MZO: Usklađivanja plaća mladih znanstvenika nakon novog Zakona o plaćama

"Mladi u znanosti - visokoobrazovani, nisko plaćeni" - moto je prosvjeda znanstvenika koji su svoje nezadovoljstvo izrazili ispred spomenika Ruđeru Boškoviću u krugu Instituta u Zagrebu. U tijeku su pregovori o plaćama u javnom sektoru, a oni smatraju da su zakinuti. Prosvjedom su željeli upozoriti da bez kvalitetnih znanstvenika koje će Hrvatska zadržati dobrim plaćama nema budućnosti.

Prosvjed je održan pod motom "Mladi u znanosti - visokoobrazovani, nisko plaćeni". U tijeku su pregovori vezani za plaće u javnom sektoru, smatraju da su zakinuti i žele upozoriti javnost da bez kvalitetnih znanstvenika koje će Hrvatska zadržati dobrim plaćama - nema budućnosti.

Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Tvrtko Smital rekao je da su došli u kritičnu poziciju, jer su plaće na razini s kojom se se teško može izdržati.

- Plaće mladih znanstvenika, koji su okosnica sustava uistinu zaostaju, a bez njih ne možemo dalje. Svi pokazatelji ukazuju da postoje značajne mogućnosti za povećanje plaća i pozivamo resorno Ministarstvo i Vladu da ispune svoju ulogu i društveni odgovor jer mi svoju jesmo, poručio je.

Rekao je da je formalna ponuda povećanja osnovice plaće od tri posto, no što će biti uredbom o koeficijentima još ne znaju.

- Ne može se reći da asistent doktorant, koji se regrutira iz 10 posto najboljih studenata, nema pravo tražiti da mu plaća bude na razini prosječne u Zagrebu ili da bude plaćen koliko je prosječno plaćena osoba sa visokom stručnom spremom u gospodarstvu. O plaćama tehničkog i administrativnog osoblja o kojima također sustav ovisi da i ne govorimo, rekao je.

- Stoga, ako želite od sustav ono što zemlja uistinu treba, onda ga morate i dostojanstveno platiti, to je u ovom trenutku moguće i nadam se da će nas Vlada poslušati i postaviti odnos plaća kakav treba biti, poručio je Smital.

Prvo ljudi

- Ova država je relativno kompetentna za ulaganje u beton i ciglu. Bilo gdje na svijetu redoslijed je važan za uspjeh u znanosti i obrazovanju. Prvo ljudi, onda oprema i prostor, kaže Smital.

Pravedna cijena rada

Glavni tajnik Sindikata Matija Kroflin ustvrdio je kako se materijalni položaj zaposlenika u sustavu znanosti u posljednjih 15 godina kontinuirano degradira te da se došlo do točke kada to više dalje ne ide. Istaknuo je kako je znanstvenom savjetniku u svibnju plaća rasla za dva posto, a plaća u gospodarstvu 14 posto, u situaciji inflacije od 8-9 posto.

- Plaća asistenata trenutno je apsolutno nekonkurentna onoj u gospodarstvu i želimo poslati poruku onima koji na to mogu utjecati da znamo kakva je situacija i da ju nećemo dopustiti, poručio je.

Ustrojava se novi sustav i odnosi među plaćama te su, kaže, spremni uložiti sav trud i resurse da bi sustav znanosti postavili na razinu na kojoj treba biti.

- Želimo pravednu cijenu rada za sve zaposlenike u sustavu znanosti. U ovom trenutku smo afirmativni i pristojni i nadamo se da nas vlast neće tjerati na to znanstvenici i profesori umjesto u laboratorijima i za katedrama moraju primjerenu cijenu rada tražiti na ulici, istaknuo je Kroflin.

MZO: Usklađivanja plaća mladih znanstvenika nakon novog Zakona o plaćama

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja  poručili su da se o povećanju plaća u svim javnim službama, uključujući i mlade znanstvenike, raspravlja u sklopu pregovora s javnim službama, a dodatna usklađivanja mogu se očekivati nakon donošenja novog Zakona o plaćama i Uredbe o koeficijentima u javnim službama.

Ističu i da je prosjek neto plaće na institutima za mjesec kolovoz 2023. za znanstvene suradnike bio 1600 eura, za više znanstvene suradnike 1750 eura, za znanstvene savjetnike 2100 eura, a za znanstvene savjetnike u trajnom zvanju 2600 eura.

Prema posljednjim objavljenim podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje prosječna neto plaća u Gradu Zagrebu za lipanj iznosila je 1317 eura.