Prljave kampanje i prešutni savezi: Što donosi drugi krug izbora?

U nedjelju se održava drugi krug lokalnih izbora u 13 županija, 47 gradova i 61 općini. Tko će preuzeti ključne gradove, hoće li biti iznenađenja i kako će produljeni vikend utjecati na izlaznost – neka su od pitanja o kojima su u večerašnjem Otvorenom govorili sveučilišni profesori Smiljana Leinert Novosel, Žarko Puhovski i Pero Maldini.

Jedna od najneizvjesnijih utrka očekuje se u Splitu. Profesor Žarko Puhovski ističe da bi mogla odlučiti nijansa – vremenske prilike, gužve na cestama ili nešto slično. No važnije od lokalnih tema, kaže, jest činjenica da ovi izbori sve više nalikuju nacionalnima.

– Ovo su zapravo stranački izbori vođeni u lokalnim sredinama. Manje je važno je li cesta popravljena, ima li struje, važniji su lijevi i desni. HDZ govori o vertikali prema Vladi i to ipak nešto znači. Ako HDZ dobije Split – a posebno i Sinj i Vukovar – bit će potpuni pobjednici. Bez Splita ostaju broj jedan, ali ne trijumfiraju, rekao je Puhovski.

Komentirao je i dva kandidata u Splitu:

– Jedan zastupa građanski, pristojni Split – ali na nepristojan način. Drugi zastupa onaj Split koji se ne doživljava kao pristojan – ali je pristojniji. Njih dvojica zapravo ne korespondiraju s vlastitim biračima, ali su odlični za borbu.

Profesorica Smiljana Leinert Novosel smatra da je Ivica Puljak uoči izbora napravio ozbiljan propust.

– Nije pazio s kim i kako komunicira. Bolje je biti u dobrim odnosima sa svima, radi budućih suradnji i koalicija. Situacija je sada kompliciranija, no u Splitu se formira anti-HDZ-ovski blok. On nije prisutan samo u Splitu, nego se proteže od sjevera do juga, uključujući i istočnu Slavoniju. Riječ je o prešutnom dogovoru stranaka koje pokušavaju spriječiti dolazak HDZ-a ili njihovih potencijalnih partnera na vlast, rekla je.

Naglasila je i da kampanja u mnogim sredinama nikada nije bila prljavija.

– Važno je bilo zalijepiti etiketu, diskvalificirati protukandidata. Otvarale su se afere, vodila se negativna kampanja. Sada, kada prođu izbori, ključno će biti tko s kim može surađivati.

Profesor Pero Maldini osvrnuo se na situaciju u Rijeci, gdje Iva Rinčić iz prvog kruga izlazi s dobrim rezultatom, a SDP-ovi veterani tek sada javno podupiru Marka Filipovića.

– Kasno Marko na Kosovo stiže. Unutarstranačke svađe već su načele Filipovića, a glasovi njegove bivše zamjenice vjerojatno će otići Rinčić. Ona postaje kolateralni dobitnik SDP-ovske krize. Podrška sada dolazi prekasno, a razlozi sukoba u SDP-u su osobne prirode – borba za pozicije, nadzorne odbore, istrošena struktura bez kohezije, rekao je Maldini.

Dodaje kako je Filipović pokušao Rinčić diskreditirati kroz njezino ideološko opredjeljenje, no ona je jasno poručila da pripada istom lijevom centru kojem gravitira i većina njegovih birača.

– Dio HDZ-ovih birača također bi joj se mogao prikloniti, a postoji i svijest da bi lako mogla formirati većinu u gradskom vijeću. Sve to ide u njezinu korist, zaključio je Maldini.

Može li SDP sačuvati uporišta, i što Mostu znače Sinj i jug?

Ako Iva Rinčić zaista pobijedi u Rijeci, što je čeka nakon 35 godina neprekinute vladavine iste političke opcije? Prema mišljenju profesora Žarka Puhovskog, prvi izazov bit će stjecanje kontrole nad političkim i upravnim aparatom.

– To je zadatak svakoga tko preuzima novu instituciju. Treba “dobiti aparat pod kontrolom”, a to je posebno teško kada je riječ o sredini u kojoj su se dugotrajno gradile političke mreže. Sjetimo se kako je jedan američki ekonomist rekao da 70 posto zadataka koje imaju novi papa, novi direktor General Motorsa i novi glavni tajnik Komunističke partije Kine – jest isti. Samo se 30 posto odnosi na ideologiju, religiju ili biznis, objasnio je Puhovski.

Osvrnuo se i na kasnu podršku dvojice SDP-ovaca Marku Filipoviću, ustvrdivši kako je riječ o ljudima koji nemaju stvarni politički kapital i nisu u stanju pomoći u ovoj situaciji.

– Govore da se treba odmaknuti od HDZ-a, a istovremeno SDP sve više sliči HDZ-u. Ako njihov predsjednik radije istupa o optužnicama iz BiH, umjesto da komentira veliki štrajk u jednoj firmi, onda se postavlja pitanje po čemu se ta stranka uopće razlikuje. To više nije lijevi centar – ide se prema desnom centru, zaključio je.

Profesorica Smiljana Leinert Novosel istaknula je kako se i u Primorsko-goranskoj županiji SDP suočava s izazovima. Iako Ivica Lukanović ima prednost iz prvog kruga nad HDZ-ovim kandidatom Alenom Ružićem, razlika nije dovoljno velika da bi mogla jamčiti sigurnu pobjedu.

– Te razlike od pet postotnih poena nisu nepremostive. Ružić je ugledni liječnik, poznat javnosti još iz razdoblja pandemije, i njegov politički kapacitet raste. Uz dobru kampanju i strategiju za postizborno formiranje vlasti, može doći do iznenađenja. S druge strane, SDP-ov kandidat ne nudi ništa spektakularno što bi moglo donijeti sigurnu pobjedu bez dodatne podrške, kazala je Leinert.

Naglasila je i da je naslijediti Zlatka Komadinu velik izazov, jer je riječ o političaru koji je šest mandata bio na čelu županije.

– SDP mora povući promišljene, a ne ishitrene poteze. Trenutna dinamika i izbor ljudi za istupanja u javnosti ne ulijevaju povjerenje, ocijenila je.

Profesor Pero Maldini osvrnuo se na situaciju u južnim dijelovima zemlje. Istaknuo je da se nakon prvog kruga većina izbornih rezultata u Dubrovniku i okolici čini prilično izvjesnima.

– Kod izbora za gradonačelnika Dubrovnika razlika je toliko velika da se ne očekuje preokret. Kampanja se nastavila bez većih promjena, i sadašnji gradonačelnik ulazi u drugi krug kao favorit, posebno ako HDZ-ovi birači, poznati po disciplini, izađu na izbore, rekao je Maldini.

Govoreći o županijskim izborima, naveo je kako Božo Petrov ni ovoga puta ne uspijeva ostvariti značajniji rezultat, iako dolazi iz Dubrovačko-neretvanske županije.

– Most nije prepoznat u Dubrovniku, a ni u Metkoviću ne ostvaruju raniju snagu. Grmoja nije ušao ni u drugi krug, a HDZ-ov gradonačelnik je ponovno dobio povjerenje birača. Most je labava struktura, i ako Bulj izgubi u Sinju – što nije isključeno – to bi mogao biti početak kraja stranke. Bez baze, bez rezultata u vlastitim sredinama, neće imati politički kapital ni kredibilitet za ozbiljne prijedloge na nacionalnoj razini. Ostat će samo glasni saborski zastupnici i populizam, koji ih još jedino drži vidljivima, zaključio je Maldini.

Istra pod povećalom, Vukovar na rubu, SDP i Most pred izazovima opstanka

Politički obrati u Istri dodatno su zakomplicirali ionako neizvjesnu situaciju. Nedavna izjava Ivana Jakovčića, počasnog predsjednika IDS-a, o podršci Andreju Plenkoviću i mogućnosti suradnje s HDZ-om izazvala je niz reakcija. Profesor Žarko Puhovski to nije doživio kao iznenađenje.

– IDS je oduvijek bio istarski HDZ. Sad kad su u problemima, pokušavaju se preko Zagreba vratiti u igru i šalju signale da bi mogli surađivati s HDZ-om ako pukne veza sa SDP-om. Ako izgube Pulu i Istarsku županiju, IDS više nema ni glavni grad ni županiju – što im oduzima politički smisao, ocijenio je Puhovski.

Govoreći o Peđi Grbinu, Puhovski je istaknuo da se nalazi u nezavidnoj situaciji.

– Grbin je došao izvana, nema lokalni legitimitet, a ima i imidž gubitnika. Protukandidat mu je gradonačelnik s nizom svjetonazorskih ispada. Ako SDP izgubi Pulu, ostat će samo s Koprivnicom među prvih 15 gradova u Hrvatskoj – i postat će stranka sindikalnog tipa, neka vrsta zatvorene organizacije bez širine, rekao je.

Osvrnuo se i na spekulacije o mogućoj smjeni Siniše Hajdaša Dončića.

– On tvrdi da planira biti premijer, ali njegova izjava da može deset godina voditi Vladu, a tek onda neka žena, bila je skandalozna. Nitko nije reagirao na taj mizogini stav. To odražava vrijednosni obrazac Zorana Milanovića, a ne socijaldemokracije. Stranka zasad ne može podnijeti još jednu smjenu predsjednika, ali morat će naučiti raditi odozdo, a ne sabotirati vlastite organizacije, poručio je Puhovski.

Profesorica Smiljana Leinert Novosel smatra da je politička situacija u Istri složena i da su izgledi između Zoričića i Grbina podjednaki.

– Grbin se pokušava reafirmirati nakon neuspjeha na nacionalnoj razini, ali nije domaći, i to mu otežava položaj. Što se tiče županije, IDS je do sada bio percipiran kao lokalna verzija HDZ-a, dok se HDZ posljednjih godina pokušava pokazati kao ozbiljan partner u Istri kroz infrastrukturne projekte. Boris Miletić u tom kontekstu ima prednost nad Sanjom Radolović, iako se Grbin i Radolović predstavljaju kao tandem, rekla je Leinert.

Napominje da birače može zbuniti tko s kim pregovara o postizbornim koalicijama.

– Možemo u Puli ne daje izravnu podršku Grbinu, ali to čine neizravno, dok se u županiji natječu s Radolović. Biračima to djeluje neprincipijelno, kao da gledaju političku igru bez pravih kriterija – što je čest dojam, bilo da je riječ o lokalnim ili nacionalnim izborima, zaključila je.

Profesor Pero Maldini osvrnuo se na situaciju na istoku Hrvatske, gdje se u Vukovaru vodi žestoka bitka između Domovinskog pokreta, HDZ-a i suverenista.

– Vukovar ima veliku simboličku težinu, posebno za Domovinski pokret. Ako izgube, unatoč podršci HDZ-a i svim političkim ustupcima, to će biti poraz ne samo u tom gradu, već i poraz njihova političkog identiteta, rekao je Maldini.

Ističe kako je DP već izgubio dio snage disolucijom stranke.

– Zajedno nisu više osvojili koliko su imali kad su bili jedinstveni. Ako sada dožive poraz, HDZ bi ih mogao zamijeniti drugim partnerima na nacionalnoj razini. Time bi izgubili politički kapital i kredibilitet, a njihova vidljivost bi se svela na saborske nastupe i populističku kritiku, bez stvarnog utjecaja. Ovo može biti početak kraja Mosta i DP-a kao relevantnih političkih aktera, zaključio je Maldini.

Profesor Žarko Puhovski istaknuo je da Domovinski pokret nema dobru opciju, neovisno o ishodu izbora u Vukovaru.

– Ako izgube, postaju “roba s popustom”, u Saboru jer nemaju nikakvu stvarnu bazu. A ako pobijede, doći će u situaciju da vladaju zahvaljujući podršci SDSS-a, što bi za njih bilo političko samoubojstvo. Ostaje im samo "srbožderska" retorika, jer nisu uspjeli uvjerljivo izgraditi desničarski identitet. Ako sada moraju surađivati s SDSS-om – možda im je i gore nego da izgube, ocijenio je Puhovski.

Tko će preživjeti posljednju izbornu rundu i što donosi politička jesen?

U Zagrebu se vodi završni dvoboj između Tomislava Tomaševića i Marije Selak Raspudić. Profesorica Smiljana Leinert Novosel ocijenila je da sučeljavanja, iako brojna, nisu bitno promijenila percepciju javnosti.

– Bilo ih je previše u kratkom vremenu. Kandidati su se morali ponavljati, a birači više nisu mogli pratiti tko je što rekao. Tomašević i dalje ima komotnu prednost, dok Selak Raspudić nastupa ambiciozno, ali s teretom učestalih kandidatura u zadnje vrijeme – od parlamentarnih i europskih do predsjedničkih i lokalnih, što kod birača izaziva sumnju u iskrenost političke namjere, rekla je Leinert.

Istaknula je i da će izlaznost biti važan faktor, osobito jer je kontinent već poluprazan zbog produljenog vikenda.

– Tomašević je tek u finišu kampanje pristao na sučeljavanja. No suočio se s vještom sugovornicom, pa su rasprave bile napete. Ipak, vjerujem da su birači već donijeli odluku, ali i broj nevažećih listića mogao bi biti značajan, dodala je.

Na samom kraju emisije postavljeno je pitanje: je li superizborna godina promijenila hrvatsku političku sliku?

Prema profesoru Puhovskom – nije bitno.

– HDZ je ostao najjača stranka. SDP je jači nego što izgleda, ali su pokazali da je kadrovska politika – ključ svega. Imali su starije i lošije kandidate od HDZ-a. Sada su u Zagrebu junior partner. A Tomašević? Sve ispod 60% za njega je neuspjeh. Imao je protivnicu koja zna pitati, ali ne zna odgovoriti – to nije dovoljno za gradonačelnicu. Možemo postoji u četiri-pet točaka Hrvatske, drugdje ih nema. A SDP je slab, dok HDZ ima nove ljude – no pitanje je može li ih stranka "progutati" bez unutarnjih problema, zaključio je.

Profesor Pero Maldini složio se da većih pomaka nije bilo jer su ideološke podjele u Hrvatskoj već odavno ukorijenjene.

– Na ovim izborima se to jasno pokazalo. Čak i na lokalnim izborima, gdje bi program i kandidati trebali imati prednost, birači se dominantno ravnaju prema ideološkim opredjeljenjima. Nema ozbiljnog preslagivanja. Tamo gdje su kandidati bili izrazito loši, nisu im pomogle ni stranačke etikete. Ali sve u svemu – politička scena ostaje više-manje ista, zaključio je Maldini.