Kajtazi u Uštici osudio pokušaj povijesnog revizionizma

U povodu Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu - Samudaripen, u Romskom memorijalnom centru u Uštici održana je u subotu komemoracija na kojoj je zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi osudio svaki pokušaj povijesnog revizionizma.

U Uštici je mnoštvo Roma iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja došlo odati počast članovima svojih obitelji, ali i prijateljima stradalima tijekom 2. svjetskog rata. U malom mjestu kod Jasenovca bio je logor u koji su ustaše tijekom NDH dovodili Rome. Pronađena je 21 masovna grobnica, s više od 16.000 žrtava, među kojima i mnogo žena i djece.

Uštica je više od simbola, ovo je mjesto istine i sjećanja.

- Na ovom mjestu u kamenu je uklesano ono što se pokušalo izbrisati iz povijesti, rekao je među ostalim u svojem govoru saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi.

- Kada sve češće vidimo pokušaj povijesnog revizionizma i skrivanja istine, dužni smo poslati snažnu poruku s ovog mjesta - poruku da pobjeda nad fašizmom nije bila uzaludna, istaknuo je Veljko Kajtazi te dodao da šutnja pred revizionizmom postaje suučesništvo.

Tražimo jednakost i dostojanstvo u sadašnjosti

Kajtazi je upozorio da Romi, i 80 godina nakon kraja rata, nisu istinski slobodni jer su zarobljeni u predrasudama, marginalizaciji i nevidljivosti.

- Revizionizam danas ne nosi uniforme, ali je prisutan u izostanku obrazovanja, u prešućivanju i negiranju romskih žrtava u kolektivnom pamćenju, poručio je Kajtazi.

Govoreći o obrazovanju, zdravstvu i tržištu rada, naveo je da romska djeca i dalje završavaju u segregiranim razredima, bez jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju, dok se odrasli suočavaju s diskriminacijom i uskraćivanjem osnovnih prava, predrasudama o neradu, neuklopljenosti i kulturnim razlikama.

- Ne tražimo milost, nego jednakost. Sjećanje na prošlost nije potpuno ako ne uključuje i borbu za dostojanstvo u sadašnjosti, naglasio je Kajtazi na komemoraciji koja je, kao i prethodnih godina, održana u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara.

Komemoracija je ove godine održana 14. put, i to u bivšem ustaškom logoru Uštica, dijelu jasenovačkog kompleksa, gdje je u NDH ubijeno najmanje 16.173 romskih muškaraca, žena i djece.

Govoreći pred spomenikom koji nosi imena tisuća ubijenih Roma, Kajtazi je podsjetio da je do 2012. u Hrvatskoj izostajalo službeno komemoriranje romskih žrtava, kao i njihovo prepoznavanje u školskim udžbenicima, muzejskim postavima i javnim narativima.

Romi nisu bili samo žrtve genocida, nego i zaborava

Posebnu poruku Kajtazi je uputio i hrvatskim institucijama, istaknuvši da Romi u Hrvatskoj nemaju drugu domovinu te da zaslužuju biti prepoznati ne samo kao manjina, već kao drugi narod ove zemlje narod kojemu pripadaju dostojanstvo, poštovanje i ponos.

- Nismo bili samo žrtve genocida, bili smo i žrtve zaborava. Zato smo odlučili djelovati i zato je mjesto Uštica za nas postalo više od simbola, postalo je središnje mjesto istine, danas je to i mjesto sjećanja. Imali smo obvezu učiniti ono što drugi nisu - progovoriti jasno, uklesati u kamen ono što se pokušalo izbrisati iz povijesti, rekao je Kajtazi.

- Kultura sjećanja je dio i europskog i našeg nacionalnog identiteta. Naravno da osuđujemo režim koji se obračunavao s pripadnicima zajednice samo zbog toga što su pripadnici određene etničke zajednice ili političke ili vjerske, rekao je Božinović.

U ime predsjednika Republike, počast žrtvama odao je predsjednikov savjetnik za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić. Saborska zastupnica Vesna Bedeković u ime Hrvatskog sabora odala je počast žrtvama i položila vijenac, a u ime Vlade vijenac je položio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Počast su odali i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA) Franjo Habulin, predstavnici lokalnih vlasti i međunarodnih romskih organizacija.

Na komemoraciji su bili i predstavnici Srpskog narodnog vijeća, vjerskih zajednica, diplomatskog zbora, a bio je i bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić.

U sklopu svečanosti održana je i dodjela nagrade za najbolji učenički esej o suočavanju s prošlošću, u okviru četvrte Ljetne škole posvećene romskom stradanju. Otkriven je i mural Elegija romskog naroda koji u jednoj slici prikazuje sve ono što im se tijekom desetljeća događalo.

Prijenos komemoracije mogli ste pratiti na Četvrtom programu HTV-a od 10 do 11.30.