Pretjecanja kamiona kao okidač nesreća: Slijede li stroža pravila?

Na hrvatskim prometnicama dogodilo se u 11 mjeseci ove godine više od 32 tisuće nesreća. Ceste su odnijele 23 života više nego u istom razdoblju lani. Teretna vozila sudjelovala su u gotovo 1700 nesreća, koje se najčešće događaju na autocestama. Među mjerama za povećanje sigurnosti koje se razmatraju - uvođenje je dodatne zabrane pretjecanja za spora vozila, ali i naplata cestarine kamionima na dijelu državnih cesta.

Autocestom od Rijeke do Zagreba dnevno u prosjeku prolazi 20 tisuća vozila - svako četvrto je teretno. Kako raste promet, više je i nesreća u kojima sudjeluju kamioni.

- U ukupnom broju prometnih nesreća u ovom razdoblju - 1692 prometne nesreće, u 6 posto prometnih nesreća su sudjelovala teretna vozila. Nešto je to više na autocestama, oko 20 posto, dok na državnim cestama 9 posto. Pola su oni skrivili prometnih nesreća, a pola ostali, naveo je voditelj Službe prometne policije MUP-a Josip Mataija.

Broj nesreća teretnih vozila na autocestama udvostručio se u posljednjih pet godina. Kao posebnu opasnost prometna struka i drugi vozači prepoznaju - pretjecanje.

- Kada imamo u toj velikoj količini prometa na autocestama, veliki udio teretnih vozila, onda kod pretjecanja koje čine ta teretna vozila, dođe do zastoja, odnosno dođe do stvaranja dodatnih kolona, kazao je dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Šoštarić.

- Na svim tunelima je zabranjeno pretjecanje, na nekim objektima je zabranjeno pretjecanje, na riječkoj i zagrebačkoj obilaznici je u nekim vremenima tijekom dana zabranjeno pretjecanje, ističe direktor Sektora za promet u Hrvatskim autocestama Hrvoje Ordulj.

Kako bi se povećala protočnost i sigurnost prometa - razmatra se uvođenje dodatnih zabrana. Najboljim rješenjem u europskim zemljama pokazao se takozvani dinamički sustav - regulacija pretjecanja promjenjivim znakovima ovisno o okolnostima na autocesti.

- Kad je promet gust - uključi se zabrana pretjecanja za teretna vozila, kad se promet prorijedi - taj znak se isključi. Kad je promet preko 15 tisuća vozila u jednom danu, odnosno na dionicama na kojima je on preko 15 tisuća vozila, znači kad imamo ispunjene obje trake na autocesti, onda ima smisla uvoditi zabranu pretjecanja za kamione, pojašnjava Šoštarić.

Tomu bi služili portali na kojima se mogu ispisati tekstualne i slikovne poruke vozačima. Postojeći, stari više od 10 godina, postupno će se zamijeniti suvremenima.

- Trenutačno je u planu zamjena info-displeja na autocesti A1, znači prvenstveno na tunelima kako bi pokrili najugroženiji dio autoceste, a onda, sukladno financijskim mogućnostima i daljnjim planovima će se krenuti u zamjenu svih SPZ-ova na svim autocestama, napominje Ordulj.

Promet kamiona iznimno je gust i na državnim cestama. Velik broj vozila u tranzitu njima prolazi radi uštede. Stoga se sve glasnije govori o uvođenju cestarine i na dijelu državnih cesta - koje imaju autocestu kao alternativu.

- Oni koriste državne ceste zato što nemaju plaćanje. Nismo protiv da se uvede naplata na državnim cestama, ali država nas kao svoje prijevoznike mora zaštititi, to rade i druge države. Ima načina kako da se u nekim segmentima nas pomogne, poručio je predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika Branko Trstrenjački.

- To ne bi bile državne ceste koje nemaju alternativu u autocestama. Da nam se ne bi dogodilo, da zbog naplate cestarine, promet s državnih cesta prijeđe na ceste još manje kategorije koje prolaze još dublje kroz naselja, objašnjava Šoštarić.

O novim pravilima tek se raspravlja, ali namjera je jasna - veća sigurnost na cestama i manje stradalih. Europski je cilj da se broj poginulih prepolovi svakih deset godina, no Hrvatska tu još dosta zaostaje.