Radonić: Moguća su iznenađenja, moguća su otkrića koja nisu planirana

Iz Francuske Gvajane na sjeverozapadu Južne Amerike uspješno je lansiran svemirski teleskop James Webb. Najnovije čudo tehnologije zajednički je proizvod svemirskih agencija SAD-a, Europske unije i Kanade. Teleskop Webb zamijenit će dosadašnji Hubble. Proučavanje planeta izvan Sunčeva sustava, kao i najstarijih galaksija te opće strukture svemira i njegova širenja ovime ulazi u novu epohu.

Lansiranje teleskopa u solarnu orbitu s posebnim je zanimanjem pratio i naš stručnjak za svemirska istraživanja Ante Radonić. 

- Možemo reći da je ova prva opasna faza prošla, ali bit će potrebno još 30 dana dok ova čudesna letjelica ne dođe u poziciju u kojoj će biti milijun i pol kilometara daleko od našeg planeta i gdje će ona stalno biti u jednom prostoru u kojem se izjednačavaju gravitacije Sunca i Zemlje, ali nikada astronauti vjerojatno neće moći doći da servisiraju ovaj teleskop kao što su to mogli kod Hubblovog teleskopa. Idućih osam dana očekujemo otvaranje ovog fenomenalnog štitnika za sunce, to je jedna petoslojna membrana velika kao tenisko igralište. To je jedna vrlo delikatna operacija koja će se vrlo sporo odvijati, a onda do dvanaestog dana nakon lansiranja očekujemo da se potpuno rastvori glavno, primarno zrcalo, raspona od šest i pol metara koje ima površinu od 25 kvadratnih metara i koje je po površini šest puta jače od Hubblova teleskopa. To će biti vrlo važno da se sve to napravi kako bi teleskop bio u punoj funkciji, rekao je.

Ističe da ima oko 300 točaka koje treba prijeći i, ako jedna od njih zataji, u opasnost može doći cijela misija.

- Bit će uzbudljivo vidjeti, nadajmo se, prve zvijezde i prve galaksije u svemiru jer mi ne znamo jesu li one nastale prije 200 ili 300 milijuna godina nakon Velikog praska. To je područje koje je potpuno nepoznato jer kako se svemir širi povećava se valna duljina svjetlosti zbog Dopplerovog efekta. Ono što je bilo vidljivo prelazi u infracrveni dio spektra, a upravo je ovaj teleskop rađen da promatra u tom toplinskom dijelu spektra, dakle u onom dijelu spektra koji nije moguće promatrati golim okom. Zato će to biti jedan najdalji, najdublji prodor u svemir kada govorimo o istraživanju putem teleskopa i zato očekujemo da bi konačno mogli vidjeti prve objekte koji su nastali u svemiru. Ali tu je važna i kemija jer će se moći pomoću prizme razbijati svjetlost u pojedine linije i kemijski sastav i tako ćemo saznati kakva je bila evolucija prvih zvijezda i kako su formirane prve galaksije u tom najranijem svemiru, objasnio je Radonić.

Ovo je najsloženija letjelica i najskuplji instrument u povijesti čovječanstva, kaže Radonić, i trebao bi nam omogućiti najdublji prodor u svemir kad je riječ o istraživanju pomoću teleskopa.

- Kao što je Hubble dao jedan novi pogled u svemir, tako možemo očekivati i da će nam "James Webb" dati jednu novu sliku. Naravno, moguća su iznenađenja, moguća su otkrića koja nisu niti planirana uz ono što očekujemo od njega. Upravo će ovaj teleskop biti prvi koji će moći dati prve konkretne podatke o sastavu atmosfera planeta oko drugih zvijezda, ističe Radonić.