjima za gotovo 54%, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.

Važan adut kontinentalnog turizma je Državna ergela Đakovo i Lipik. Dodijeljena joj je povelja UNESCO-a. Riječ je o hrvatskoj nominaciji koja je upisana na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine.

Osječko-baranjski župan Mato Lukić siguran je da će i ova sjednica rezultirati novim uspješnim koracima u stvaranju zajedničkog cilja, a to je još snažniji razvoj Slavonije, Baranje i Srijema kroz partnerstvo svih razina vlasti i institucija u korištenju sredstava i programa EU-a kao i nacionalnih izvora.

- Od osnivanja Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, odnosno proteklih gotovo sedam godina na području Osječko-baranjske županije, realizirani su brojni projekti, a županija je redovito u samom vrhu po povlačenju sredstava iz fondova EU. Sa zadovoljstvom ističem, Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, Gospodarski centar Osječko-baranjske županije i Objedinjeni hitni bolnički prijam KBC-a u Osijeku. Vrijednost samo tih triju projekata iznosi gotovo 40 milijuna eura, no ukupna dobit koju ovi projekti donose našem području nadmašuje financijske vrijednosti. Napokon imamo primjerene skladišne kapacitete za voće i povrće, imamo novi i reprezentativni sajamski i gospodarski prostor. Unutar KBC-a u Osijeku prvi put imamo moderno izgrađeno i opremljenu zgradu na kojem se na jednoj lokaciji pružaju zdravstvene usluge. Sve to znači nova radna mjesta, kvalitetne usluge i viši standard života. Kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem podržani su i veliki projekti u prometu koji su promijenili sliku naše prometne infrastrukture, rekao je.

- Završena je projektna dokumentacija za izgradnju novog osječkog KBC-a, a riječ je o projektima koji su se poticali kroz aktivnosti Savjeta, rekao je Lukić.

Sve se više ljudi vraća

Đakovački gradonačelnik Marin Mandarić kazao je kako se u posljednje vrijeme bilježi se sve veći broj ljudi koji su se vratili u Hrvatsku, jer se kvaliteta života popravlja,

Dodao je kako se u Đakovu od 2015. broj radnih mjesta povećao za 1100, a broj obrta ponovno je preko tisuću, odnosno vratio se na razinu prije ekonomske krize 2008.

Na sjednici u Đakovu predstavit će se informacija o regionalnom razvoju putem ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema, informacija o ulaganjima u poljoprivredu, ostvareni rezultati i plan ulaganja u 2024. kroz Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, projekt povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir te projekt razvoja kontinentalnog turizma.

Uručeni brojni ugovori

Uoči sjednice, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić uručio je ugovore Udruzi osoba s invaliditetom grada Požege i Požeško-slavonske županije, Društvu multiple skleroze Virovitičko-podravske županije, Gradskom društvu Crvenog križa Valpovo i Udruzi Veličanka. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uručila je Ugovor za energetsku obnovu zgrade Muzeja Đakovo.

Ugovori su vrijedni više od pet milijuna eura.