Lakušić o spornom ručku: Privatno druženje, nije plaćeno javnim novcem

U emisiji '1 na 1' rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić govorio je o izazovima i prilikama najveće hrvatske visokoobrazovne institucije, o stanju u znanosti i obrazovanju, ali i o medijskim navodima da je 'organizirao pompozni ručak za odabrane'.

Na početku razgovora, zagrebački rektor komentirao je tvrdnje iz medija da je „organizirao pompozan ručak pa isključio neposlušne dekane i degradirao njihove fakultete“.

– Riječ je o jednom večernjem druženju koje je bilo krajem srpnja, to je bio moj poziv prema 28 dekana, a šest dekana nisu bili pozvani. Pozvao sam one dekane koji su dali najveći doprinos u ovom proteklom dijelu, pogotovo u ovoj godini, vezano uz aktivnosti Sveučilišta, objasnio je Lakušić. 

Dodao je da se radilo o privatnom druženju, a ne o događaju financiranom javnim novcem.

– Pitanje se otvorilo na Senatu u rujnu od strane jednog dekana koji nije bio pozvan. Njegova je intencija bila da je to možda plaćeno javnim novcem, no ono je plaćeno mojim i novcem prorektora. Radilo se o privatnom druženju i na taj način su bili pozvani oni koji su pozvani. Neki koji nisu bili možda su osjetili da su trebali biti, no kada imate privatno druženje, onda pozovete onoga koga mislite da trebate pozvati, rekao je.

Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, prijašnji dekan Građevinskoga fakulteta, stupio je 1. listopada 2022. na dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu. Mandat novoga rektora traje četiri godine, odnosno do 30. rujna 2026.

- Došao sam s idejom kako bi se mogao unaprijediti znanstveno-sveučilišni kampus Borongaj. Smatrao sam da je to strateški projekt Republike Hrvatske. Druga premisa je da se završi obnova što je moguće kvalitetnije. I treće, vidjeti zašto su subvencije ili financiranja sveučilišta toliko niski u odnosu na druga sveučilišta jer bez kvalitetne infrastrukture i dostatnog financiranja teško se može trčati velike utakmice. Sveučilište u Zagrebu koja obrazuje 52 posto Hrvatske je strateško. Centralna okosnica bila je da su studenti u središtu i da im treba dati najveću pažnju te na koji način se što kvalitetnije pozicionirati s gospodarskim sektorom, rekao je Lakušić.

- Sveučilišta obrazuju djecu, one koji će biti naša budućnost i zato je moja ambicija bila tako pozicionirati Sveučilište. Nema nijednog sektora koji će se razvijati ako nema kvalitetnog obrazovanja, a to su upravo sveučilišta, dodao je.

S rektorom Lakušićem voditelj Romano Bolković razgovarao je o ključnim izazovima i prilikama koje su oblikovale budućnost najvažnije visokoobrazovne institucije u Hrvatskoj. Dotaknuli su se prilagodbe studijskih programa tržištu rada i potrebama suvremenog gospodarstva, kao i važnosti internacionalizacije obrazovanja kroz privlačenje vrhunskih stranih studenata i istraživača.

Brzina izmjene sveučilišnih programa da bi što kvalitetnije odgovorili potrebama gospodarstva ne ovisi uvijek o sveučilištima, naglasio je Lakušić.

- Taj proces traje duže nego što bi trebao u današnje vrijeme trajati. Nama trebaju stručnjaci vrlo brzo. Sveučilište može ponuditi jedan dio, ali onda proces ovisi o nekim drugim strukturama. Smatramo da bi sveučilišna autonomija trebala biti takva da sveučilište može takve stvari odrađivati gotovo samo, uz završnu fazu koja bi bila kraća i brža, te bi time bilo učinkovitije i pružilo gospodarstvu potrebne stručnjake, poručio je Lakušić.

- Uspjeti možemo jedino ako nam je dobra strategija, ako unapređujemo procese i ako dijelimo naša znanja sa studentima, dodao je.

Bolković i Lakušić razgovarali su i o ulaganjima u znanstvena istraživanja, pronalaženju novih izvora financiranja te načinima na koje Sveučilište može osnažiti transfer tehnologije i potaknuti inovacije s ciljem stvaranja društvene i gospodarske koristi.

Rektor se osvrnuo i na značaj povezivanja različitih znanstvenih područja u istraživanjima i obrazovanju, kao i na mjere kojima se nastoje očuvati akademska sloboda, neovisnost institucije te otvorenost u upravljanju.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: