Plenković o HEP-u: Dat ćemo ukupno 900 milijuna eura

Vlada je u četvrtak donijela odluku o davanju dioničarskog kredita Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) od 400 milijuna eura i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije. Premijer Andrej Plenković rekao je kako je današnja vladina odluka prvi korak pomoći nacionalnoj energetskoj kompaniji koja će joj omogućiti normalno funkcioniranje, ali i investicije u kontekstu energetske tranzicije.

Četvrti paket mjera za zaštitu građana i gospodarstva

Premijer Andrej Plenković u uvodnom obraćanju rekao je da u subotu na snagu stupa 4 paket mjera za zaštitu građana i hrvatskog gospodarstva u kontekstu posljedica ruske agresije na Ukrajinu te s time povezane energetske, prehrambene krize i inflatornih pritisaka.

- Cijena plin ostaje regulirana još godinu dana, a cijena struje do 30. rujna. Nastavljamo regulirati cijenu naftnih derivata, a precizni paketi pomoći idu svima kojima je pomoć potrebna, rekao je premijer, dodavši da je vrijednost paketa 1,7 milijardi eura.

900 milijuna eura za normalno funkcioniranje HEP-a

Premijer Plenković istaknuo je kako su dio paketa i današnje odluke za davanje dioničarskog zajma HEP-u u iznosu od 400 milijuna eura, kao prvog koraka.

- Drugi dio je proces dokapitalizacije koji ide usporedo sa ovim procesom. Ukupni paket 900 milijuna eura. Tako će biti omogućeno normalno funkcioniranje HEP-a, rekao je.

Turistička sezona

Iza Vlade je i intenzivan niz vanjskopolitičkih aktivnosti.

- Postali smo 20 članica europskog stabilizacijskog mehanizma, nastavak dublje integracije u europodručje čime smo stekli dodatnu zaštitu, sigurnost, otpornost financijskog sustava, gospodarstva. To je i bio jedan  od ciljeva ulaska u europodručje. Od nedjelje Hrvatska je u potpunosti u schengenskom režimu, rekao je premijer dodavši da je sve prošlo u najboljem redu.

Osvrnuo se i na turističku sezonu. Rekao je kako najave koje imaju upućuju da će brojevi dolazaka i noćenja biti još veći, a na taj zaključak, kako je rekao, upućuju i signali uoči uskršnjih praznika.

Partnerska suradnja s SAD-om

Plenković je rekao kako je prošlog tjedna održano Europsko vijeće na kojemu je važna tema bila daljnja podrška Ukrajini.

- S Vladom SAD-a dogovorena je potpora kroz program financiranja stranih oružanih snaga u iznosu od 140 milijuna dolara koji su dodijeljeni Hrvatskoj. Nastavljamo partnersku suradnju s SAD-om. Ova sredstva bit će iskorištena za nabavu novog naoružanja u kontekstu vojne suradnje sa SAD-om, kaže premijer.

Dodao je da je Hrvatska kroz ovaj program dobila već 800 milijuna eura.

- Odnosi sa SAD-om se kontinuirano unaprjeđuju, istaknuo je Plenković.

Posjet Sloveniji i sastank s premijerom Golobom

Komentirao je i posjet Sloveniji, te radni susret sa slovenskim premijerom Robertom Golobom.

- Teme su bile suradnja u području prometa, energetike, borbe protiv ilegalnih migracija, turizma, gospodarstva, o eventualnim planovima za drugi blok NE Krško, za energetsku suradnju i korištenje LNG terminala na Krku za nama susjedne države. Sastanak je prošao u dobroj atmosferi, rekao je Plenković istaknuvši da bi Golob trebao doći u Zagreb tijekom svibnja. 

Zakon o socijalnoj skrbi

Kad je riječ o najavljenim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi, Plenković je rekao da je njegova Vlada tijekom šest i pol godina mandata kontinuirano povećavala naknade za socijalne kategorije.

- Trenutno se za 4.000 korisnika izdvaja 20 milijuna eura, a ovim zakonom idemo na 14.100 korisnika i 156 milijuna eura, čime se proširuje i opseg i prava i sredstava. Ovo je dugoočekivana i velika reforma koju dugo radimo u partnerstvu s nizom udruga i ogromna većina udruga je itekako zadovoljna ovim zakonom, rekao je premijer.

Istaknuo je da je Vlada kroz proteklih šest i pol godina kontinuirano povećavala naknade i za osobe s invaliditetom, roditelje s djecom s poteškoćama, roditelje njegovatelje te najavio da će nakon ovog zakona uslijediti Zakon o inkluzivnom dodatku. Ranije su najavljene i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi.

Plenković se osvrnuo i na javni poziv školama za sudjelovanje u programu cjelodnevne škole, naglasivši da se radi u dijalogu s dionicima u obrazovnom sustavu te se očekuje jako dobar odaziv.

- Sve je to skupa da bismo podigli kvalitetu obrazovanja i ishode i rezultate obrazovnog sustava, čime će naši mladi dobiti i dobro opće znanje, posebna znanja i kvalitetno se prilagođavati za tržišta rada, zaključio je.