Saborska oporba: Trebalo je uvesti univerzalni dječji doplatak

Dio saborske oporbe opetovao je da bi Hrvatska trebala uvesti univerzalni dječji doplatak od najmanje sto eura, te da povećanje doplatka od 30 do 60 eura po djetetu, koje Vlada sada nudi, neće promijeniti lošu demografsku sliku.

Broj djece koja primaju doplatak rapidno se smanjuje, kao i broj roditelja, zašto niste prihvatili prijedlog o univerzalnom dječjem doplatku, pitao je Damir Bajs (NZ) u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o dječjem doplatku.

Kada će se iznos doplatka povećati na barem sto eura, zanimalo je i Veljka Kajtazija (zastupnik manjina).

Imajući u vidu inflaciju i sve lošiju demografsku sliku, 30 ili 60 eura doplatka po djetetu neće promijeniti širu sliku, kazao je.

Doplatak raste od 30 do 50 eura, a inflacija nam je pojela 300 eura, dodao je Marin Miletić (Most).

Po starosti stanovništva, u svjetskom smo vrhu, pa bi bilo opravdano razmišljati o univerzalnom dječjem doplatku, a sadašnje povećanje je na simboličnoj razini i neće poboljšati položaj djece, kaže Martina Vlašić Iljkić (SDP).

Josić: Doplatak će obuhvatiti dvije trećine djece do 19. godine

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić ističe da će zakonskim izmjenama doplatkom biti obuhvaćeno dvije trećine djece do 19. godina, njih 512 tisuća od oko 740 tisuća.

Osim što udvostručujemo broj korisnika, uvodimo nove cenzusne razrede i povećavamo iznos dohotka, a univerzalni dječji doplatak je stvar prema kojoj ćemo ići u budućnosti, odgovorila je Josić i napomenula da sve države koje imaju takav dohodak, imaju određene kriterije za njega.

Izmjenama, koje na snagu stupaju 1. ožujka iduće godine, dohodovni cenzus, uvjet za ostvarivanje prava na dohodak, povećava sa 70 na 140 posto proračunske osnovice.

Broj cenzusnih grupa povećava se sa tri na pet, a iznos doplatka za korisničke skupine od 30 do 60 eura, s tim da pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura.

Udvostručuje se broj korisnika i broj djece obuhvaćene doplatkom sa lanjskih 126 tisuća na 271 tisuću, odnosno sa 247 tisuća djece na 511 tisuća u idućoj godini.

Josić je odbacila oporbene tvrdnje da je zakon usko vezan uz nadolazeće parlamentarne izbore.

Vlada je za djecu i mlade donijela niz mjera i ne samo pred kraj godine, a ovaj je zakon bio ranije planiran, odgovorila je Daliji Orešković (Centar) koja kaže da se zakon donosi na kraju godine što vuče da je to zakon za predizbornu promidžbu, a ne za zaštitu djece.

HDZ hvali rast dječjeg doplatka i broj obuhvaćene djece, a na upit Luke Brčića (HDZ) Josić je potvrdila da će djeca u udomiteljskim obiteljima i dalje dobivati doplatak, da se tu ništa nije mijenjalo.

Zastupnici pozdravili donošenje zakona o inkluzivnom dodatku

Saborski zastupnici, uz nekoliko opaski, pozdravili donošenje zakona o inkluzivnom dodatku, ističući da se dugo čekao i da je važan iskorak, dok oporba prigovora na visinu dodatka i na to što se ne priznaje osobama smještenim u domove ili u ustanove socijalne skrbi.

Na nepriznavanje dodataka za osobe u organiziranom smještaju ukazala je i Ljubica Lukačić (HDZ) pitajući ministra socijalne politike Marina Piletića ima li za njih rješenje. 

- Oko 2400 osoba s invaliditetom (OSI) ima uslugu smještaja, država im financira troškove smještaja prosječno s 1000 do 1400 eura, oni imaju pravo i na džeparac i razmišljamo da i to pravo dimenzioniramo u puno većem iznosu. To će biti jedna od sljedećih aktivnosti Vlade, najavio je. Sadašnjih oko 32 eura džeparca nije dostatno i i dobro je da će se povećavati, izrazila je zadovoljstvo Lukačić.

Martina Vlašić Iljkić (SDP) smatra da je potrebno definirati postotak inkluzivnog dodatka koji pripada osobi u u organiziranom stanovanju odnosno udomiteljstvu. Samo je 119 djece s teškoćama smješteno u udomiteljskim obiteljima, svega je 12 specijaliziranih udomiteljstava, pa se u praksi događa da zbog različitih teškoća s kojima se udomitelji ne mogu nositi traže premještaj u ustanove socijalne srbi. 

Da bi i osobe u domu ili stambenoj zajednici trebale imati pravo na inkluzivni dodatak drže također Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista) i Bojan Glavašević (Možemo!).

'Druga nekretnina ne umanjuje otežan život osobe s invaliditetom'

Oporba ustrajava da iz zakona treba ukloniti i imovinski cenzus. Naime, osobi s invaliditetom koja u vlasništvu ima drugi stan ili kuću u kojoj ne stanuje ili poslovni prostor, onemogućuje se inkluzivni dodatak.

Ta je odredba protuustavna i diskriminatorna, kaže Davor Dretar (Klub DP-a) i dijeli s kolegama stav da činjenica da OSI ima drugu nekretninu ne umanjuje činjenicu da joj je otežan život u zajednici. Ostane li takva odredba, zakon će se zaobilaziti, stanovi i nekretnine će se prenašati na braću, sestre, kumove, prognozirao je Dretar, a tako razmišlja i Anka Mrak Taritaš (Glas).

Ovo je sigurno bolje, samo je pitanje koliko je pravedno, kaže Marin Miletić (Most) i upozorava da je inkluzivni dodatak za osobe s invaliditetom (OSI) u najtežoj skupini limitiram na 720 eura. Kad se taj iznos podijeli na 30 dana, dnevno ispadne 24 eura, izračunao je zastupnik, pitajući se što ljudi mogu s tim, s obzirom na abnormalan rast troškova života i inflaciju. Napominje pritom i da država nikad nije imala više novca, proračun joj se unatrag osam godina gotovo udvostručio, sa 15 milijardi u 2018. na 28 milijardi eura.

Dvostruko više sredstava nego se daje za četiri naknade

Zakon hvale zastupnici HDZ-a koji tvrde da će zadovoljiti potrebe svih OSI, te da će osigurati samo jedno vještačenje, pa kad se osoba jednom izvještači, to će vrijediti za sve sustave. Nitko neće primati manje, svi koji rade, moći će ostvarivati inkluzivni dodatak, naglasili su.

Zakon o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, objedinit će četiri dosadašnje naknade - osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene. Iznos inkluzivnog dodatka kroz pet kategorija kretat će se mjesečno od 720 eura za prvu, 480 eura za drugu , 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu. U proračunu za 2024. za tu je namjenu predviđeno 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego se trenutno troši za četiri naknade.

Dvostruko više djece obuhvaćene doplatkom

Izmjenama Zakona o doplatku za djecu država dodatno osnažuje potporu obiteljima za uzdržavanje i odgoj djece, a dohodovni cenzus povećava sa 70 na 140 posto proračunske osnovice. Radi pravednije raspodjele doplatka, broj cenzusnih grupa povećava se sa sadašnjih tri na pet, te povećava iznos doplatka za korisničke skupine od 30 do 60 eura, s tim da pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura. Udvostručit će se broj korisnika i broj djece obuhvaćenih doplatkom s lanjskih 126 tisuća na 271 tisuću, odnosno s 247 tisuća djece na 511 tisuća u idućoj godini.

Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju

Saborski zastupnici su pozdravili Vladin prijedlog da kroz izmjene zakona o obveznim odnosima i o parničnom postupku država zaštiti građane koji se ne mogu brinuti za sebe pa sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju i često ostaju i bez imovine i skrbi.

Tim izmjenama se, među inim, uvodi Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u koji će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima pokrenutim radi poništenja ili raskida ugovora. Registar će se voditi pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a omogućit će provjeru jesu li ugovaratelji uzdržavanja već sklopili ugovore i koliko, broj takvih ugovora ograničava se na najviše tri.

Možemo! smatra da ugovore o dosmrtnom uzdržavanju treba ukinuti.

- Ugovore o dosmrtnom uzdržavanju trebalo bi ukinuti, rekla je Urša Raukar Gamulin (Možemo!) u raspravi. Poručila je i da to misli veliki broj odvjetnika te bilježnika koji svjedoče katastrofama u kojima se nađu uglavnom stariji sugrađani. Upozorila je da su u najvećem postupku ti ugovori bili zloupotrebljavani jer su starije osobe ostajale bez svoje imovine i nekretnina te završavali na ulici prepušteni državnoj skrbi.

Raukar Gamulin rekla je i da, po podacima Sindikata umirovljenika, čak 80% starijih osoba ne razlikuje dosmrtne i doživotne ugovore o uzdržavanju i vrlo ih se lako prevari.

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) smatra da su starije osobe izložene potencijalnim prevarantima koji kao predatori kruže oko starijih osoba za koje znaju da imaju vrijedne nekretnine i pokretnine i slatkim riječima, sitnim uslugama i poklonima mame ih dok im ne uzmu i zadnji euro ušteđevine ili ih privole da nekretninu prepišu na njih. Navela je i da starije osobe od takvih predatora nisu zaštićene niti u domovima za starije osobe u vlasništvu jedinicama lokalne i regionalne samouprave ili u Gradu Zagrebu.

HDZ smatra da izmjene tih zakona idu u smjeru jače zaštite starijih građana, kao i bolje informiranosti i stručne pomoći.

Tako se, rekao je Nikola Mažar, izmjenama zakona obvezuje javne bilježnike ili suce da su prilikom sklapanja ugovora dužni pročitati sadržaj ugovora te obje stranke upoznati sa njegovim sadržajem, pravnim obvezama, kao i o trenutku kada dolazi do prelaska vlasništva imovine ili nekretnine. Istaknuo je i da će se izmjenama zakona o parničnom postupku raskid ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju rješavati po hitnom postupku, što de u korist starijim osobama.

Zastupnici su apostrofirali podatke da je u 2021. bilo sklopljeno više od 7.500 ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, te da 63% osoba koje su ih sklopile nije prije toga tražio pravni savjet i nije znao razliku između doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja. Posebno problematičnim drže ugovore o dosmrtnom uzdržavanju kod kojih imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja.

Pozdravivši intencije da se poboljša položaj starijih osoba, Martina Vlašić Iljkić (SDP) smatra i da bi bilo dobro uvođenje obaveze da se kod sklapanja ugovora uvede provjera zdravstvene sposobnosti tako da se zna je li u evidenciji npr. obiteljskog liječnika postoji dijagnoza zbog koje bi se trebalo provjeriti je li osoba u mogućnosti razumjeti ono što potpisuje.