Oporba u Saboru traži odgovore o poljoprivredi i pita: Gdje je ministar?

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak rekao je u srijedu da je od 2014. do 2020. razina sumnji na prevare u korištenju potpora u poljoprivredi bila ispod 1%, dok je oporba upozoravala na loše stanje u poljoprivredi.

Oporba je oštro zamjerila ministru poljoprivrede Josipu Dabri što osobno nije došao u Sabor predstaviti izmjene Zakona o poljoprivredi, jednog od ključnih zakona u njegovu resoru, upozoravajući da potpore u poljoprivredi nikada nisu bile veće, a proizvodnja nikada manja.

- Na razini novog programskog razdoblja i u provedbi strateškog plana koji provode dva fonda - Fond za jamstva u poljoprivredi i Fond za ruralni razvoj, nemamo zabilježenih nepravilnosti, odnosno sumnji na prevaru. Od 2014. do 2020. razina nepravilnosti i sumnji na prevaru je ispod jedan posto, kazao je Majdak odgovarajući na pitanje HDZ-ova Ljubomira Kolareka pri predstavljanju izmjena Zakona o poljoprivredi.

Kolareka je zanimalo u kojoj su mjeri nadležne institucije do sada otkrile prevara u korištenju potpora koje se financiraju iz europskih poljoprivrednih fondova.

Majdak je, predstavljajući izmjene Zakona, pojasnio kako se njime propisuju načela i postupanja Ministarstva poljoprivrede te Agencije za plaćanja u poljoprivredi u slučajevima sumnje na prijevaru, sukoba interesa, mogućeg dvostrukog financiranja, više sile kao i izvanrednih okolnosti.

Unaprijeđena su i normativna rješenja u području savjetovanja poljoprivrednika i drugih korisnika potpore.  

Usto osigurava se zaštita financijskih interesa EU-a i provedba Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike RH za razdoblje od 2023. do 2027.

Također, uvodi se i dodjela Državne nagrade kao osobitog priznanja poljoprivrednicima koji su svojim radom i zauzimanjem postigli istaknute rezultate. 

- Ministre poljoprivrede dođite i odgovorite na pitanja o poljoprivredi. Poticaji u poljoprivredi nikada nisu bili veći, proizvodnja nikada manja, a hrana skuplja, kazao je u raspravi Miro Bulj (Klub Mosta) zamjerajući što je zakon, umjesto resornog ministra, predstavio državni tajnik.

- Kruh je u zadnje dvije godine poskupio 57%, šećer 54%, jaja preko 50%, meso oko 40%, nabrajao je Bulj pitajući kome idu poljoprivredne potpore.

Jeckov: Ministar u kampanji predlagao rješenja, a nije primijenio nijedno

Gdje je ministar poljoprivrede zanimalo je i Draganu Jeckov (SDSS). Kada se donosi Zakon o poljoprivredi, onda je valjda logično da tu bude ministar, poručila je.

Poljoprivreda u Hrvatskoj, kazala je, i dalje se bori sa strukturnim izazovima kao što su nedostatak ulaganja u kapital, tehnologiju, istraživanje i razvoj, a zapreku predstavlja i administrativno opterećenje poljoprivrednika. Od ministra očekujemo konkretne poteze jer je on zajedno s kolegama iz stranke u predizbornoj kampanji konstantno predlagao određena rješenja, a u proteklom razdoblju nije primijenio nijedno, poručila je Jeckov.

I Anka Mrak-Taritaš (GLAS) smatra da je ministar trebao doći u Sabor. To je elementarna pristojnost, ustvrdila je.

Ministar je svjestan svih problema u poljoprivredi i zbog toga obilazi Hrvatsku, branio ga je stranački kolega Ivica Kukavica (DP).

Vukušić: Ministar je nekompetentan za ovu problematiku

Mate Vukušić iz SDP-a ne vidi problem u tome što u Saboru nema ministra. Ništa spektakularno nisam očekivao ni od zakonskih izmjena, ministar je nekompetentan za ovu problematiku i tek četiri mjeseci u resoru koji je njegova prethodnica svela na najniže grane od samostalnosti, kazao je. Čestitao mu je, međutim, na smjeni ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi te poručio da očekuje i smjenu predsjednika Uprave Hrvatskih šuma.

Govoreći o samom zakonu Dalibor Paus (IDS) kazao je da ne definira nažalost daljnji razvoj poljoprivrede kako povećati proizvodnju hrane i broj stoke, kako uključiti mlade u poljoprivrednu proizvodnju. Moramo priznati sebi da stanje u poljoprivredi nije dobro, rekao je.

- U svim dijelovima zemlje situacija je takva da tjera na plač, ustvrdila je Sandra Benčić (Možemo!) dodavši da 20 najvećih dobiva najveći dio kolača sredstava namijenjenih poljoprivrednicima. Dok ne promijenimo pristup što od poljoprivrede hoćemo, dok nemamo politiku hrane nećemo moći imati produktivnu poljoprivredu, kazala je.

U raspravi su, uz ostalo, zastupnici istaknuli kako su kontrola financiranja i smanjenje zlouporaba u korištenju sredstava itekako važni, što je glavni cilj zakonskih izmjena, ali i upozorili da sama sumnja na prijevaru podrazumijeva i odgodu u provedbi, izbacivanje s rang liste ili odbijanje odobravanja isplate sredstava, što u konačnici znači i zaustavljanje poljoprivredne proizvodnje na duže razdoblje. U tom smislu ukazano je na potrebu nalaženja drugačijeg modela kontrole financiranja, kojim bi se osigurao nastavak poljoprivredne proizvodnje, a kažnjavanje provodilo samo u slučaju utvrđivanja nepravilnosti.

Petir: Potpore prima malo više od 100.000 poljoprivrednika

Marijana Petir (Klub HDZ-a) navela je da potpore u Hrvatskoj prima malo više od 100 tisuća poljoprivrednika. Prebacivati odgovornost administracije na poljoprivrednika je potpuno pogrešno, tim više što u Hrvatskoj prevladavaju mala gospodarstva kojim bi vraćanje novca ili dugo čekanje na sredstva značilo kraj poslovanja, kazala je.

Dubravka Lipovac Pehar (DP) istaknula je da se potrebe poljoprivrednika osluškuju i aktivno djeluje izmjenama zakona. Zakon osigurava transparentnost i na taj način jamči da svaki euro iz fondova završi tamo gdje je najpotrebnije, kod poljoprivrednika, poručila je zastupnica.

Petrov: Nestalo preko 50.000 OPG-ova

Prije predstavljanja prijedloga zakona oporbeni zastupnici upozoravali su na loše stanje u poljoprivredni, smanjenju poljoprivredne proizvodnje i slično.

Božo Petrov (Most) je, tražeći stanku, upozorio da naša poljoprivredna proizvodnja već četiri godine stagnira.

Naveo je da je pad u stočarstvu veći od 13 posto, uvozimo mesa za 400 milijuna eura dok naše farme propadaj, a u zadnjih deset godina preko 50.000 OPG-ova je nestalo.

- Ruralna Hrvatska izumire. Preko 190 hrvatskih sela je potpuno prazno, upozorio je.

I SDP-ov Mate Vukušić upozorio je kako u Hrvatskoj s vlastitom proizvodnjom u poljoprivredi nismo samodostatni nti 40 posto, a ona i dalje pada. Njegovu stranačku kolegicu Sabinu Glasovac zanimalo je i zašto kasni isplata poticaja za poljoprivrednike.

Majdak joj je odgovorio da su ove godine do 1. listopada isplatili 536 milijuna eura, a avans će biti pravovremeno isplaćen do kraja mjeseca u ukupnom iznosu od 245 milijuna eura.

Vesna Vučemilović (NZ) upitala je hoće li se pomoći poljoprivrednicima zbog posljedica suša, a Majdak je istaknuo da je za to njegovo Ministarstvo osiguralo 15 milijuna eura za naknadu štete od svih elementarnih nepogoda, a za iduću godinu planiraju iznos od 25 milijuna eura.

Najavio je i kako će prvi dio isplata za štetu od suše i ostalih elementarnih nepogoda biti tijekom ove godine a ostatak početkom iduće. Naveo je i kako je Hrvatska podnijela zahtjev da iz krizne pričuve na razini EU-a dobije dodatna sredstva za nadoknadu štete u poljoprivredi. 

Na zemljištu oznake P3 više se neće uzgajati brzorastuće vrste drveća

Vladin prijedlog zakona po kojemu se obradivo poljoprivredno zemljište oznake P3 više neće moći koristiti za uzgoj brzorastućih vrsta drveća za biomasu, tj. energetske svrhe, naišao je na različite reakcije u redovima vladajućih i oporbenih saborskih zastupnika.

Takvo rješenje, u raspravi o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, pozdravila je Marijana Petir (Klub HDZ-a), koja ističe da se zemljište oznake P3 može privesti za poljoprivrednu proizvodnju, poglavito proizvodnju hrane, što je strateški cilj.

Ministarstvu poljoprivrede predlaže da do drugog čitanja zakona dostavi podatke koliko je površina pod nasadima kultura kratkih ophodnji, gdje se te kulture nalaze te za što se koriste - za biomasu, odnosno energetske svrhe, ili za neku drugu namjenu.

Pod drvenastim kulturama kratkih ophodnji Hrvatska trenutno ima oko 800 hektara, rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, koji ističe da se izmjenama želi uvesti upisnik proizvođača kako bi se točno znale kulture i lokacije.

Na popisu brzorastućih vrsta drveća nalaze se crna i siva joha, grab, obična breza, po četiri vrste topole i vrbe, šest vrsta paulovnije.

Mrak Taritaš. Bolje na P3 saditi bilo što nego pustiti da zaraste

Anka Mrak Taritaš (Glas) zatražila je argumente zbog kojih se na zemljištu P3 više neće moći saditi drvenaste kulture kratkih ophodnji.

Smatra da imamo sasvim dovoljno poljoprivrednog zemljišta oko 2, 7 milijuna hektara, od čega trećinu čine oranice i vrtovi, pa ističe da je na zemljištu oznake P3 bolje saditi bilo što, nego ga pustiti da zaraste.

Državni tajnik tumači da se zemljište P3 htjelo zaštiti zbog proizvodnje hrane, kao još uvijek pogodno za poljoprivrednu proizvodnju. Ima dosta ostalog zemljišta za proizvodnju drvenastih kultura, kazao je.

Zašto se kod izmjena nije razmatrala dodatna uporaba drvenastih kultura za druge svrhe ne samo za biomasu, nego primjerice i za proizvodnju eteričnih ulja, zanimalo je Marina Miletića (Most).

Majdak tumači da se proizvodnja tih ulja ubraja u ljekovito bilje, a predloženi zakon usmjeren je prema proizvodnji biomase za proizvodnju obnovljivih izvora energije.

Ivana Ribarić Majanović (SDP) ne dijeli mišljenje da se predloženim izmjenama ide na ruku proizvođačima. Ako upisnik, koji je vodilo Ministarstvo, sada trebaju voditi županije i Grad Zagreb, kako to olakšava proizvođačima, pitala je. Time se osigurava efikasniji postupak upisa, odgovorila joj je Dubravka Lipovac Pehar (DP).