Stanišić: Bila sam u šoku, očito da im umirovljenici nisu prioritet

Šest eura po godini staža – toliko će iznositi prvi godišnji dodatak umirovljenicima u prosincu. Istodobno se postavlja pitanje je li 170 eura prosječne “trinaeste” mirovine premalo i kako se moglo dogoditi da mnogi onkološki bolesnici nisu dočekali inkluzivni dodatak? O novim Vladinim mjerama i mnogim umirovljeničkim problemima bilo je riječi u emisiji Otvoreno.

Gosti urednika Mislava Togonala bili su Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno, Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Veselko Gabričević, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.

"Izdvajanja za mirovine preko 9 mlrd. eura"

Vidiš je istaknuo da je Vlada dala više zaštitnih mjera za umirovljenike, rekao je da cijela emisija nije dovoljna kako bi ih se nabrojalo.

- Na kraju smo, u suradnji s kolegama iz HSU-a i inpute u razgovrima sa socijalnim partnerima, odlučili smo se za iznos od 6 eura po godini staža, rekao je Vidiš.

Za izračun 13. mirovine je rekao da je riječ o mirovinama ostvarenima u Hrvatskoj.

- Kada gledate početak mandate ove vlade, izdvajanja za mirovine su bila 4,8 mlrd. eura. Sada smo prešli 9 mlrd. eura. Volio bih da vodimo računa o realnostima, da su mirovine rasle preko 92% što je daleko više od snažne inflacije u Hrvatskoj, ali u skladu fiskalne situacije i nije se štedjelo na kapitalnim projektima, niti investicijama koji su bili bitni za umirovljenike, rekao je Vidiš.

- Htio bih da to uđe u neku crticu iz izvještaja ove emisije, a to je da se trenutačno u Hrvatskoj radi 18 centara za starije. Starački domovi koji će pružiti i usluge u zajednici.  Većina tih kapaciteta će biti u mreži, tako da će država to i subvencionirati. Ali samo da kažem konkretno, radi se o 1850 smještenih kapaciteta, rekao je Vidiš.

- Naravno, tu imamo i kapacitete koji su u privatnom smještaju. To nisu jedini domovi koji operiraju u Hrvatskoj, ali to je potpuno novih 18 centara koji će se po Hrvatskoj graditi. I istaknuo bih da je to samo primjer jedne investicije koja je realizirana uz ove izmjene dopune Zakonu, to je izvan ovih 9 milijardi eura koje sam govorio. I imamo i projekt "Zaželi" koji je na kraju bio preko pola milijarda eura, naglašava Vidiš.

"Očito da im umirovljenici nisu prioritet"

Višnja Stanišić rekla je da je bila u šoku kada je čula da će dodatak za svaku godinu staža biti 6 eura.

- Kao prvo i osnovno, to nije rezultat dogovora. To je rezultat, vjerojatno, dogovora između partnera. Ali ne socijalnih partnera, nego koalicijskih partnera, kazala je.

- Mi smo bili u utorak ili u srijedu na Nacionalnom vijeću i postavili smo pitanje, jer nije bilo na dnevnom redu, godišnji dodatak. Postavili smo pitanje vezano za godišnji dodatak i bilo nam je tada rečeno da ćemo u narednim danima biti pozvani na sastanak u užem smislu i da ćemo tamo razgovarati o tom dodatku, da bi dva sata iza toga, kako je završilo Nacionalno vijeće, dobili poziv da smo se sutra kod ministra pozvani. Ja sam mislila da je to vezano s Međunarodnim danom starijih osoba. Međutim, postavili su nas nasuprot sebi i samo su nas izvijestili da će godišnji dodatak iznositi šest eura i da će najvjerojatnije tijekom iduće godine u prvo i drugo čitanje ići izmjene poreznog zakona, gdje bi se onda mirovine oslobodile plaćanja poreza, rekla je Stanišić.

Kazala je da će najveći dodatak dobiti oni s najvišim mirovinama. Najviše ju je povrijedilo to što, kaže, nije bilo socijalnog dijaloga kao i način na koji im je to prezentirano.

- Najviše me je povrijedio "tajming", obavijestili su nas na Međunarodni dan starijih osoba. Ne razumijem, jesu l oni stvarno mislili da će tako razveseliti umirovljenike?, upitala je.  

- Ja ovdje gledam proračun kao i svoj kućni budžet. Imam prioritete. Očito da umirovljenici nisu prioriteti kada je u pitanju proračun, dodala je.

"Ostavimo prostora i za iduću godinu"

- Problemi se ne rješavaju lupanjem čašom o stol. Nikada se tako problemi ne rješavaju. Pa ništa se tako ni u ratu rješavalo, a kamoli danas u miru, rekao je Veselko Gabričević. Treba uvijek razgovarati argumentirano, trezveno i sa određenim argumentima. Ja sam bio na sastanku gdje smo razgovarali vezano za ovu problematiku zajedno sa premijerom, ministrom Piletićem i ministrom Primorcem. Kada je ministar Primorac iznio kako će izgledati otprilike, a to će sutra biti predstavljeno na Vladi, dodao je.

- Skoro sva ministarstva smanjuju određena sredstva, na svojim stavkama. Izuzev Ministarstva rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, koja ima nešto više sredstava na svom proračunu, upravo iz razloga što se za ovaj dio odvojilo ono što se moglo odvojiti. Naime, kada smo u šestom mjesecu raspravljali o donošenju novog zakona, ove stranke koje su u oporbi su računale koliko novca ima na stavkama u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Onda su svi govorili u Saboru da umirovljenici će dobiti na kraju četiri eura po godini radnog staža, da je to maksimum s obzirom na proračunska sredstva kojima ministarstvo raspolaže. Ja sam i tada tvrdio da ću nastojati da to bude više i kada je prezentirano da je zapravo radi se o 230 milijuna eura koji će biti isplaćene, onda je to negdje 6 eura po godini radnog staža. Svakako da bi ja želio i da sam želio da bude više i da sam tražio da bude više, no međutim, kad sve sagledate, obzirom da se ovo prvi put isplaćuje, do sada nije nikada isplaćeno, onda mislim da i s ovih 6 eura treba krenuti s nečim, ja bih tako rekao, i ostaviti prostora da se i u idućoj godini, da se predvide sredstva u državnom proračunu, da ona budu veća za isplatu, tako da u idućoj godini se može isplatiti više od 6 eura po godini radnog staža, rekao je Gabričević.

Špika: Šest eura je ruganje umirovljenicima

- Ovo što kolega Gabričević kaže, onda je to argumentirano. Mislim, to je tragično da jedan predsjednik umjetnika brani jedan neodrživ narativ vlade. Kaže, nema se dovoljno sredstava, otkuda ta informacija? Možda ono što je prije mjeseca dana ministar financija rekao, da proračun za prvih šest mjeseci nije ispunio 100%, već da je bio neki minus. A svi zaboravljamo, valjda ili on posebno, da sedmi, osmi i deveti mjesec, kad je turistička sezona, kad se to enormno puni. Dakle, ove godine biti punjenje proračuna iznad onog plana, iznad onog očekivanja i sasvim sigurno novca ima. Drugi argument da novca ima, to je udio mirovine u BDP-u države. Dakle, u Hrvatskoj je to nešto mrvicu manje od 10%, u prosjeku, a u Europskoj uniji je 12,5%. Dakle, u tom dijelu imamo negdje oko 2,5 milijarde lufta, da bismo mogli povećati i riješiti kompletno različite siromaštvo umjetnika, rekao je Špika.

- Ovih šest eura, to je prvo, uvreda za zdrav razum. To je ruganje umirovljenicima. I to je poniženje istinskih predstavnika umirovljenika, koji uopće nisu bili kontaktirani, niti ih je bilo tko poznao. Ovdje je kolegica Višnja Stanišić, koju nitko nije iskomunicirao, naglasio je Špika.

Špika tvrdi da je Gabričević "dobio je saborski mandat da bude poslušan i da diže ruku za sve što HDZ predloži".

Isto je rekao i za Višnju Fortunu. 

- Gotovo 700.000 umjetnika prima mirovinu toliko malu da uopće nema poreza. A recimo saborski zastupnik koji će dobiti mirovinu, recimo 2500, 2600 kuna, će u ukidanjem poreza svaki mjesec dobiti uvećanu mirovinu za nekih 200 i nešto eura. Dakle, on će na kraju godine, kumulativno, dobiti onu 13. mirovinu. Šljaker, umirovljenik s 40 godina radnog staža, koji ima mirovinu po općim propisima, on će dobiti 0 kuna. I onda će, naravno, ono povećanje, oni će reći u prosjeku, aha, sad se podiglo u prosjeku. A ovi jadnici nisu dobili ništa. I to je problem, rekao je Špika.

- Kad smo mi rekli da podržimo prijedlog da se ukine porez na mirovinu, jer to nije dokaz, već je to renta na minuli rad, onda smo mi imali na umu cijeli niz drugih mjera koje bi trebalo paralelno s tim uvesti. Dakle, i promjena formule za ozlijeđenje, i promjenu formule za izračun mirovine, i dodatak 12 mjeseci svakom roditelju, svakoj majici, i isto tako priznanje radnog staža za studente, i još cijeli niz drugih stvari. Dakle, sve to kumulativno daje ono što mi tražimo i zahtijevamo od početka, a to je da prosječna mirovina bude na 60% prosječne plaće, dodaje Špika.

Vidiš: Ovo je maksimum mogućeg u ovom trenutku

-  Prije svega, ja mislim da svakako simboli, razumiju financije, kad mu kažete da su mirovine četvrtine našeg proračuna, bez svih ovih ulaganja koje sam vam opisao, mislim da je to svakome jasno. Dakle, ovo je u ovom momentu maksimum mogućeg, i to nisu jedine mjere koje su usmjerene na to da se zaštiti dohodak umirovljenika. Svi bismo htjeli da su mirovine više. Ja mislim da ne postoji osoba u Hrvatskoj koja bi vam decidirano rekla ne, ne želimo više mirovine. Razlikujemo se u pitanju kako. Ovo je maksimum mogućeg u ovom trenutku da bi Hrvatska ostala stabilna, ispoštovala pravila na temelju kojih se može jeftinije zaduživati i gospodarstvo, rekao je Vidiš.

- Mi smo trenutačno, koliko ja znam, jedina država koja je uvrstila 70 proizvoda, koji su najbitniji za one koji imaju najniže dohotke. To je jedna vrlo direktna izravna mjera, koja se provodi dalje upravo kako bismo zaštitili između ostalog umirovljenike. A kada govorimo o najnižim mirovinama, ja sam spomenuo da je prošla sveukupna mirovina rasla 92%, ali najniža mirovina je rasla 115%. Je li to dovoljno? Svi bismo voljeli više. Ali mene zanima kako? Trebalo je doći do toga da imamo drugi najbrži rast BDP-a u EU, da ložimo u gospodarstvo, naglasio je Vidiš.

Špika ga je na to upitao zašto onda mirovina ne prati rast BDP?

- Ali to je posljedica inflacije. To nije realni rast mirovine. To je samo nominalni rast mirovine. I vi kad ste dizali plaću sebi i ministrima, u drugu tri dana ste digli 80%. A ovdje mi kažete, nema se, ratno stanje, kriza, odmah mu je uzvratio Špika.

"Umirovljenicima s malim mirovina zaštita preko socijalne skrbi"

Stanišić je rekla da uvijek zagovara umirovljenike koji su ostvarili puni staž jer smatra da su oni sve te godine punili proračun i plaćali doprinose.

- I prema tome, ove male mirovine na koje se obično pozivaju mnogi od 200, 300, 400 eura, to su zapravo mirovine ostvarene na temelju vrlo malog godina staža. Smatram da država treba zaštititi te ljude preko socijalne skrbi. To je ono što smatram da smo jednostavno pomiješali lončiće i da smo u Mirovinsko potrpali ono što zapravo opće ne spada u Mirovinsko i da bi se trebalo razlučiti što je socijalna pomoć, a što je Mirovinska mirovina. A mi to, nažalost, nismo napravili i mislim da ovo sve zapravo se ne bi trebalo ići preko leđa Mirovinskoga i preko doprinosa, kazala je Stanišić. 

"Skupa hrana najviše ugrožava standard umirovljenika"

Gabričević je rekao da najniže mirovine koje imaju u Mirovinskom, uglavnom su ili poljoprivredne mirovine ili su to oni koji imaju vrlo mali broj godina radnog staža i malo su uplaćivali u Mirovinski fond i oni danas imaju jako niske mirovine.

- A te mirovine, kao što vidite, evo Vidiš je iznio, one su preko 100% rasle. One su povećavane, međutim, one su u startu male. One ne mogu biti velike kad su u startu male. I onda kad baratamo s prosječnim mirovinama, one vuku uvijek na drugu stranu, kaže Gabričević

- Gospodin Špika govori o nekim stvarima, ovdje dvije milijarde, ovdje dvije milijarde, ovdje poraslo toliko troškovi života, inflacija i tako dalje. Nije to baš sve tako. Umirovljeničku košaricu za dva člana obitelji smo je prezentirali već nekoliko puta i zapravo jedini mi baratamo s tim podacima i ja vam mogu reći ovdje da je ona u siječnju 2024. godine za dva umirovljenika iznosila 799 eura, a sada u ovom mjesecu, zadnjem, zadnji naš izračun ona iznosi 833,62 eura, rekao je Gabričević.

- Kada gledate što je ono što to umirovljenike najviše pogađa? To je ono što najviše ta košarica se troši zapravo na prehranu, na hranu. Pa je najveća inflacija na hranu pa su onda još ugroženi. Prehrana i bezalkoholna pića, skoro 40% sredstava ide na tu stavku. I to je stavka koja najviše ugrožava standard umirovljenika, a ostale stavke ne rastu toliko kao što raste prehrana, a to je ono što bez čega oni zapravo ne mogu. I zaista nije lako ljudima koji imaju male mirovine, zaključio je Gabričević.