Sabor prihvatio Deklaraciju o Ukrajini

Hrvatski sabor većinom od 133 glasa "za" i jednim suzdržanim prihvatio je Deklaraciju o Ukrajini, kojom najoštrije osuđuje ničim izazvanu agresiju Rusije na  suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine. Tijekom rasprave, vladajući i oporbe pokazali su rijetko viđenu slogu, uz poruku Ukrajini: "Hrvatska je čvrsto uz vas". 

Suzdržana je bila Katarina Peović (Radnička fronta).

Glasovanje u Saboru s galerije pratio je ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Vasilj Kirilič, a donošenje Deklaracije zastupnici su popratili pljeskom.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković uoči glasovanja još jednom je poručio u ime svih zastupnika da je Hrvatska u ovim teškim trenucima uz ukrajinski narod.

U Deklaraciji se navodi da Hrvatski sabor najoštrije osuđuje ničim izazvanu agresiju na Ukrajinu i njezin suverenitet, teritorijalni integritet te neovisnost i poziva Rusiju da odmah prestane s vojnim napadom i povuče svoje trupe s ukrajinskog teritorija.

Hrvatski sabor osuđuje priznavanje samoproglašenih regija Donecka i Luganska, jer taj čin predstavlja grubo kršenje suvereniteta Ukrajine i podriva temelje međunarodnog poretka.

Također se navodi da Hrvatski sabor daje punu potporu teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama što je i temeljna odrednica u odnosima i suradnji između Republike Hrvatske i Ukrajine.

Hrvatski sabor izražava punu solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom te poziva Vladu Republike Hrvatske da pruži humanitarnu i tehničku pomoć Ukrajini u ovom za njih i za sav miroljubivi svijet teškom trenutku.

Među ostalim, u Deklaraciji Hrvatski sabor naglašava da u kontekstu sigurnosne situacije na istoku Europe, održavanje dijaloga između svih međunarodnih relevantnih aktera, smirivanje napetosti i agresivne retorike uz poštivanje međunarodnog pravnog poretka i nepovredivosti međunarodnih granica predstavljaju ključ za očuvanje mira i stabilnosti u regiji.

U deset točaka Deklaracije Hrvatski sabor zaključno izražava čvrsto uvjerenje da je sigurna, stabilna i prosperitetna Ukrajina u strateškom interesu svih građana Ukrajine, Europske unije, čitavog europskog kontinenta, svjetskog mira i međunarodnog poretka.

Malo tko je očekivao rat na europskom kontinentu u 21. stoljeću, rat bi mogao bi imati nesagledive posljedice na sigurnost i ekonomiju, svjetski poredak je doveden u pitanje, ovo što se događa ne događa se samo Ukrajini, nego svima nama, isticali su zastupnici u raspravi o Deklaraciji.

Snažno su podržali slanje humanitarne i tehničke pomoći Ukrajini i izraženu spremnost za prihvat izbjeglica iz te zemlje.

- Hrvatska stoji čvrsto u vas, poručio je Ukrajincima Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina). Dodao je kako je svjetski mir i poredak u najvećem iskušenju od Drugog svjetskog rata te da situacija s Ukrajinom uvelike podsjeća na Domovinski rat.

- Bože čuvaj ukrajinski narod, poručio je Stephen Nikola Bartulica (Klub Domovinskog pokreta). Ustvrdio je kako živimo "u opasnom svijetu", ali i da zabrinjava izostanak osude Srbije ruskoj agresiji. Ocijenio je opravdanom nabavu borbenih zrakoplova i ulaganje u hrvatske obrambene resurse.

Bartulica je upozorio da će sankcije Rusiji imati implikacije i na hrvatsko gospodarstvo, pa je stoga, rekao je, važno voditi računa o sigurnosti LNG terminala.

- Slijedi nam razdoblje krize, inflacije, rasta cijena energenata i hrane, a i mogućeg kolapsa turističke sezone, istaknuo je Marijan Pavliček (Klub Hrvatskih suverenista), upozorivši na nesagledive posljedice rata na sigurnost i ekonomiju.

Pavliček je upozorio i da bi se kriza mogla preliti i na susjedstvo - Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. 

- Moramo biti oprezni i čuvati interese hrvatskog naroda, naglasio je Pavliček.

"Napad na mir i civilizaciju u srcu Europe" 

Krešo Beljak (Klub HSS-a i RF-a) ocijenio je da Hrvatska treba izvršiti pritisak na svoje susjedne zemlje kako bi se izjasnile na čijoj su strani, te da ih jasno pozove da se priključe NATO savezu.

Natalija Martinčević (Klub HSLS-a i Reformista) ustvrdila je da treba pripremiti prihvat izbjeglica koje će se brojiti u tisućama.

- Moramo im pružiti ruku i odmah mobilizirati sve državne resurse, rekla je.

Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS-a i Centra) istaknula je da svjedočimo napadu na mir i civilizaciju u srcu Europe za kakav smo, očito naivno, mislili da više nije moguć.

- Ovo je trenutak da se svi zajedno suočimo s vlastitom naivnošću i shvatimo da se za mir i stabilnost treba svakodnevno žestoko boriti, ovo je je trenutak da se Europska unija sabere i resetira ako treba, da ujedinjeni i složni branimo vrijednosti mira, slobode, vladavine prava i suradnje među narodima, poučila je Mrak Taritaš.

Silvano Hrelja (Klub HNS-a, HSU-a i nezavisnih zastupnika) kazao je da se ovo što se događa ne događa samo Ukrajini, nego svima nama. Vladimira Putina opisao je kao "bešćutnog starca kojemu se približava kraj".

Nino Raspudić (Klub Mosta ) ustvrdio je da Europska unija nema jedinstvenu i usklađenu vanjsku politiku, da u kriznoj situaciji svatko vodi svoju politiku i gleda svoje interese.

- Trebamo strepiti nad ovim što radi Putinova Rusija, ali veće drhtanje nam treba izazvati to tko nas vodi i u čije smo ruke dali svoje sudbine, rekao je Raspudić. Upozorio je da će EU uz Ukrajinu biti najveća žrtva svega što se događa.

Zastupnici su u raspravi pohvalili i konačno jedinstvo državnog vrha, premijera i predsjednika, u ovom teškom trenutku.

Pupovac: Solidarnost s bliskim ukrajinskim narodom

Saborski zastupnik Milorad Pupovac (SDSS) izrazio je u petak solidarnost s građanima Ukrajine, s bliskim ukrajinskim narodom te poručio kako bi, nakon pada Berlinskog zida bilo višestruko poražavajuće i štetno ako bi se podignula nova željezna zavjesa.

Pupovac je u saborskoj raspravi o Deklaraciji o Ukrajini, prenio kako SDSS dijeli duboko zabrinutost što politika nacionalnih interesa prijeti uništavanjem komponenti međunarodnog poretka, zbog mogućeg utjecaja rata u Ukrajini na mir na europskom prostoru i obnavljanje dubokih i štetnih linija podjele, kako između Rusije i EU, tako i unutar same EU.

Štetno podizanje nove željezne zavjese

Nakon pada Berlinskog zida bilo bi višestruko poražavajuće i štetno ako bi se podignula nova željezna zavjesa, rekao je Pupovac te odgovorio onima koji su propitivali - gdje su on i SDSS ovih dana.

Tu smo, a onima koji pitaju s kim se konzultiram, odgovaram - sa sobom, najbližima i savješću, kao što sam to činio od 1991. rekao je.

Tu sam i danas da slušam one koji nas od 90-e sumnjiče i tretiraju kao petu kolonu. Ako netko misli da će time pomoći Ukrajini, teško se vara i sramoti sve što danas radimo, poručio je Pupovac.

Svi su saborski klubovi podržali donošenje Deklaracije o Ukrajini, osudili ničim izazvanu rusku agresiju, poslali poruke solidarnosti i ohrabrenja Ukrajincima.

Još niste propali dok ima naroda i pojedinaca koji se ne boje progovoriti za ono što je dobro, koji se ne boje osuditi agresiju, poručio im je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati).

Naše su misli sa građanima Ukrajine, iskazuje im podršku i solidarnost. Hrvatska i Europa moraju pokazati jedinstvo i pobrinuti se da Ukrajina dobije našu pomoć, prije svega humanitarnu. Bitka za Ukrajinu je bitka za Europu, naglasio je Emil Daus (IDS).

Sankcije nisu dovoljne

Zastupnici ističu i kako sankcije koje je Rusiji uvela EU nisu dovoljne.

To je kao da praćkom gađamo tenk, sankcije su stale na pola puta, pa ruski plin i danas dolazi do Europe, a novac kojim se financira rat ide u drugom smjeru, upozorio je Peđa Grbin (SDP).

Zastupnici također upozoravaju kako Hrvatska u svom okruženju ima one koji navijaju za rat.

To je ozbiljna sigurnosna ugroza, moramo se pozabaviti sigurnosnom i ekonomskom situacijom, kaže Grbin, pa poziva premijera da što prije podnese izvješće o situaciji i odgovori koji su slijedeći koraci.

Poruku za zemlje u susjedstvu imao je i Bojan Glavašević (ZLB).

Pred vama je izbor, ekonomski prosperitet ili siromaštvo i ovisnost o zemlji koja vas vidi samo kao resurs, vladavina prava ili oteta država, nadam se da ćete odabrati budućnost, poručio je Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

U susjedstvu imamo pokušaj replike "ruskog sveta", kaže Davor Ivo Stier i naglašava kako Hrvatska čvrsto podržava europeizaciju jugoistoka Europe, uz NATO saveznike u susjedstvu, da europska budućnost mora biti otvorena i za Srbiju i za Kosovo.

Lidere Bošnjaka u BiH poziva da prihvate Hrvate kao ravnopravne partnere, da ih se ne tjera u taktičku suradnju sa Banjom Lukom, koja je ispostava Beograda.

Danas nema mjesta za nesvrstanost, danas šaljemo poruku - kao zastupnici svrstani smo na strani prava, mira i slobode, danas nas vodi crven-bijel-plavi barjak kao simbol slobode, poručio je Stier.

U Kijevu nije 25. veljače, nego 18. studenoga

Nezaobilazna je bila i paralela između događaja u Hrvatskoj 1991. i događaja u Ukrajini.

Kao David smo se borili protiv Golijata, podsjetio je Miroslav Škoro (ZPH) te upozorio kako Aleksandar Vučić danas šuti, ali je vojsku stavio u stanje pripravnosti.

Teško je i gorko gledati kako se zlo koji si proživio događa nekom drugom, današnji datum u Kijevu nije 25. veljače, nego 18. studenoga, dodao je Glavašević.