15:32 / 10.02.2022.

Autor: P.F./HRT

Plenković: Pripremili smo snažan paket za ublažavanje udara na standard građana

Sjednica Vlade, arhivska fotografija

Sjednica Vlade, arhivska fotografija

Foto: Matija Habljak / PIXSELL

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana je još jedna sjednica Vlade. Na početku je premijer Andrej Plenković govorio o paketu mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, a zatim su iznesene informacije o aktualnom stanju vezanom za potres te koronavirus.

Snimka sjednice Vlade:

O paketu mjera za ublažavanje rasta cijena energenata

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade govorio je o paketu mjera za ublažavanje rasta cijena energenata. 

- Zbog porasta cijena energenata na globalnom tržištu, za razliku od mnogih građana zemalja EU-a, hrvatski građani nisu osjetili značajniji rast energenata. Cijene električne energije porasle su krajem godine preko 30%, a plina i preko 70%, a u Hrvatskoj se to nije dogodilo. No zbog sve izvjesnijeg poskupljenja plina i struje koji bi se trebao dogoditi nakon 1. travnja i ranije smo rekli da će Vlada reagirati i donijeti paket mjera. Snažnim paketom koji se radi u više resora ublažiti udar na standard građana zbog rasta cijene energenata. Reagirali smo i na cijene goriva. Pripremili smo sveobuhvatan paket, njegovo predstavljanje bit će sredinom idućeg tjedna, rekao je premijer.

Ovaj se paket mjera odnosi se na proširenje opsega i povećanje iznosa socijalnih transfera najugroženijim i najranjivijim skupinama u društvu, socijalnim ustanovama i umirovljenicima. Mjere će ići za time da rast cijena struje i plina, koji nažalost nećemo moći u potpunosti izbjeći, bude što manji. U tome će značajnu ulogu imati HEP i u tom kontekstu se priprema niz aspekata poreznih rasterećenja, dodao je Plenković te rekao kako su o tome načelno razgovarali i sa sindikatima, predstavnicima HUP-a, HGK, HOK-a te razmotrili moguće kompenzacijske mjere i subvencije i brojnim gospodarskim subjektima.

- Paket će biti izdašan, bit će snažan i vjerujem da će maksimalno zaštititi najugroženije, ali i sveukupne troškove naših kućanstava od 1. travnja. Vodit će računa i o poduzetnicima, umirovljenicima i poljoprivrednicima, naglasio je Plenković.

O strašnom zločinu u Rijeci

Zatim je govorio o strašnom zločinu koji se dogodio prije nekoliko dana u Rijeci gdje je na divljački način ubijena žena.

- Najoštrije u ime cijele Vlade osuđujem taj barbarski čin koji se dogodio usred bijela dana, na javnom mjestu, pred svjedocima i prema starijoj ženskoj osobi. Sve okolnosti saznat ćemo na kraju istrage, no razvidno je da počinitelj ovog teškog ubojstva ima dosta problema i da je njegovo psihičko stanje i eventualne druge motive potrebno temeljito ocijeniti od strane struke, rekao je premijer.

- Društvo u kojem nema nasilja nažalost ne postoji. No ono mora biti svedeno na najmanju mjeru i svaki put mora biti bezuvjetno kažnjeno, dodao je.

U ovom kontekstu osvrnuo se i na pravosuđe.

- U javno savjetovanje uputili smo Zakon o izmjenama i dopunama zakona o parničnom postupku. U nizu važnih izmjena pripremili smo i uvođenje rokova za završetak postupka. Prvostupanjski postupak morat će se dovršiti u roku od 3 godine, žalbeni u roku od godine, odluke o prijedlogu za dopuštenje revizije u roku od 6 mjeseci, priprema ročišta u roku 3 mjeseca, glavna rasprava u roku od 6 mjeseci nakon zaključenja prethodnog postupka. Donosit će se i plan upravljanja postupkom, što će doprinijeti proaktivnijem pristupu suda, rješavanju predmeta i predvidivosti tijeka i okončanju postupka za stranke, objasnio je Plenković.

Ovo je velika reforma pravosuđa, to je najveća reforma pravosuđa od ulaska u EU, branit ćemo je i od nje nećemo odustati, dodao je.

O BDP-u

Premijer se osvrnuo i na BDP. Rekao je da ćemo ove godine imati dvoznamenkasti rast BDP-a.

- Za 2022. Hrvatskoj je procjena u 2022. smanjena s 5,6% na 4,8%, a u 2023. s 3,4 na 3%. Prema prognozama Europske komisije Hrvatska bi s realnom stopom od 10,5% bila drugo najbrže rastuće gospodarstvo u EU nakon Irske (13,7%). Imali bismo dvostruko veću stopu rasta BDP-a od prosjeka Europske unije, koji se procjenjuje na 5,3%. Procjene su daleko iznad inicijalnih očekivanja. Naš BDP se u 2021. vratio na razine iznad 2019., iznad pretkriznih vremena. Robni izvoz je porastao za 26,5%, što je treći najveći u EU-u, iza Grčke i Estonije, rekao je Plenković.

Rekao je kako u ovoj godini očekujemo dinamični rast od 4,8% te dodao kako će se investicijska aktivnost pojačati zbog rasta potražnje, ubrzanja aktivnosti obnove nakon potresa te implementacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U 2023. se očekuje blago približavanje gospodarskog rasta na razinama prema 3%, dodao je.

- Stope rasta u sve tri godine, 2021., 2022, i 2023., kumulativno gledajući, Hrvatska bi u te tri godine ostvarila drugu najveću realnu stopu rasta od 19,3% i bili bi odmah nakon Irske koja bi imala 25,4%, dok se rast BDP-a za EU predviđa 12,6% u tom trogodišnjem razdoblju, naglasio je Plenković.

Osvrnuo se i na današnji posjet grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa.

O obnovi nakon potresa

Ministar Tomo Medved govorio je o aktualnim aktivnostima vezanim za potres.

- Nakon što je potpisan ugovor s izvođačem radova za izgradnju 30 kuća s tehnikom montažne gradnje, prošli tjedan je počela izgradnja. Ovaj tjedan potpisan je ugovor s izvođačem radova za izgradnju 30 zamjenskih obiteljskih kuća klasičnom zidanom gradnjom. U iduća dva tjedna potpisat će se i treći ugovor, što ukupno iznosi 90 obiteljskih kuća. Danas je završena nabava za izgradnju 30 zamjenskih obiteljskih kuća montažne kuće i u tijeku je javna nabava za 48 kuća zidanih klasičnom gradnjom, rekao je Medved.

- U pogledu nekonstrukcijske obnove obiteljskih kuća dosad je tom obnovom obnovljeno 1428 kuća, a na njih 1033 radovi su u tijeku, a angažirano je 47 gospodarskih subjekata. U pogledu konstrukcijske obnove danas je otvaranje ponuda u postupcima javne nabave za operativne koordinatore, tehničko-financijsku kontrolu, projektante i nadzor za konstrukcijsku obnovu za 900 obiteljskih kuća. Pokrenuti su postupci javne nabave za izgradnju 20 višestambenih zgrada, a danas je pokrenut novi natječaj za izgradnju za izvođače radova za 10 višestambenih zgrada, dodao je ministar Medved.

Informacije o borbi protiv koronavirusa iznio je ministar zdravstva Vili Beroš.

Rekao je kako je u svijetu zabilježeno više od 404 milijuna slučajeva zaraze, a broj preminulih prešao je 5.797.000.

- Na 717 dan od pojave koronavirusa u Hrvatskoj zabilježen je 6341 novi slučaj zaraze, što je pad od gotovo 32% dnevnih slučajeva u odnosu na prošli tjedan te ujedno i najveći pad u petom valu. Danas smo premašili brojku od milijun zaraženih od početka ove epidemije. Udio novozaraženih u PCR testiranju u posljednja 24 sata je 45,81%, a pri brzom antigenskom testiranju 10,69%, rekao je među ostalim Beroš.

- Na bolničkom liječenju je 2131 osoba, što je pad od 57 hospitaliziranih u odnosu na jučer. Na respiratoru su 173 osobe, što je pad od 13 bolesnika. Posljednjih dana bilježimo lagani pad broja hospitaliziranih pacijenata te je i udio pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja i na respiratorima niži nego u prethodnom razdoblju, dodao je ministar zdravstva.

Istaknuo je kako je krivulja novozaraženih u silaznoj putanji, ali broj preminulih i dalje upozorava na moguću životnu ugroženost necijepljenih, starijih građana s komorbiditetima.

- Upravo zbog toga ne možemo slijediti primjer Danske, Švedske ili Velike Britanije u kojima je dovoljna procijepljenost dodatnom dozom pa oni imaju prostora za popuštanje epidemioloških mjera, rekao je te dodao da COVID potvrde i dalje smanjuju rizik širenja zaraze u bolnicama, socijalnim ustanovama i nekim radnim sredinama.

Božinović: Stožer će pomno analizirati moguću dinamiku popuštanja mjera

Predsjednik Nacionalnog stožera civilne zaštite i potpredsjednik Vlade te ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je kako se sa sve većom pouzdanošću može govoriti o popuštanju novog naleta uzrokovanog omikron-varijantom virusa koja je izazvala veliki porast broja slučajeva i u jednom trenutku zaprijetila opterećenjem zdravstvenog sustava.

- Svakodnevno analiziramo situaciju, ako se nastave ovakvi trendovi, uz posebno praćenje stanja u zdravstvenom sustavu, Stožer će pomno analizirati moguću dinamiku popuštanja mjera, odnosno stvaranja uvjeta za suživot s virusom za kojeg se smatra da bi mogao dugo ostati u zajednici. U tom smislu od velike će važnosti biti rad na edukaciji građana i izradi preporuka o načinima učinkovite zaštite svakog pojedinca s naglaskom na pojačan oprez onih koji zbog različitih razloga spadaju u rizične skupine, rekao je Božinović.

Nacrt prijedloga zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta

Vlada je poslala u saborsku proceduru prijedlog novog zakona o komasaciji, kojim se planira provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, za što je u razdoblju do 2026. godine osigurano ukupno 313 milijuna kuna.

Prijedlogom Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta želi se omogućiti stavljanje u funkciju poljoprivredne proizvodnje rascjepkanog i zapuštenog zemljišta, kojem je otežan pristup, kroz optimiziranje oblika i površine poljoprivrednog zemljišta, odnosno njegovim okrupnjavanjem te izgradnju vodnih građevina za melioracije i druge infrastrukture.

Postojeći zakon o komasaciji, odnosno okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta, na snazi je od 2015. godine, no nije zaživio na terenu. Vlada je sada odlučila izraditi novi kojim će pokušati olakšati taj proces, a potporu je dobila i od Europske komisije. Za njegovo provođenje u iduće četiri godine, naime, osigurano je ukupno 313 milijuna kuna, od čega iz Mehanizma za oporavak i otpornost 263 milijuna, a iz nacionalnih sredstava 50 milijuna kuna.

Prema riječima ministrice poljoprivrede Marije Vučković, novi zakon stvorit će preduvjete za učinkovitu provedbu komasacije poljoprivrednog zemljišta u svrhu okrupnjavanja katastarskih čestica male površine i nepravilnog oblika u veće i pravilnije. Također, kazala je, utjecat će pozitivno na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj, kao i na stvaranje veće dodane vrijednosti te će postaviti osnove za bolje uvjete za obrađivanje poljoprivrednog zemljišta uređenjem putova i komunalne mreže te uređenjem imovinsko-pravnih odnosa, sve u svrhu razvoja i unapređenja ruralnog prostora.

Prijedlogom zakona definiraju se načela za provođenje komasacije, prije svega načelo jednake vrijednosti te načelo oblika, uporabe i položaja zemljišta te se omogućuje jednostavniji pristup sredstvima za podmirenje troškova putem programa komasacije poljoprivrednog zemljišta, koji će donijeti Vlada kao nacionalni akt planiranja, u skladu s osiguranim sredstvima.

Ujedno, navela je, smanjit će se broj tijela uključenih u planiranje i provedbu komasacije sa 17 na 11 tijela te su preciznije podijeljene nadležnosti između tijela uključenih u provedbu komasacije.

Ministarstvo poljoprivrede uspostavit će i voditi informacijski sustav komasacije u elektroničkom obliku, u okviru će biti registar komasacije, a nositelji komasacije mogu biti jedinice lokalne samouprave, Grad Zagreb ili ministarstvo.

Na dnevnom redu, među ostalim, bili su i Prijedlog odluke o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2022. do 2027., Prijedlog odluke o osnivanju Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Prijedlog odluke o davanju odobrenja za uplovljavanje američkog ratnog nuklearnog broda u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u luci Split.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!