Sabor: HDZ hvali uspjehe Vlade unatrag sedam godina, oporba ih relativizira

Saborski zastupnici HDZ-a u srijedu su u raspravi o drugom rebalansu ovogodišnjeg državnoga proračuna, apostrofirali sve Vladine uspjehe unatrag sedam godina, a oporba je uzvratila relativiziranjem tih uspjeha.

Od 2016., do danas, udio javnog duga u BDP-u smanjen je za 20 posto, pada nezaposlenost, rastu plaće, mirovine, zaposlenost, BDP, Vlada premijera Andreja Plenkovića vodi odgovornu politiku javnih financija, nabrajali su HDZ-ovi zastupnici u raspravi koja se protegnula gotovo do 22 sata.

Ne tako davno, na 1, 4 milijuna zaposlenih imali smo 350 tisuća nezaposlenih, danas na 100 tisuća nezaposlenih imamo 1, 6 milijuna zaposlenih, naglasio je Marko Pavić (SDP).

Zemlja smo sa najnižom razinom kupovne moći, prosječne starosne mirovine su nedopustivo niske, niske su nam i plaće, iseljavaju nam mladi, uzvraćala je oporba.

Ne povećaju li se plaće i mirovine, ostat ćemo bez onoga najvrjednijega ljudi, ustvrdila je Sandra Benčić (Možemo).

Rebalans osigurava više sredstva za obnovu od potresa, plaće, mirovine, pakete pomoći

Kad je pak riječ o samom rebalansu, kojim se osigurava više sredstva za obnovu od potresa, plaće, mirovine, pakete pomoći zbog inflacije, iz HDZ-a ističu da je on okrenut podizanju standarda građana, oporba uzvraća da država 'zarađuje' od inflacije i građanima vraća manje, nego je zaradila.

Inflacija je pokazala da imamo porezne politike koje više štite krupni kapital, nego najslabije građane, kazao je Mišel Jakšić (SDP).

Pet puta su veće cijene nego lani, to je klasična pljačka, ispraznili ste građanima džepove i napunili državni proračun, a sad dijelite pare k'o da su vam ćaćine, rekao je vladajućima Miro Bulj (Most).

Hrelja: Povećanja mirovinskih rashoda vrijedna su respekta

Inflacija je veliki teret, ali ovakva povećanja mirovinskih rashoda, vrijedna su respekta, ističe Silvano Hrelja (HSU) koji navodi da je razlika između mirovinskih rashoda u prošloj i ovoj godini 1, 2 milijarde eura, što je povećanje za gotovo 20 posto.

Mirela Ahmetović (SDP) uzvraća da rast mirovina nakon usklađivanja ne dostiže rast cijena, pa su nam umirovljenici sve siromašniji.

Za predloženi rebalans Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) kaže da je korak naprijed, ali da je put pred nama dugačak. Konstatirao je da su sredstva za sve četiri pravobraniteljice gotovo na istoj razini, dok je za Vladin Ured za ravnopravnost spolova manji za 12 posto. Samo anđeli znaju, zašto, izjavio je.

Oporba ustrajava u ocjeni kako se iz rebalansa vidi da Vlada nije provela ni jednu reformu, od zdravstvene do reforme lokalne samouprave.

U idućim godinama platit ćemo ceh neprovođenja reformi, kazala je Marijana Puljak (Centar), konstatiravši da je iz rebalansa jasno da nema ništa od brze ceste Trogir-Omiš, sanacije šljake u Dugom Ratu.

Proračun je i razvojan i socijalan, u osmoj godini Vlade Andreja Plenkovića u potpunosti se ispunjavaju dana obećanja - sigurna, socijalna i pravedna Hrvatska, zaključila je Nada Murganić (HDZ).

Oporba: Proračun nije razvojan i socijalno osjetljiv; HDZ: Štitimo građane

Oporba je u srijedu, tijekom rasprave o rebalansu državnog proračuna, upozorila kako proračun nije razvojan niti socijalno osjetljiv jer se država i banke 'kupaju u novcima' dok građani žive na rubu siromaštva a HDZ ističe kako se rebalansom štite građani i gospodarstvo.

- Država se 'kupa' u novcima, banke i poduzetnici 'plivaju' u novcima a to sve financiraju građani koje inflacija ubija iz dana u dan, upozorila je Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) u Hrvatskom saboru tražeći stanku.

Navela je i da danas 750 000 građana tj. 20 posto njih živi na rubu granice siromaštva.

Rekla je i da su prihodi u prvih pola godine 30 posto veći nego prošle godine pri čemu je samo prihod od PDV-a veći 18,5 posto, prihod od poreza na dobit 71 posto, a dobit banaka je 72 posto.

- Ove godine će banke od HNB-a na ime kamata dobiti 460 milijuna eura, rekla je.

Natalija Martinčević (Narodna stranka - reformisti) smatra kako prijedlog rebalansa proračuna potvrđuje sve loše politike vlade jer uopće nema razvojnih strateških projekata, podbacujemo u iskoristivosti srestava EU pomoći te vlada nije započela niti jednu jedinu reformu.

Upitala je i zašto u rebalansu nije predviđena isplata 13. mirovine upozorivši kako je 2016. prosječna mirovina iznosila 43 posto posto prosječne plaće a danas iznosi samo 35 posto plaće.

- Mirovine u mandatima Andreja Plenkovića pale su realno za 20 posto, rekla je. Upozorila je i kako imamo drugu najvišu stopu inflacije u Europi a troškovi režije i hrana porasli su 20 posto zbog čega velika većina umirovljenika živi na granici ili ispod granice siromaštva.

Zatražila je da se izmjeni rebalans proračuna kako bi se u njega stavila isplata 13. mirovine do kraja ove godine.

I Daniel Spajić (Domovinski pokret) upozorio je da radnik kada ide u mirovinu mora čekati 11 mjeseci da dobije novac, a ako ju ide uzeti iz 2. stupa onda čeka još dodatnih dva mjeseca. "Nitko ne pita te ljude kako žive 11 mjeseci. Jesu li mogli od svojih crkavica koje su imali od plaća uštedjeti toliko novca da mogu dočekati prvu uplatu iz mirovinskih fondova", upitao je.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić upozorio je da vlada deficit i javni dug smanjuje "na grbači" umirovljenika i radnika. Naveo je i kako Vladi nije palo na pamet promijeniti izračun mirovina kako bi se u izračunu uzeo najpovoljniji faktor ili da oporezuje ekstraprofite poslovnih banaka.

I Katarina Peović (radnička fronta) upozorila je kako najnoviji podatak Eurostata pokazuju da imamo "superhikovski porezni sustav" jer se proračun najvećim dijelom puni najregresivnijim tipom poreza - PDV-om, kojeg plaćaju svi a istovremeno najslabije oporezujemo bogatstvo i imovinu. "Naša zemlja je porezna oaza za bogataše a porezna tamnica za sirotinju", kazala je.

Emil Daus (IDS) upozorio je kako je od osamostaljenja zemlje, osim nekoliko ozitivnih bljeskova, proračun stalno u minusu a ništa dobro po tom pitanju nije učinila ni ova vlada.

Naveo je i kako se u prijedlogu rebalansa vidi kako se od svibnja, kada je bio zadnji rebalans, rashodi skočili 1,23 milijarde eura a prihodi manje tj. 1,1 milijardu.

Za razliku od oporbe HDZ-ova Grozdana Perić rekla je da se državne financije dobro vode te odbacila oporbene primjedbe da proračun nije razvojan i socijalno osjetljiv.

Istaknula je da je rebalansom proračuna gospodarski rast projiciran na 2,8 posto, tj. više nego u početku te više od četiri puta u odnosu na prosjek EU.

Navela je i kako se rebalansom želi usporiti inflacija, očuvati društvena kohezija te je predviđen i 5. paket mjera kojim se štite građani i gospodarstvo od rasta cijena.

Perić je podsjetila i da su od 2016. do 2023. za 53 posto povećane prosječne mirovine a realno za 19,5 posto.

Lalovac (SDP): Vlada u državnoj blagajni ima sto milijardi kuna više

SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac rekao je danas u raspravi o rebalansu proračuna da je inflacija dobra za državni proračun i poduzetnike, a Vlada od dolaska na vlast ima sto milijardi kuna više u državnoj blagajni dok su HDZ-ovi zastupnici isticali da gospodarstvo bilježi rast.

Lalovac je premjera Andreja Plenkovića i Vladu ocijenio 'dobitnicima u društvu' jer kada su, kada su došli na vlast, imali su 116 milijardi kuna prihoda, a danas imaju 208 milijardi kuna.

- To je sto milijardi kuna više u državnoj blagajni, rekao je tijekom saborske rasprave.

Naveo je i da se svake godine samo na ime PDV-a, u državni proračun u zadnje tri godine uplaćuje po deset milijardi kuna. Također, dodao je Lalovac, kada je Vlada smanjivala PDV na pet posto za određene artikle, poduzetnicima je vraćeno 300 milijuna eura, koji su, kaže, oni sebi stavili 'u džep', ali cijene prehrambenih proizvoda su u zadnje tri do četiri godine rasle 42 posto.

I Damir Bajs (Fokus) upozorio je da je veća inflacija dovela do većih prihoda državnog proračuna te je predloženi rebalans, smatra, vezan isključivo uz to. Drži kako bi trebalo napraviti set poreznih reformi kako bi gospodarstvo moglo raditi bolje i kvalitetnije. Upozorio je i da se broj parafiskalnih nameta nije smanjio, a opterećenje gospodarstva i poduzetnika je izrazito veliko.

Daniel Spajić (Domovinski pokret) također rješenje vidi u poreznom rasterećenju poduzetnika koji bi onda radnicima dali i veće plaće kako bi ostali u Hrvatskoj. Nije se složio s tvrdnjama ministra financija Marka Primorca da se s državom upravlja odlično, istaknuvši da sada država ima puno novca, ali, kako smatra, isključivi su razlozi tome velika inflacija i ubiranje novca od PDV-a.

Naveo je kako, iako je Vlada obećala povećati broj radnih mjesta, istovremeno uvozi radnu snagu te daje pomoć nezaposlenima.

- Imamo nezaposlene jer ljudi neće raditi za 800 eura, a ne bi ni morali raditi za te novce da smo razvijena zemlja kako govorite da jesmo. Očito je da nismo jer oni idu na veće plaće u Austriju, Irsku i Njemačku, kazao je.

Primorac: Dobro stanje javnih financija nije slučajno

Ministar financija Marko Primorac kazao je u srijedu u Saboru da se rebalans državnog proračuna donosi isključivo iz tehničkih razloga, da se proračun dobro puni te da dobro stanje javnih financija nije slučajno.

- Ovdje apsolutno ništa nije slučajno, makroekonomsko okruženje u smislu zaposlenosti i gospodarskog rasta i javnih financija rezultat je vladinih politika kroz pakete mjera, socijalna davanja, pomoći najugroženijima i osiguranje sredstava iz fondova EU , kazao je Primorac predstavljajući zastupnicima rebalans proračuna za 2023.

Dodao je da se rebalans donosi isključivo iz tehničkog razloga, boljeg punjenja proračuna i povećanja rashoda te nema nikakvih izvanrednih okolnosti ili krize.

Fiskalna politika se vodi dobro, odgovorno i transparentno, ostvarujemo značajan gospodarski rast i stvaramo prostor za reakcije kada rast eventualno bude niži ili nešto gore, odnosno pad, ostavlja se prostor za djelovanje u kriznim situacijama, poručio je

Primorac.Odbacio je tezu oporbe da se proračun kupa u novcima pojasnivši da Vlada ne stavlja novce sa strane već redistribuira sredstva kako bi olakšala život građana, posebno onih najugroženijih.

Odbacio je i tezu da bi gospodarski rast došao "sam od sebe" jer, kako je rekao, onda bi i druge države ostvarivale veći gospodarski rast.

- Ništa nije palo s neba, istaknuo je.

Predviđa se rast BDP-a od 2,8 posto

Govoreći o makroekonomskim kretanja, Primorac je kazao da se u 2023. predviđa realan rast BDP-a od 2,8 posto što je značajno više od inicijalnih projekcija, te nekoliko puta veći od prosječne stope rasta u EU i eurozoni.

Inflacija bi trebala u 2023. usporiti na 8 posto, s 10,8 posto u 2022. Očekuje se također i dalje povoljno stanje na tržištu rada kao i daljnje povećanje bruto plaća, za preko 14 posto u 2023. te za oko 9 posto u 2024., kazao je.

Oporbeni zastupnici u replikama uglavnom su upozoravali na visoku inflaciju zbog koje realne plaće padaju i pada standard građana, a HDZ-ovci hvalili veća izdavanja za obrazovanje, plaće, mirovine, kao i gospodarski rast, smanjenje javnog duga i kreditni rejting.

U tri godine realne plaće pale su u javnom sektoru od 3 do 11 posto, kada će radnici osjetiti blagodati gospodarskog rasta i punjenja proračuna, upitala je Sabina Glasovac (SDP). Slično je zanimalo i Damira Bajsa (Fokus).

Nije točno da je inflacija pojela plaće , plaće su realno rasle i u ovoj godini i od 2016. do danas, realno preko 20 posto i to je doista značajno, odgovorio im je ministar.

Grmoja: 45 posto građana na rubu siromaštva

Inflacija jede standard građana, tvrdi Marijan Pavliček (Suverenisti) a Primorac poručuje kako je Vlada učinila sve kako bi utjecala na smanjivanje cijena i zaštitila najugroženije.

Nikola Grmoja (Most) kazao je da 45 posto građana Hrvatske živi na rubu siromaštva i ako im se dogodi nekakav neočekivani trošak , primjerice pokvari hladnjak, ne mogu to podmiriti bez dizanja kredita.

- Ne stoji da 45 posto građana živi na rubu siromaštva, smatramo da je potrebno dalje podizati standard građana i to kontinuirano činimo, uzvratio je ministar financija.

Andreju Marić (SDP) zanimao je iznos dugova u zdravstvu. Na kraju rujna dospjele obveze prema ljekarnama iznosile su 97 milijuna eura, a obveze prema bolnicama preko 120 dana 128,2 milijuna eura, naveo je Primorac.

Na upit Branka Grčića (SDP) planira li i ove godine uvesti dodatni porez na dobit Primorac nije dao konkretan odgovor kazavši da ima dovoljno vremena do kraja godine za poteze, pa i u tom smjeru.

Vesna Bedeković (HDZ) pohvalila je veća izdvajanja za znanost i obrazovanje , posebno za besplatne udžbenike, obroke i prijevoz učenika, a Goran Ivanović (HDZ) pomoć uzgajivačima svinja zbog afričke svinjske kuge.

Luka Brčić (HDZ) pozdravio je ulaganja u prometnu infrastrukturu, a Nada Murganić (HDZ) povećanje socijalnih naknada.

Rebalansom državnog proračuna prihodi iznose 27,7 milijardi eura što je povećanje za 1,1 milijardu eura u odnosu na izvorni proračun, a rashodi se povećavaju za 1,2 milijarde eura, odnosno na 29,3 milijarde eura.

Glavni razlozi za povećanje rashoda su veća izdvajanja za obnovu od potresa, plaće, mirovine, poljoprivrednike i vladine pakete pomoći građanima i gospodarstvu zbog inflacije.