10:12 / 05.05.2022.

Autor: HRT/A.P.C.

Skup posvećen životu i djelu dr. Franje Tuđmana

dr.  Domagoj Knežević uoči velikog skupa o životu i djelu dr. Franje Tuđmana

dr. Domagoj Knežević uoči velikog skupa o životu i djelu dr. Franje Tuđmana

Foto: HTV / HRT

U povodu 100. obljetnice rođenja prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, dvodnevni znanstveni skup "Dr. Franjo Tuđman život i naslijeđe" održava se u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Organizatori su Hrvatski institut za povijest, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Matica hrvatska, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i Hrvatski državni arhiv.  

Dvadesetak stručnjaka, između ostaloga, raspravlja o ideji hrvatske državnosti u Tuđmanovim radovima, o Franji Tuđmanu i peticijama za oslobađanje političkih zatvorenika, o Tuđmanu i Društvu književnika Hrvatske, njegovu djelovanju u Matici iseljenika Hrvatske te o Tuđmanu i hrvatskoj političkoj emigraciji.


Povjesničar Josip Mihaljević istaknuo je kako se hrvatski reformski pokret počeo razvijati 1960-ih godina, a kulminirao je 1971. zahtjevom za redefinicijom položaja Hrvatske i Hrvata u ondašnjoj Jugoslaviji.


- Odnedavno dostupni izvori jugoslavenskih sigurnosno-obavještajnih službi, ponajprije glavnoga Titova obavještajca Ivana Miškovića, naglasio je Mihaljević, pokazuju da su Franjo Tuđman i Većeslav Holjevac začetnici cjelokupnoga hrvatskog nacionalnog pokreta.


Zorislav Lukić podsjetio je kako je Franjo Tuđman, nakon napuštanja Instituta za historiju radničkoga pokreta, prostor za djelovanje našao u Matici hrvatskoj. 


Istaknuo je i kako je u Tuđmanovoj knjizi "Velike ideje i mali narodi", koju je 1969. objavila Matica, tiskan Enciklopedijski prikaz povijesti SFRJ.  

Po riječima povjesničara Ivana Tepeša, Tuđmanu je djelovanje u Matici iseljenika Hrvatske omogućilo putovanje u SAD, gdje se susreo s hrvatskom političkom emigracijom.


O Tuđmanovu članstvu u DKH govorio je književnik Božidar Petrač, koji je podsjetio na Tuđmanovu djelatnost 1980-ih godina, kada se zalagao protiv brisanja ustavne formulacije o službenoj uporabi hrvatskoga književnog jezika u Hrvatskoj.


Domagoj Knežević raščlanio je Tuđmanovu ulogu u potpisivanju dviju peticija za amnestiju političkih zatvorenika 1980. godine. 


- S razmiricama iz tog razdoblja hrvatski su disidenti dočekali i stvaranje prvih političkih stranaka potkraj 80-ih godina, ustvrdio je. 

Uoči samog skupa, HTV-ov reporter Eugen Husak razgovarao je s jednim od sudionika, dr. Domagojem Kneževićem.  


- Glavni cilj ovog skupa jest dati znanstveni doprinos proučavanju života i rada prvog hrvatskog predsjednika. Organizatori skupa su najeminentnije znanstvene i kulturne institucije Republike Hrvatske, rekao je dr. Domagoj Knežević.


Na pitanje kakav je bio dr. Franjo Tuđman i je li bio osoba bez konkurencije u svojem vremenu, kazao je da je dr. Franjo Tuđman bio višeslojna povijesna osoba, i po njegovom osobnom razmišljanju, najprominentnija osoba hrvatske povijesti.


- Kada danas pogledamo kontekst u kojem se i danas mnogi narodi bore da uspostave svoju nacionalnu državu ili da sačuvaju svoj teritorijalni integritet, tek sada postajemo svjesni kolika je bila uloga dr. Franje Tuđmana u uspostavi hrvatske moderne države i u integraciji teritorija koji je bio okupiran tijekom velikosrpske agresije, kazao je Knežević. 



Upitan što danas baštinimo od prvog hrvatskog predsjednika, istaknuo je da je to prije svega ideja uspostave nacionalne države. 


 - Mislim da prije svega njegovu ideju danas vidimo u ideji suvereniteta hrvatske države i suvereniteta hrvatskog naroda. Hrvatski narod je preko 800 godina živio u zajednicama s drugim narodima, uvijek je postojala želja uspostave nacionalne države, dakle dr. Franjo Tuđman uspio je u tim prijelomnim vremenima kada se rušio bipolarni politički svijet. 


- Počesto se govori da bi to došlo samo po sebi, međutim, sva relevantna istraživanja pokazuju koliko je su njegova politička promišljanja dovela do toga da ipak Republika Hrvatska danas bude zemlja sa svojim teritorijalnim integritetom i da bude uvažena članica međunarodne zajednice. Dakle, sve što se dogodilo 1990-ih godina pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika bilo je temelj za sve ono što smo baštinili i ostvarenje svih naših nacionalnih strateških ciljeva, tj. članstva u euroatlantskim integracijama, kazao je uz ostalo dr. Domagoj Knežević. 


- Kada se pogledaju svi njegovi radovi i njegova politička evolucija kroz njegov život, vidite da se kroz svako razdoblje svojega  života bavio glavnim problemima hrvatskog naroda, od 1950-ih godina do 1990-ih, rekao je dr. Knežević o utjecaju činjenice da je dr. Franjo Tuđman na tom putu bio i znanstvenik. 



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!