Rukavina o zabrani društvenih mreža: Djeca jako dobro preskaču zidove

Društvene mreže postale su sastavni dio odrastanja, a sve se češće raspravlja o tome kako djecu zaštititi od njihove pretjerane uporabe. Europska komisija predlaže nova pravila koja bi ograničila pristup društvenim mrežama maloljetnicima i povećala odgovornost digitalnih platformi.

Prema dostupnim podacima, više od 80 posto djece u dobi od devet do 16 godina na društvenim mrežama provodi oko tri sata dnevno. Nova pravila trebala bi najmlađima ograničiti pristup, no ostaje pitanje koliko se takve zabrane mogu učinkovito provesti i mogu li ih djeca jednostavno zaobići.

O mogućim rješenjima u emisiji U mreži Prvog govorili su Dora Vranjican Leško iz Hrabrog telefona, školska liječnica Ivana Pavić Šimetin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Denis Rukavina iz Centra za sigurniji internet.

Vranjican Leško: Djeca mogu pronaći način da zaobiđu zabrane

Dora Vranjican Leško iz Hrabrog telefona upozorila je da same zabrane rijetko dovode do željene promjene ponašanja kod djece.

- Zabrane rijetko kada mogu biti učinkovite. Znamo da ne dovode do pozitivne promjene u ponašanju kod djece. Mogu dovesti do ponašanja kojima bi se djeca snašla da zaobiđu te zabrane, rekla je Vranjican Leško.

Istaknula je ipak da su granice i nadzor potrebni zbog sve vidljivijih negativnih posljedica korištenja društvenih mreža i drugih digitalnih platformi. Posebno je važno, dodala je, kod mlađe djece što dulje odgađati prvi kontakt s društvenim mrežama i ekranima.

Kada je riječ o iskustvu Australije, koja je već krenula putem zabrane, smatra da je još teško procijeniti koliko će takav pristup dugoročno biti učinkovit.

Pavić Šimetin: Pozitivni učinci ne mogu se očekivati preko noći

Školska liječnica i voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin ocijenila je da je godinu dana prekratko razdoblje za procjenu učinka takvih mjera na ponašanje i zdravlje djece.

- Društvene mreže i boravak pred ekranom na različite načine utječu na zdravlje djece, ali uvijek negativno. Nema tog aspekta gdje bi to možda mogao biti pozitivan utjecaj, rekla je.

Dodala je da već godinama postoji širok konsenzus da djeci i mladima treba ograničiti pretjeranu uporabu digitalnih sadržaja, ali da je ključno pitanje kako takvu mjeru tehnički provesti.

- Zaštita mora biti takva da dijete ne može pristupiti, ali da odrasla osoba ili dijete iznad 13 godina ipak može pristupiti. Tehnički dio je onaj na kojem sve zemlje rade. To je proces koji nas sve očekuje, kazala je Pavić Šimetin.

Rukavina: Odgovornost se mora prebaciti i na platforme

Voditelj kibernetičke sigurnosti u Centru za sigurniji internet Denis Rukavina rekao je da djeca sve ranije počinju koristiti internet i dobivaju uređaje kojima mogu pristupati sadržajima bez odgovarajućih ograničenja.

Problem je, istaknuo je, što se odgovornost dosad uglavnom prebacivala na roditelje i djecu, dok se novim europskim pravilima dio odgovornosti pokušava prenijeti i na same platforme.

- Samo ograničenje bez konkretnog razgovora i kvalitetne regulative predstavlja samo zid, a znamo da djeca jako dobro preskaču zid, rekao je Rukavina.

Pozvao se na iskustvo Australije, navodeći da se 85 posto djece koja su već imala društvene mreže nastavilo njima koristiti i nakon uvođenja ograničenja. U jednom testiranju otvoreno je 50 računa predstavljajući korisnike kao djecu mlađu od 16 godina, a devet od deset velikih platformi nije odgovarajuće provodilo provjeru dobi.

Rukavina je upozorio i na rizike različitih sustava provjere dobi. Europski pristup, objasnio je, temelji se na kriptografskoj provjeri podataka, dok se u američkom modelu dob može procjenjivati na temelju fotografije.

- Algoritam je samo u tri četvrtine slučajeva točno procjenjivao dob osobe na fotografiji, a fotografije su bile kompromitirane. To su stvari o kojima moramo razmisliti, zaključio je Rukavina.