Što s otpadom i koliki ceh će građani platiti?

Samo rijetki gradovi u Hrvatskoj uspješno su riješili problem zbrinjavanja otpada i izdvajanja sirovina. Više je onih koji su zatrpani smećem - kojima su već prvi koraci krenuli po zlu. Zeleni su ciljevi postavljeni - Europa prati realizaciju. Iz Brisela nam stižu prve opomene da na zbrinjavanju otpada moramo ozbiljnije poraditi.

 U Hrvatskoj bi okosnica sustava trebali biti centri za gospodarenje otpadom. Prvi je izgrađen onaj na Marišćini, na riječkom području. Iako radi, od otpada ne stvara gorivo, nego dodatni trošak.

- Podsjeća me na automobil bez kotača, radi, stoji u mjestu i smrdi. Prvo što nije riješeno, gradovi uopće nisu riješili, kompostane, sortirnice i primarnu selekciju otpada u zadovoljavajućoj mjeri, a s druge strane država nije riješila energane. Centri proizvode gorivo iz otpada koji se nema gdje oporabiti, upotrijebiti u toplanama, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

Takvih bi centara u Hrvatskoj trebalo biti čak jedanaest.

- I naša strategija, a nažalost i EU nas forsira, da nas šiša na isti češalj i to je potpuno pogrešno, sad imamo primjer da postojeći centri ne funkcioniraju, a gradimo dva po istom kalupu koji neće funkcionirati, poručio je stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončić.

Jedan takav centar trebao bi dobiti i Zagreb. Nedavno je dovršena studija njegove isplativosti. A grad je zatrpan vrećicama s odvojenim otpadom. Brojna rješenja i prije provedbe na meti su kritika. Kao primjerice odvoz biootpada u sto kilometara udaljenu Novsku.

- Voziti biorazgradivi otpad u Novsku, sto kilometara je suludo rješenje, ne znam koji su to stručnjaci potpisali. Zato što je gospodarenje biootpadom konverzija u kompost. Što ćemo onda kompost nazad, pitao se Slaven Dobrović s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, te bivši ministar zaštite okoliša.

No, Hrvatska je postavila ambiciozne ciljeve u odvajanju otpada.

- Ciljevi su nam do 2035. godine, 65 posto odvojiti papira, plastike, metala, poručila je načelnica Sektora za fondove EU-a, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Feketić.

Iako će se uspostava sustava dijelom financirati iz europskih fondova, dio troška platit će i građani. Koliki će biti konačni ceh, još se ne zna.