Stručnjaci savjetuju: U slučaju nesreće ostanite smireni i slijedite pravila

Sudski vještak za promet Goran Husinec objasnio je što bi vozač trebao prvo učiniti. 

– Mora upaliti sva četiri pokazivača smjera, izaći iz vozila i baterijskom lampom ili svjetlom s mobitela signalizirati drugim vozačima, što je navodno i učinio. Odmah potom treba uzeti sigurnosni trokut i postaviti ga najmanje dvije sekunde vožnje iza mjesta nesreće, te pozvati policiju, rekao je Husinec.

Vezanje pojasa može spasiti život

Važno je i maknuti se s prometnice kako ne bi ugrozili vlastiti život, upozorava policija. No, ističu i još jedan veliki problem – mnogi sudionici u prometu nisu vezani.

Vozač automobila koji je nedavno izgubio kontrolu nad vozilom i udario u zaštitnu ogradu navodno je na vrijeme signalizirao drugim sudionicima u prometu. Struka hvali njegovu prvu reakciju jer, kako kažu, svaka pravovremena radnja može spriječiti dodatnu tragediju.

Voditelj Službe prometne policije MUP-a, podsjetio je: "Putnici u svim vozilima, pa tako i autobusima, moraju biti vezani pojasom, tamo gdje sigurnosni pojas postoji. To je za njihovu vlastitu sigurnost".

Brojke su neumoljive: od početka godine do travnja na hrvatskim cestama poginulo je 70 osoba, četiri više nego u istom razdoblju prošle godine. Samo u travnju poginule su čak 24 osobe.

- U osobnim automobilima prošle godine poginulo je 98 osoba, a od toga ih 47 nije bilo vezano pojasom. Nakon analize tih nesreća, sigurni smo da bi dio tih ljudi preživio da su koristili pojas, istaknuo je Josip Mataija.

Autoceste najsigurnije, ali stari automobili problem

Unatoč dojmu da su brze ceste opasnije, autoceste su i dalje najsigurnije prometnice. Samo 12 posto nesreća s poginulima događa se upravo na njima.

Dekan Prometnog fakulteta, izv. prof. Marko Šoštarić, pojasnio je da je u Hrvatskoj uveden proces revizije cestovne sigurnosti.

– Ceste se kontroliraju sa svih sigurnosnih aspekata kroz cijeli njihov životni ciklus, rekao je.

Dodatan problem predstavlja starost voznog parka. U Hrvatskoj automobili u prosjeku imaju 14 godina, dok su autobusi u nešto boljem stanju – prosječno su stari nešto više od 12 godina, što je u razini Europske unije.

– Što više novih autobusa, to bolje. Nova vozila imaju dodatne sigurnosne elemente poput automatskog kočenja, napuštanja prometne trake i prepoznavanja izvanrednih situacija, istaknuo je Šoštarić.

Starija vozila možda nemaju moderne sustave, ali imaju sigurnosni pojas – i on može spasiti život. Uz odgovorno ponašanje i staru latinsku: "Žuri polako", i stari automobili mogu sigurno stići do cilja.