Reforma prostornog uređenja: zašto se oporba protivi novim zakonima?

U Saboru će se raspravljati o Zakonima o gradnji, prostornom uređenju, te o energetskoj učinkovitosti. Koje promjene zakoni donose, zašto im se oporba protivi i traži njihovo povlačenje?  

Ravnateljica Uprave za prostorno uređenje Ministarstva graditeljstva Snježana Đurišić, osvrnula se u emisiji U mreži Prvog na požar u zgradi Vjesnika u Zagrebu te je kazala kako je struka izašla na teren na lokaciju građevine i odlučit će se o njezinoj konačnoj sudbini.

- U građevini je bila pohranjena značajna arhivska građa i dio nje je uništen. U idućim će se danima sagledati prave posljedice, istaknula je.

Saborska zastupnica Anka Mrak -Taritaš (GLAS), kazala je da kada država ne vodi brigu o svojim nekretninama onda se dogodi ovakvo što.

- Smatram da se zgrada treba srušiti i to je jedino izgledno. Moram naglasiti da će doći do blokade Zagreba jedno duže vrijeme. Odluku o rušenju treba donijeti što prije zbog sigurnosti građana, rekla je.

Na pitanje što se mijenja Zakonom o prostornom uređenju, Đurišić je kako ovaj Zakon uvodi nove institute.

- Ne mijenja se u načelu glede prostornih planova ništa značajnije. Proces prostornog planiranja nije proces koji se može naprasno odrezati. To je kontinuirani proces i naslanja se na prethodno stanje u prostoru. Uvodi se urbanistički projekt pri čemu implementiramo europsku direktivu o projektima koja omogućava objedinjavanje postupaka iz područja zaštite okoliša, prostornog uređenja i samog postupka lokacijske dozvole. Uvodi se i urbana komasacija, istaknula je.

Saborski zastupnik Marin Živković (Možemo), kazao je kako je sporno, za početak, to što se zaobišla struka u donošenju Zakona.

- Na savjetovanju je bilo podneseno preko tisuću stranica prijedloga i većina njih je odbijena tako da se nije ni obrazložilo zašto su odbijeni. Uvode se mehanizmi koji pogoduju krupnom kapitalu, a idu na štetu građana, planiranja i na štetu gradova, naglasio je.

Dodaje kako se koristi i pojam priuštivog stanovanja kao isprika da bi se proširivalo građevinsko zemljište. Kako kaže, ono će se proširivati i na poljoprivredno zemljište, šumska područja.

- Najgore od svega u prijedlog Zakona je to što ako u dvije godine gradovi ne donesu urbanistički plan uređenja, investitor na području na kojem ima zemlju može izdati zahtjev prema gradu i grad će tada morati napraviti pristupnu infrastrukturu, istaknuo je.

Mrak-Taritaš naglašava kako ovaj Zakon nosi nekoliko opasnosti pod floskulama koje se zovu priuštivo stanovanje, dinamičko planiranje, održivi razvoj, zaštita prostora.

Smatra da je upitna ustavnost ovog Zakona stoga što članak 135 Ustava RH kaže da je prostorno planiranje i uređenje u ingerenciji jedinica lokalne samouprave.

- Ovim je Zakonom, po prvi put, država na sebe preuzela izdavanje pojedinih dozvola. Prva ozbiljna zamjerka je vezana uz priuštivo stanovanje. Investitor koji želi graditi zgradu za priuštivo stanovanje može se obratiti ministarstvu, dobit će dozvolu za izgradnju na prostorima koji nisu namijenjeni za tu izgradnju. Nakon toga, obveza koja je da se to u prostorni plan ugradi, rekla je.

Đurišić je navela kako priuštive stanove ne mogu graditi privatni investitori već javni, a to su jedinice lokalne samouprave.

Mrak-Taritaš je naglasila kako Hrvatska još uvijek nema Zakon o priuštivom stanovanju.

- Kada gradimo u sustavu POS-a, gradi država, grade privatni investitori koji sa državom rade ugovor i sve ostalo, dodaje.

- Država ne gradi, već privatni investitori. Ovo je zapravo poraz struke, poraz sustava prostornog planiranja, rekla je.

Đurišić je kazala kako što se tiče urbanističkog projekta, odluku o njegovoj izradi pokreće gradsko vijeće.

- Ne stoji da država uzima ingerenciju gradova za donošenje urbanističkih projekata, rekla je.

Pogledajte više u videu: