Sabor donio zakone o osobnoj asistenciji i socijalnoj skrbi

Hrvatski sabor je većinom glasova donio Zakon o osobnoj asistenciji kojim se broj korisnika usluge osobne asistencije povećava sa sadašnjih oko 4000 na više od 15 tisuća, a povećava se i broj sati s korisnicima te broj pružatelja usluga. Za taj zakon glasovalo je 79 zastupnika, samo jedan je bio protiv a njih 49 bilo je suzdržano. Jednoglasno je podržan rast plaća sudaca.

Sjednicu Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Prije glasovanja Marija Selak Raspudić (Most) rekla je da je Udruga paraplegičara i tetraplegičara upozorila da se zakonskim izmjenama krše prava osoba s najtežim stupnjem invaliditeta jer se za one koji ne mogu živjeti sami propisuje da moraju živjeti sami da bi dobili maksimalan broj sati osobnog asistenta.

- Također, osobama s invaliditetom koji imaju roditelje njegovatelje uskraćeno je, uz rijetke iznimke, pravo na osobnog asistenta, dodala je.

I Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) ocijenila je da je Zakon o osobnoj asistenciji mogao biti dobar zakon, ali vladajući, smatra, samo iz inata, nisu htjeli slušati oporbu. Rješenje od ovog je moglo biti bolje, poručila je.

Navodeći da će pri glasovanju biti suzdržani Davorko Vidović (Socijaldemokrati) rekao je kako dobivamo zakon kojim se ne rješava ono zbog čega se on donosi. Ne rješavamo problem statusa asistenata, rekao je.

Za razliku od oporbe HDZ-ova Ljubica Lukačić rekla je da je ovim zakonom po prvi puta u Hrvatskoj osobama s invaliditetom omogućeno da usluga osobne asistencije bude pravo, a ne mogućnost. Također, poručila je da je većina udruga osoba s invaliditetom zadovoljna tim zakonom.

Zakonom o osobnoj asistenciji povećat će se i broj roditelja njegovatelja čija djeca će imati pravo na osobnog asistenta, sa sadašnjih 570 na više od 2000. Raste i cijena rada osobnih asistenata s 54 na 82 kune na sat. Uslugu osobne asistencije moći će koristiti i studenti, a za provedbu zakona, država će godišnje izdvojiti 176,2 milijuna eura. 

Vladajući su odbili prijedlog zaključka lijeve oporbe u kojem su tražili da se Vlada obveže da propiše dostojanstvenu plaću i uvjete rada za sve osobne asistente.

Zakon o socijalnoj skrbi

Sabor je podrškom vladajućih i oporbe donio i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi za koje je glasovalo 126 zastupnika, a samo dva su bila suzdržana.

Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi se, među ostalim, proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja. To pravo se, prema prijedlogu, proširuje na osobe s poremećajem autističnog spektra četvrtog stupnja.

Proširuje se i obuhvat korisnika prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja i na bračnog i izvanbračnog druga, te na životnog ili neformalnog životnog partnera roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.

Naknada se povećava s 800 posto osnovice na 1000 posto za osnovnu kategoriju (jedno dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom), s 900 na 1200 posto za dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja se ne može uključiti u programe i usluge u zajednici, te s 1200 posto osnovice na 1500 posto za dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.

Omogućava se i ostvarivanje primitaka po osnovi drugog dohotka za one koji imaju status roditelja njegovatelja a status roditelja njegovatelja produžava nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do 10 mjeseci od dana smrti.

Vladajući su odbili prijedlog Kluba zastupnika Možemo da se obveže vladu da u roku od tri mjeseca osnuje Agenciju zaduženu za podršku i praćenje međudržavnog posvojenja.

Sabor jednoglasno podržao rast plaća sudaca

Izmjenama osnovica se povećava sa 625,20 eura na 706,50 eura bruto, a koeficijent za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova (općinski, trgovački i upravni sudovi) povećava se s 3,54 na 4,21.

Uvodi se i obveza ažuriranja popisa pravosudnih dužnosnika, a visina iznosa naknada za odvojeni život propisuje se u eurima. Procijenjeni trošak provedbe zakona za pet mjeseci ove godine ukupno iznosi 9,6 milijuna eura, a za iduću te 2025. godinu iznosit će 23,2 milijuna eura godišnje.

Sabor je većinom glasova izglasao Zakon o osnivanju Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora. Centar će biti neprofitna ustanova koju osniva Republika Hrvatska, a osnivačka prava će obavljati Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA). Djelovanje Centra financirat će se, između ostalog, članarinama, vlastitim prihodima, sredstvima iz EU fondova. U 2023. za rad Centra potrebno je 331.807 eura.

Centar će, uz hrvatske predstavnike, činiti predstavnici stranih sigurnosno-obavještajnih i drugih odgovarajućih službi te međunarodnih institucija koji će mu pristupati potpisivanjem Memoranduma o suradnji.

Prijedlog Katarine Peović (RF) da se izmjeni Zakon o radu kako bi se bolje uredio rad radnika na digitalnim platformama, odnosno maknula odredba o agregatorima iz platformskog rada, nije dobio potporu saborske većine.

Peović je uoči glasovanja o svom prijedlogu pozvala oporbu da izađe iz sabornice što je dio s lijevog političkog spektra i učinio.

Kazala je da je odbijanje njezina prijedloga potvrda suvremenog robovlasništva i da je hrvatska Vlada jedina u Europi koja je omogućila digitalnim platformama da se u potpunosti riješi bilo kakve odgovornosti.

Bulju ostaje imunitet

Skidanje imuniteta zatražio je Nikola Vučković kako bi Miru Bulja mogao tužiti zbog klevete, a MIP postupio uobičajeno i predložio da se ne udovolji zahtjevu privatnog tužitelja za skidanjem imuniteta zastupniku.

To ne znači da Bulja nikada neće moći tužiti, već treba pričekati dok mu istekne mandat, imajući na umu da dok traje imunitet ne teče zastarni rok.

Osim toga, Sabor je imenovao Dajanu Barbić članicom Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije (HRT) za preostali dio mandata, budući da je dosadašnji član Davor Zoričić zatražio razrješenje jer je imenovan državnim tajnikom u Ministarstvo financija.