Diljem zemlje postavljeno oko 100 novih seizmografa i akcelerografa, uvodi se i AI

Seizmološke službe posljednjih dana bilježe pojačanu aktivnost na više područja diljem Hrvatske. Stručnjaci poručuju da je to normalno jer se nalazimo na seizmički aktivnom području. Upravo su posljednja velika podrhtavanja pokazala koliko je važna protupotresna izgradnja te ulaganje u modernizaciju mreže seizmografa.

Nedavni potres u drniškom kraju od 3,9 Richtera samo rijetki nisu osjetili. Iako je epicentar bio u Siveriću, podrhtavanje je zabilježeno diljem Dalmacije.

- Takav osjećaj potresa ja nisam doživjela, kao da netko na kuću spušta nešto, ne znam koliko kilograma ili tona. Nemam pojma, evo, opisala je potres prije nekoliko dana Anda Bakanada iz Siverića.

Sličan događaj dan prije i na sisačkom području, gdje je jačina potresa također premašila magnitudu 3 prema Richteru. Da tlo u Hrvatskoj postaje sve aktivnije, potvrđuju i seizmolozi.

- Magnituda je bila 3,9. To je dosta jak potres, ali ne bi treba nikakve štete prouzročiti. Ljudi će se malo uznemiriti, ali to je to, objasnili su.

No takve aktivnosti ne bi trebale zabrinjavati, poručuju, jer se podrhtavanja tla bilježe svakodnevno. U Hrvatskoj su tri područja posebno seizmički aktivna - zagrebačko, kvarnersko i, seizmolozima možda najzanimljivije, ono južne Dalmacije.

- Mi imamo sreću što se tako jaki potresi ne događaju tako često međutim to donosi jednu opasnost jer se vrlo lako zaboravi na učinke koje potresi imaju i lako se zaboravi da živimo u seizmički aktivnom području pa se automatski i razina svijesti o potresnom riziku smanjuje, istaknuo je Snježan Prevolnik, seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a.

To se promijenilo nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa jer sada se gradi prema najstrožim protupotresnim standardima. Postavljeno je oko 100 novih seizmografa i akcelerografa diljem zemlje. Postupno se uvodi i umjetna inteligencija koja će dodatno poboljšati kvalitetu obrade podataka.

- Tu se radi o terabajtima podataka. To je vrlo teško napraviti procjenu sve samo ljudskim radom tako da se znanost razvija sve više u tom načinu da se razvijaju algoritmi prepoznavanja potresa koji bi onda mogli automatski locirati te potrese i analizirati ih, pojasnio je.

I s pomoću najnovije tehnologije znanstvenici mogu utvrditi mjesto budućeg potresa, mogu predvidjeti i jačinu, no ono što i dalje ne mogu jest odrediti točno vrijeme potresa.