Plenković za HTV: U petak stiže novih 700 milijuna eura

12.12.2022.

19:34

Autor: Dnevnik/IMS/HRT

Premijer Andrej Plenković

Premijer Andrej Plenković

Foto: HRT / HTV

Premijer Andrej Plenković u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a komentirao je i druge aktualnosti. Bilo je riječi o ulasku Hrvatske u Schengen, euro područje i obuci ukrajinskih vojnika.  

Na konferenciji o hrvatskom "Planu za oporavak i otpornost - spremni za sutra", koju je organiziralo predstavništvo Europske komisije u RH u suradnji s Vladom RH, rečeno je da se za nekoliko dana očekuje druga tranša od 700 milijuna eura u okviru NPOO-a. Premijer Plenković za HTV je kazao da se Hrvatska još 2020., za vrijeme sastanka Europskog vijeća u srpnju, izborila za dva velika modula izdašnih financijskih sredstava.

- Jedan je redoviti višegodišnji proračun gdje smo izborili 15 milijardi eura. Drugi je bio u tom trenutku dio instrumenta EU sljedeće generacije, tzv. planovi za oporavak i otpornost, gdje smo uspjeli izboriti 9,6 milijardi eura. Sve skupa je 25 milijardi eura za razvoj u ovom četvrtom desetljeću hrvatske slobode i demokracije, rekao je Plenković.

U petak će biti doznačeno 700 milijuna eura

- Sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti zarađuju se tako da imate svakih šest mjeseci vrlo jasno definirane kriterije koje morate ispuniti kako bi vam se doznačila sredstva. Danas je potpredsjednica EK Dubravka Šuica kazala da je Europska komisija verificirala postignuća Hrvatske iz prvog polugodišta ove godine i sada će nam u petak doznačiti novih 700 milijuna eura. Već smo dobili prije 700 milijuna, pa avans 800 milijuna, što je sve skupa 2,2 mlrd. eura za projekte obrazovanja, gospodarstva, zdravstva, pravosuđa, obnove, državne administracije, istaknuo je.

Govoreći o obrazovanju rekao je da će se enormna sredstva uložiti u predškolski odgoj, dječje vrtiće, škole, znanstvene institucije.

- Imat ćemo vrste ulaganja koje će nam omogućiti da realiziramo prioritete. Ako smo u prvom mandatu osigurali besplatne udžbenike i prijevoz, a u ovome i besplatan obrok, onda se očekuje prema praksi razvijenih zemalja da ishodi i rezultati u obrazovnom ciklusu mladih budu još bolji. Ulažemo u budućnost, konkurentnost, obrazovanje europskim sredstvima, zato se i zove taj instrument EU sljedeće generacije, pojasnio je.

Koristi ulaska u Schengen

Premijer je govorio i o ulasku Hrvatske u Schengen. U vezi s tim istaknuo je da će prijevoznici imati manje troškova i brže će obavljati svoj posao.

Svatko tko dolazi na hrvatski Jadran moći će jednostavnije, lakše i brže doći, rekao je. Građani Hrvatske moći će zrakoplovima doći npr. na schengenski dio frankfurtskog aerodroma i bez ikakvih dokumenata ući u Njemačku.

- To su velike koristi u smislu mobilnosti, smanjenja troškova i dobro je za građane, turizam i gospodarstvo, ali i jako dobro za ukupnu reputaciju zemlje. Nema nijedne druge zemlje koja je ušla isti dan i u Schengen i u euro, dodao je.

Zaštitnik vanjske granice

Na pitanje u vezi s tim hoće li možda doći do jačanja represije na vanjskim granicama EU-a Plenković je rekao da je Hrvatska već sada zaštitnik vanjske granice.

- Sada ćemo biti zaštitnik vanjske granice koja je ujedno i schengenska granica. To znači da ćemo naše raspoložive snage, mislim prije svega na policiju, s naših sjevernih granica, moći rasporediti na druge granice, npr. sa Srbijom,  Bosnom i Hercegovinom, prema Crnoj Gori ili da pak oni djeluju unutar Hrvatske, dodaje.

Napomenuo je da je RH prije godinu i pol napravila nezavisni mehanizam u kojem sudjeluju naši stručnjaci i savjetodavno tijelo sa strane EU-a, a koje prati kako RH točno kontrolira granicu i ponaša li se u skladu s hrvatskim propisima, europskim zakonodavstvom i međunarodnim pravom. Taj nam je mehanizam omogućio da prođemo s 534 glasa u Europskom parlamentu i velikom preporukom Europske komisije, istaknuo je premijer Plenković.

Hrvatska je prošla sve filtre i ispunila 281 kriterij, a dobila ih je 2016. godine.

Onaj tko lovi u mutnom na crnu listu 

U vezi s ulaskom u europodručje, premijer je kazao da je Hrvatska fiksirala tečaj u srpnju ove godine, a konačne odluke o ulasku u euro područje donijete su u lipnju i srpnju. 

- Od 5. rujna ove godine imamo dvostruko iskazivanje cijena. Imamo proces senzibiliziranja hrvatskih građana i gospodarstva na euro, da se točno zna koliko je nešto u kunama sutra u eurima. Cijene će ostati izražene i u kunama i u eurima i imat ćemo prilike to kontrolirati, rekao je.

Napomenuo je da će Ministarstvo gospodarstva pratiti da ne bi došlo do dizanja cijena na štetu građana i gospodarstva te očekuje visok stupanj ozbiljnosti svih aktera.

Ako se vidi da netko neopravdano diže cijene, da lovi u mutnom, da koristi zamjenu hrvatske kune eurom kako bi nešto profitirao, doći će na crne liste i to će se objavljivati.

premijer Andrej Plenković

Zadržati socijalnu koheziju

Govoreći o gospodarskom stanju kazao je da postoji isprepletena kriza od COVID-a, i da se zapravo od siječnja 2020. stalno upravlja krizama. Pritom je naglasio ekstenzivnu pomoć građanima i gospodarstvu.

- Država je platila za 800.000 ljudi plaće u privatnom sektoru. Na nogama je ostalo 130.000 kompanija u vremenu COVID-a. Kada smo u ovoj godini zbog brutalne ruske agresije na Ukrajinu svjedočili najvećoj energetskoj i prehrambenoj krizi i inflatornim pritiscima, Vlada je s puno iskustva u ovakvim situacijama i želje da zadrži socijalnu koheziju i spriječi socijalnu frakturu, dala 26 milijardi kuna da bismo imali istu cijenu struje i plina u kućanstvima, da bismo plaćali benzin, dizel ili plavi dizel barem dvije kune manje nego što bi bila tržišna cijena, kazao je među ostalim.

- Zahvaljujući takvim mjerama, agilnosti hrvatskog gospodarstva i otpornosti hrvatskog čovjeka uopće, velikom doprinosu turizma, izvoza, graditeljstva, osobne potrošnje, mi ćemo ove godine imati rast od 6%. To nam daje fiskalni kapacitet da nastavimo s intervencijama u idućoj godini. Ove mjere su do 31. ožujka. Vlada će sagledati situaciju i vidjet će što će se događati i s limitiranjem cijena plina na europskoj razini, što će se događati s cijenama struje i s cijenama naftnih derivata i nastavit ćemo intervenirati kao i do sada. Lakše je to činiti u onom dijelu godine kada je toplije nego onda kada je jesen ili zima. Kapaciteta imamo, naglasio je premijer.

Premijer Andrej Plenković

Premijer Andrej Plenković

Foto: HRT / HTV

Sutra će se u Hrvatskom saboru raspravljati o konačnom prijedlogu Zakona o dodatnom porezu na dobit.

- Želimo da oni koji imaju najviše, a to je 200-tinjak najuspješnijih kompanija, samo jedan dio svoje dobiti daju onima koji su najugroženiji. Radimo mjere uz investicijski kreditni rejting kakav sada imamo, uz rapidno smanjivanje javnog duga, na način da hrvatski proračun bude ono što treba biti - a to je štit hrvatskom čovjeku u vrijeme krize bez presedana, rekao je.

Odluka o sudjelovanju Hrvatske u misiji EU-a za vojnu pomoć za potporu Ukrajini

Odgovarajući na pitanje hoće li osigurati dvotrećinsku većinu u kontekstu odluke o obuci ukrajinskih vojnika te hoće li primjerice uspjeti na svoju stranu dobiti Socijaldemokrate ili IDS, rekao je da se ne radi o tome hoće li oni uspjeti nekoga pridobiti ili nešto osigurati. 

- Mi imamo principijelnu, konzistentnu, ispravnu vanjskpolitičku poziciju Vlade, parlamentarne većine, pa ono što mi govorimo i Hrvatske o osudi ruske agresije na Ukrajinu i solidarnosti i pomoći Ukrajini. Nije to samo od 24. veljače ove godine, već i godinama ranije. Mi biramo pravu stranu iz moralnih i principijelnih razloga, pa ako hoćete i nacionalnog interesa. Nema druge zemlje u EU osim Hrvatske koja je prošla ono što je bilo za vrijeme velikosrpske Miloševićeve agresije devedestih da bi danas mogla gledati sličnu situaciju i reći - to se nas ne tiče, nismo u toj poziciji. Zato je ovo pitanje tereta odgovornosti na onim političkim strankama koje nešto dvoje, koje prvo imaju neku priču o tome je li pravni temelj ili ustavni temelj nešto dvojbeno - neistina, izjavio je premijer.

Premijer Andrej Plenković

Premijer Andrej Plenković

Foto: HRT / HTV

- Sve što se do sada radilo u sličnim situacijama i misijama uvijek je bilo uz istu proceduru i isti pravni temelj. Onda je tema - može li nešto što se zove vojna misija pomoći, odjednom postati civilna. Ne može. Postoji druga misija EU-a za pomoć civilnom sektoru Ukrajini, rekao je Plenković.

Izjavio je i da je Vlada otvorena u tom pogledu ako se radi o nekim sitnim modifikacijama, npr. ako netko hoće naglasiti razminiranje, nema problem s tim.

- Ali nećemo sada stavljati u vojnu misiju nešto što nema nikakve veze s temom te misije. Bitno je da hrvatska javnost zna da sadržaj doprinosa nije izmislio HDZ, Vlada, već je sadržaj doprinosa dala Hrvatska vojska, Glavni stožer Oružanih snaga. Oni su rekli - takvoj misiji mi kao Hrvatska vojska s našim iskustvom možemo dati konkretan doprinos na taj i taj način, izjavio je.

Bosna i Hercegovina

U vezi s BiH i dodjele toj državi statusa kandidata za članstvo u EU, Plenković je rekao da je snažna potpora Hrvatske da se na Europskom vijeću usvoji odluka o dodjeli statusa kandidata. Zajedno s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom uputio je pismo liderima EU-a s pozivom da BiH dobije "zeleno svjetlo" za kandidacijski status.

Naglasio je da se veseli najavama o brzom formiranju vlasti. Drago mu je da će Borjana Krišto postati predsjedateljica Vijeća ministara, a isto tako da se formira vlast na razini Federacije BiH.

- Mi smo za to da se obnovi povjerenje i dijalog između Hrvata i Bošnjaka. To je ključno za funkcioniranje Federacije BiH. Očito da Hrvatski narodni sabor i HDZ sada ide s osmorkom, ne bi li s njima se napravilo ono što se očito nije moglo napraviti sa SDA. 

Utakmica Hrvatska - Argentina

Iako sutra ima puno posla najavio je da će gledati nogometnu utakmicu između Hrvatske i Argentine. 

- Očekujem pobjedu. Hrvatsku je gotovo nemoguće pobijediti. Igramo u sjajnoj formi. Neka se ponovi rezultat s Argentinom iz Rusije, bit ću zadovoljan, kazao je. 

Govoreći o gradnji nacionalnog stadiona rekao je da su u proračunu i projekcijama za 2024. i 2025. predviđena sredstva za ulaganje u sportsku infrastrukturu. Kazao je i da je već bilo razgovora s Gradom Zagrebom i drugima te da je potreban miks izvora financiranja kako bi se riješio ne samo jedan stadion nego da se uloži i u druge. Mislim da smo na dobrom tragu, Vlada će, kaže, dati svoj doprinos.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!