Sabor donio zakon o upravljanju zgradama, porezni paket i povećao minimalnu plaću

Sabor je jesensko zasjedanje završio glasanjem o Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, paketu izmjena poreznih zakona, minimalnoj plaći te o Središnjem registru stanovništva. Zastupnici idu na jednomjesečni odmor do sredine siječnja.

Zastupnici su glasali o Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada kojem je cilj kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada. Vlada predlaže da vlasnik stana ubuduće, ako stan želi dati u kratkoročni najam, treba dobiti prethodnu suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika. Vlasnici, koji stanove daju u kratkoročni najam, imati će obavezu da u prijelaznom roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029., usklade poslovanje s odredbama tog zakona.

Vlada će, temeljem posebnih programa, subvencionirati ugradnju dizala u višestambene zgrade, a pomoći će se i jedinicama lokalne samouprave u uređenju pročelja s obzirom na činjenicu da povijesne jezgre gradova zbog grafita, ali i neodržavanja, nemaju kvalitetan izgled i vizuru.

Paket izmjena poreznih zakona, porez na nekretnine

Paketu izmjena poreznih zakona bi na snagu trebao stupiti početkom iduće godine. Tako će izmjenama Zakona o lokalnim porezima porez na kuće za odmor biti zamijenjen porezom na nekretnine. Prema prijedlogu, on bi iznosio od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu jedinice lokalne samouprave same mogu određivati visinu tog poreza.

Pri tome, porez se neće plaćati na nekretnine koje domaćinu, prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. Izmjenama poreza na dohodak predloženo je povećanje osnovnog osobnog odbitka s 560 na 600 eura, a kod poreza na dodanu vrijednost, podiže se prag za ulazak u sustav poreza s 40 na 60 tisuća eura.

Miro Bulj (Most) ponovio je da porez na nekretnine neće uvoditi u Sinju makar ga zatvorili, dok je nezavisna Marija Selak Raspudić pozvala na porezno rasterećenje i bacanje predloženog u smeće. Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da je riječ o pljački hrvatskih građana, a Marina Živkovića (Možemo!) da neće riješiti problem priuštivog stanovanja.

Vlada prihvatila intervenciju vezanu za Pag

Vladina predstavnica Monika Udovičić prihvatila je prijedlog Ivana Dabe (HDZ) da se domaćinom definiraju i iznajmljivači koji imaju prijavljeno prebivalište na otoku Pagu, neovisno kojoj od dviju županija, na koje je otok podijeljen, pripadaju.

Radi se o osobama koje imaju prijavljeno prebivalište na istom otoku, a teritorijalno su podijeljene na dvije županije s različitim sjedištima. Slijedom njegove intervencije, domaćinom se definira iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave ili otoku Pagu gdje se nalazi objekt u kojem pruža ugostiteljsku uslugu smještaja u domaćinstvu.

Odbijen SDP-ov amandman

Vladina predstavnica odbila je prijedlog tj. amandman Kluba SDP-a da prihod od poreza na nekretnine u cijelosti ide u korist općina i gradova, da ga oni ne dijele sa županijama. SDP se, naime, ne slaže da općinama i gradovima na čijem se području nekretnina nalazi pripadne 80 posto prihoda od poreza na nekretnine, a županijama 20 posto.

Ivana Marković (SDP) Vladu je prozvala da uzima dio prihoda općinama i gradovima, ne vrednujući njihov rad, a novac daje županijama da ga kasnije dijele po političkim ključevima. Saša Đujić (SDP) tvrdi da je sa SDP-ovim prijedlogom suglasna i većina načelnika i gradonačelnika iz vladajuće većine, da u hodnicima velik broj HDZ-ovih načelnika i gradonačelnika kaže da ne znaju što je bilo Vladi, odnosno Ministarstvu financija, da predloži spomenutu podjelu.

Vladina predstavnica Tereza Rogić Lugarić tumači da bi rješenje koje nudi SDP negativno utjecalo na županije, kako zbog povećanog obujma posla, tako i zbog cjelokupnog pritiska na županijsku infrastrukturu. Raspodjela prihoda od porezna na nekretnine na način da dio pripadne i županiji na čijem se području nekretnina nalazi, potrebno je za transformaciju poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, tumačila je.

Povećava se novčana naknada za nezaposlenost nakon 90-og dana

Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o tržištu rada prema kojima se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže s 30 na 35 posto osnovice. Uz to, tim zakonskim izmjenama strani radnici s radnom dozvolom koji prekinu radni odnos moći će se upisati u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i imat će pravo na naknadu za nezaposlenost. Nakon što im istekne dozvola privremenog boravka, stranci više neće imati pravo na naknadu.

Novina je i da se za mlade smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu na šest mjeseci u dvije godine kako bi ostvarili pravo na naknadu, te učenička satnica izjednačava s onom studentskom. Osim toga, nezaposleni uključeni u obrazovanje moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.

Minimalna plaća najmanje 60 posto bruto medijalne plaće

Sabor je jednoglasno donio izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojim se naše zakonodavstvo usklađuje s EU direktivom prema kojoj se adekvatnim iznosom minimalne plaće koja se smatra primjerenom smatra iznos od najmanje 50 posto bruto prosječne plaće odnosno 60 posto bruto medijalne plaće u državi članici. Uvode se i dva nova kriterija, produktivnost i bolje definiranje kupovne moći, koja se uzimaju u obzir pri definiranju minimalne plaće.

Jednoglasno su izglasane i izmjene Zakona o vanjskim poslovima prema kojima će hrvatski građani koji u inozemstvu izgube putovnicu, bude im ukradena ili uništena moći pomoć i izdavanje privremene putne isprave tražiti i u zemljama bez hrvatskog konzularnog predstavništva, odnosno u diplomatskim predstavništvima neke druge članice EU. Izdavanje privremene putne isprave EU na taj način počet će od prosinca 2025.

Potporu su dobile i izmjene Zakona o poljoprivredi kojima se propisuju načela postupanja Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi u slučaju sumnje na prijevaru primatelja potpora iz europskih fondova. Parlament je izmijenio tri zakona iz područja financija, o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, o alternativnim investicijskim fondovima i o osiguranju, kojima se osigurava digitalna i operativna otpornost za financijski sektor.

S EU direktivom usklađen je Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte kojima je cilj povećanje broja poduzetnika i ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, te prihvaćena dva izvješća za 2023., o provedbi Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i o radu Vijeća i Agencije za elektroničke medije.