Novotny: Nema potrebe za dokapitalizacijom HEP-a

Dokapitalizacija HEP-a je na dnevnom redu današnje sjednice Vlade. Točnije, radi se o prijedlogu odluke o odobrenju davanja dioničarskog zajma društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić kazao je u emisiji Hrvtskog radija "U mreži Prvog" da će Vlada voditi računa o HEP-u kao vlasnik koji mora pažnjom dobrog gospodara voditi računa o svom poduzeću. Istaknuo je da su odluke dosta logične i da se radi o dioničarskom zajmu koji će se kasnije pretvoriti u dokapitalizaciju.    

- Ovom odlukom ovlašteno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da pripremi postupke u vezi dokapitalizacije HEP-a do maksimalnog iznosa od 900 milijuna eura. To je dovoljan pravni i zakonski okvir da se u vrlo skorom vremenu, svi gubici u HEP-u saniraju na najbolji i kvalitetniji način, a to je dokapitalizacijom od strane vlasnika. Predviđeno je da bi odmah po odluci Vlade, prva tranša od 265 milijuna eura bila isplaćena HEP-u u smislu dioničarskog zajma, a druga bi bila u srpnju od 135 milijuna eura. Kamatna stopa je 4,5%. Sve se to treba nostrificirati u Europskoj komisiji, a onda bi trebali za to dobiti odobrenje, rekao je Ivo Milatić.

Kazao je i da se vodi računa i o održavanju investicijskog potencijala HEP-a, pa je tako HEP dobio produženja svih jamstava. Ne želi se niti zaustaviti investicijski ciklus u HEP-u, kazao je i dodao da HEP treba odraditi ulogu koju mu je Vlada zadala, a to je da čuva standard građana, da smanjuje troškove poduzetnicima u smislu isporučene priuštive električne energije.

Govoreći o gubicima HEP-a kazao je da je riječ o više od milijardu kuna. Spomenuo je da je prošla godina hidrološki katastrofalna, a osim toga bila je katastrofalna u smislu tržišnih cijena električne energije.

Novotny: Nema potrebe za dokapitalizacijom

Ekonomskog analitičara Damira Novotnyja Vladina odluka o HEP-u malo zbunjuje. Napominje da je na dan 30. lipnja 2022. godine HEP bio vrlo dobro kapitaliziran te ne vidi potrebu za dokapitalizacijom. 

- Kapital je u odnosu na ukupne obveze iznosio negdje oko 60%, 3 milijarde i 400 milijuna eura bio je vlastiti kapital s likvidnosti 5 milijardi i 800 milijuna kuna ili 700 i nešto milijuna eura. Dakle, kompanija nije insolventna, kazao je te dodao da bi i gubitak od 500-600 milijuna eura kompanija mogla pokriti iz vlastitog kapitala.

Zašto se bez odgovarajućih strateških planova radi dokapitalizacija, upitao je Novotny. Zanima ga i zašto nije dovršen proces liberalizacije tržišta električne energije, kao što je napravljeno u slučaju plina.

- Državni tajnik je rekao i da je zadatak HEP-a da se bavi socijalnom politikom. To nije zadatak HEP-a. HEP ne može niti voditi socijalnu politiku niti može voditi vladine politike. Jedna vlada dođe, druga ode itd. HEP mora biti kvalitetna, dugoročno održiva, energetska kompanija, vodeća u Hrvatskoj, ali ne i jedina. U Sloveniji postoji desetak nezavisnih dioničarskih društava koje se bave proizvodnjom, kazao je među ostalim.

Novotny nije baš siguran da bi HEP trebao subvencionirati cijenu električne energije. 

- To nitko ne radi. Ono što Vlada može je da može potrošače subvencionirati, kao što to rade druge vlade, kazao je.

- Volio bih vidjeti strateški dokument, strategiju razvoja HEP-a do 2030. godine, pa onda možemo razgovarati je li potrebna dokapitalizacija ili nije, dodao je Novotny. 

Brodić: Trebali bismo napustiti politike u kojima Vlada bira pobjednike na tržištu

Premijer Plenković poručio je jučer da HEP ostaje u državnom vlasništvu i da nema mijenjanja vlasničke strukture. Ivan Brodić s portala EnergyPress kazao je da je većina osjetljiva prema "obiteljskom srebru", misleći na HEP. 

- Nevolja nastaje kada to "obiteljsko srebro" postaje teret. U ovom slučaju imamo situaciju da je kompanija dosta jaka, kazao je i napomenuo da se Hrvatska opredijelila za tržišnu ekonomiju pa bi trebala napustiti politike u kojima Vlada, kako kaže, bira pobjednike na tržištu.

- Pri tome mislim i na HEP. U ovom trenutku HEP je velika kompanija koja sadrži i infrastrukturu i proizvodnju i distribuciju, a tržišne ekonomije se zapravo sa svim tim sektorima ne bave. Pritom najviše mislim na distribuciju. Trebali bismo krenuti prema završetku liberalizacije tržišta u tom smjeru, pa bi HEP trebao postati nekakva horizontalna kompanija kako se ne bi događale situacije u kojima Vlada troši proračunski novac kako bi ojačavala tržišne igrače u djelatnostima koje su primarno tržišne, izjavio je Brodić.

Milatić je potom odgovorio da je tržište električne energije liberalizirano puno prije nego tržište plina te je kazao što se očekuje od HEP-a u predstojećem razdoblju.