08:06 / 29.04.2022.

Autor: Ana Krolo Molnar/U mreži prvog/HR/HRT

Sever: Nesigurni poslovi i mala primanja razlog su napuštanja Hrvatske

U mreži prvog

U mreži prvog

Foto: HTV / HRT

Uoči Međunarodnog praznika rada u emisiji U mreži Prvog analiza prava radnika u Hrvatskoj i kako ih poboljšati. Gostovali su pomoćnik ministra rada Dražen Opalić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas. 

Na pitanje koje bi tri stvari najprije promijenio, a odnose se na prava radnika, Sever je rekao da je to "ponajprije sigurnost zaposlenja, sigurnost posla". 

- Hrvatska se pretvorila u zemlju izuzetno nesigurnih poslova, nestalnih zaposlenja i to se vuče tamo od 2022. godine, 2013. i 2014. pogotovo. 2003. prvi je put izmijenjen Zakon o radu. Otišlo je nadolje, 2013. i 2014. još, poslodavci bi htjeli da je i ove godine, ali očito da je previše. Kombinacija nesigurnih i nestalnih poslova s jedne strane i malih primanja sigurno su ključni razlozi zbog kojih radnici danas napuštaju Hrvatsku, posebice mladi kad nemaju uvjeta za stalan posao, a onda ni za stvaranje obitelji, jednako tako ni za imati djecu. To je jedna povezana cjelina koju treba pratiti sve više preko granice jer ih je sve manje koji bi ovdje radili. Uz to je vezana nevoljkost, posebice u privatnom sektoru za kolektivnim pregovaranjem. Velik broj poslodavaca htio bi sam regulirati rad kako želi, ponekad čak bez poštovanja osnovnih prava i Zakona o radu. Sam Zakon o radu previše je fleksibilno postavljen, rekao je.

Dodao je da su kolege odlučili organizirati prosvjed u kojem će upozoriti i na visinu plaća i na potrebu kolektivnog pregovaranja. Podupiremo ih, želimo im puno uspjeha, lijepo vrijeme i da im se puno ljudi odazove.

- Ono nad čim strepimo i što čekamo je način kako će se i daje pregovarati o Zakonu o radu. Bude li to išlo previše u pravcu koji nije prihvatljiv za sindikate, tu će sigurno biti ne jedna središnjica, nego sve tri, a pozvat ćemo onda i studente, školarce, nezaposlene i sve druge da nam se priključe jer očito je da ako vlasti ne budu prepoznale da u ovom trenutku treba defleksibilizirati sustav rada i treba zaustaviti ove trendove koji su trenutno nazočni u Hrvatskoj, da ćemo ih na to morati upozoravati s ulice. Ne pod silu 1. svibnja, nego neki drugi dan.

- UGP prezentira većinom mikro, male, srednje tvrtke, one imaju jedno, dvoje, pet ili deset zaposlenih. Svi se mi znamo doista u dušu. Ujutro kad dođemo na posao znamo s kim radimo, činimo jednu cjelinu, s našim radnicima uspijevamo ili propadamo. Što se tiče velikih korporacija - tu treba daleko veća organizacija i jedan adekvatniji razgovor s poslodavcem. To su sasvim dva različita modaliteta participiranja na tržištu. U firmi u kojoj ja radim su mi i kum i prijatelj, to je firma u kojoj ću ja uspjeti u životu ili neću. S njima dijelim dobro i zlo. Gorući problem je dugoročno dizanje plaća, u privatnom kao i u javnom sektoru, zbog inflacije koja se događa. I u ugostiteljstvu, turizmu i građevini imate jedan znatniji rast plaća. Problem je nedostatak radne snage. Predložili smo da jedan od modaliteta bude smanjivanje regulacija u kontekstu smanjivanja poreza na dohodak, smanjivanja doprinosa, dakle načina da što više novca ostane u tvrtki da bi se onda s jedne strane ta sredstva mogla preliti zaposlenicima kako bi oni ostali u Hrvatskoj. Dosta mladih ljudi, za minimalne plaće, dvije i pol tisuće eura, odlazi raditi u Irsku. S tim novcem vi tamo teško možete preživjeti kad platite sve što imate platiti, bolje vam je za 1.000 ili 1.500 eura naći posao u Hrvatskoj i ostati na svome. Zakon o radu napisan je korektno u mnogočemu, ali i da u mnogočemu štiti neradnike, no problem nije u samom zakonu, već u efikasnosti našeg pravosuđa. Upravo je to ona druga grana koju smatramo da treba njegovati, a to je što više raditi pritisak da hrvatsko pravosuđe bude efikasno, da se sporovi rješavaju brzo pa da radnik doista dobije adekvatnu naknadu, ako je došlo do nekog nesporazuma ili pak ako je poslodavac morao dati otkaz, da se stane na stranu poslodavca. Ali to se mora riješiti iznimno brzo, u 3 do 6 mjeseci, rekao je Bujas.

Opalić je izrazio zadovoljstvo što je postignut kvalitetan dogovor s državnim i javnim službama.

- Sklopili smo kolektivne ugovore na 4 godine, drugi tjedan će ih ministar potpisati pa smo tu priču završili. Što se tiče poreznog rasterećenja, od ukupnog broja ljudi koji bi trebali plaćati na dohodak, u ovom trenutku ih plaća samo trećina. Što se tiče najnižih i srednjih plaća, mi smo tu na dnu Europe po poreznom rasterećenju i taj porez, tzv. porezni klin u Hrvatskoj se smanjio. Problem su možda doprinosi za mirovinsko od 20 posto, odnosno zdravstvo 16,5 posto. Ali ako gledamo situaciju u mirovinskom sustavu, visine mirovina i obuhvat usluga u zdravstvenom sustavu, teško da možemo razgovarati o smanjivanju tih doprinosa, ali porez na dohodak plaćaju samo oni koji imaju osjetno više plaće pa ne možemo govoriti o nekom poreznom opterećenju radnika u RH, rekao je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!