17:22 / 25.01.2022.

Autor: Hina/HRT

Salapić: Digitalizacija pravosuđa ogroman pomak u upravnom sudovanju

Josip Salapić

Josip Salapić

Foto: Luka Stanzl / PIXSELL

Digitalizacijom pravosuđa učinjen je ogromni pomak u upravnom sudovanju, istaknuo je državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave Josip Salapić na okruglom stolu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), na temu ''Reforma upravnog sudovanja deset godina poslije''.

- To je veliki iskorak u ovom dijelu prava jer smo primjenom sustava e-spis približili građanima komunikaciju upravne grane sudovanja, ali i ubrzali rješavanje upravnih stvari. Uz to, pomaku je doprinijela i elektronička dodjela predmeta i izrada statističkih izvještaja', kazao je Salapić.


Državni tajnik je podsjetio da je Ministarstvo pravosuđa i uprave predložilo izmjene Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima, između ostalog, upravo radi digitalizacije i optimizacije upravnog sudovanja.


Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je, govoreći na okruglom stolu u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU, istaknuo da je u upravnom sudovanju težište na radu tijelu državne uprave.


- Državna uprava provodi upravni postupak kao država, a upravno sudovanje ima svrhu provesti kontrolu zakonitosti državnih akata, naglasio je predsjednik najvišeg suda.


Predsjednik Visokog upravnog suda Ante Galić je ocijenio kako su upravni sudovi odgovorni za praktičnu provedbu zakona, tumačenje prava i njegov razvoj. Podsjetio je da Hrvatska ima 150-godišnju tradiciju upravno-sudske kontrole, ali da praksa specijaliziranog upravnog sudovanja u srpnju ove godine bilježi svoju 45. godišnjicu.


Predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU, akademik Jakša Barbić, naglasio je kako je uvođenjem Zakona o upravnim sporovima uvedena provedena historijska reforma, jer je uveden potpuno novi koncept upravnog spora, no primjenom tog zakona uočene su i značajne manjkavosti, ograničenja i nedorečenosti pa je noveliran u više navrata.


HAZU ocjenjuje da su u primjeni Zakona o upravnom sudovanju uočene manjkavosti glede zakonskog ograničenja uvjeta za žalbu, zbog kojega se taj pravni lijek mogao koristiti u malome broju slučajeva, što je ograničilo mogućnost kontrole zakonitosti odluka prvostupanjskih upravnih sudova od više sudske instance.


HAZU: I dalje otvorena pitanja vezana za žalbe


To je, kažu iz HAZU, dovelo u pitanje djelotvornost žalbe kao najdjelotvornijega pravnog lijeka u upravnome sporu jer se upravnosudska zaštita zbog toga u najvećem dijelom ostvarivala u prvostupanjskome upravnom sporu, što je stvorilo dodatne teškoće u ujednačavanju sudske prakse.


Akademija ističe kako je taj nedostatak Zakona o upravnom sudovanju otklonjen njegovom drugom novelom liberaliziranjem uvjeta za žalbu, ali da su i dalje ostala otvorena neka pitanja vezana za žalbene razloge.


- Novi koncept upravnoga spora je u pretežitome dijelu opravdao očekivanja, ali usprkos brojnim izmjenama, Zakon i dalje ima značajne nedorečenosti i manjkavosti vezane za neke važne institute, koje će, kako to upravnosudska praksa pokazuje, biti moguće otkloniti isključivo zakonodavnom intervencijom, zaključuje HAZU.


Zakon o upravnim sporovima stupio je na snagu prije deset godina i donesen je u postupku reforme upravnoga spora odnosno upravnoga sudovanja u Republici Hrvatskoj, u vrijeme kada je Hrvatska trebala ispuniti uvjete za članstvo u Europskoj uniji.


Donošenjem Zakona o upravnim sporovima je prihvaćen europeizirani koncept upravnoga spora, kojemu je cilj osigurati zakonitost i sudsku zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenih pojedinačnim odlukama i postupanjem javnopravnih tijela. Time je napušten stari koncept upravnoga spora, čija je osnovna karakteristika bila ocjena zakonitosti upravnih akata, što je podrazumijevalo donošenje odluka u sudskome postupku, prvenstveno korištenjem kasacijskih ovlasti suda.


Zakonom je organizirano dvostupanjsko sudovanje, proširen je predmet upravnoga spora otvaranjem mogućnosti ocjene zakonitosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti i pravnih osoba koje obavljaju javnu službu (objektivni upravni spor).


Uvedeno je i više novih instituta kao što su privremena mjera, ogledni spor i sudska nagodba radi efikasnosti postupka pred sudom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!