Polemika oko novog zakona o prostornom uređenju

Saborska oporba vrlo je kritična prema paketu zakona koji se tiču prostornog uređenja i gradnje. Smatraju da se i dalje pogoduje privatnim investitorima, a ne isključuju ni prosvjede da zaustave donošenje zakona. Vlada odgovara: glavni cilj je brža izgradnja stanova za priuštivo stanovanje. O tome što će donijeti nova regulacija uređenja prostora u Otvorenom su govorili Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Anka Mrak-Taritaš, saborska zastupnica (GLAS), Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata i akademik Nikola Bašić, arhitekt.

Bunjevac: Zanemarene osnove urbanizma

Bunjevac je rekla kako postojeći zakonski okvir prate od njegovog donošenja 2013. godine, a kaže da je on ušao u pravu primjenu tek prije dvije godine. 

- Još prije dvije godine mi smo inicirali da se prvo donese novi zakonski okvir, posebice u dijelu prostornog uređenja, a naravno i popravke zakona o gradnji i razdvajanje zakona o gradnji na dva zakona, znači na zakon o gradnji i zakon o energetskoj učinkovitosti.

Naglasila je da je sporan koncept da je potpuno zanemarena hijerarhija prostornih planova i ono što smo svi učili u osnovama urbanizma da neki planovi moraju biti strateški, a neki planovi su provedbeni.

- Planovi, temeljem kojih se kasnije izdaju dokumenti za gradnju, a planovi višeg reda su strateški planovi, promišljaju generalno zahvate u prostoru, ali ne propisuju način provedbe tih zahvata u prostoru. I sadašnji zakonski okvir i ovaj predloženi zakonski okvir, unatoč našim nastojanjima da se razviju ta dva sloja planova, i dalje ostaje mogućnost da se direktno iz zakona, odnosno iz planova višeg reda, provode direktno zahvati u prostoru, objasnila je. 

Bačić: Usvojeno 30% primjedbi

Bačić je potvrdio da je na prijedlog zakona o prostornom uređenju u javnom savjetovanju došlo oko 1700 primjedbi, od kojih je oko 30% usvojeno.

- Ovaj set zakona je reformski paket koji uređuje tri temeljna državnog razvoja. To je prostor, gradnja i energija. Donosimo zakon o prostornom uređenju, zakon o gradnji kojim uređujemo gradnju i zakon o energiji kojim doprinosimo energetskoj samodostatnosti Hrvatske, rekao je.

Naveo je da je postojeći zakon dobro postavio da se iz državnog plana prostornog razvoja utvrđuju strateški prioriteti Hrvatske te da se za projekte od državnog značaja građevinske dozvole mogu izdavati izravno iz tog dokumenta, bez izmjena planova nižeg reda.

Naveo je primjer - za važan infrastrukturni projekt poput željezničke pruge Rijeka – granica s Mađarskom, dozvola bi se mogla izdati direktno iz državnog plana. Na županijskoj razini temeljni je dokument prostorni plan županije, iz kojeg se izdaju dozvole za projekte županijskog značaja, dok ostalo definiraju planovi gradova i općina.

- To je stav koji zastupamo od početka i za koji vjerujemo da ubrzava realizaciju ključnih projekata, rekao je.

Naglasio je da je Vlada postavila tri cilja u mandatu, između ostalog to vam je digitalizacija, demografija, dekarbonizacija. 

- Sa našim paketom zakona doprinosimo digitalizaciji jer od 1. siječnja potpuno digitaliziran cijeli sustav prostornog uređenja i gradnje. Doprinosimo dekarbonizaciji, smanjivanju potrošnje fosilnih goriva kroz energetsku učinkovitost u zgradarstvu, propisivanjem kako nam zgrade trebaju izgledati do 2030. godine i nakon 2030. godine. Doprinos demografijeimojeg ministarstva je omogućavanje pristupačnog stanovanja. Da bismo to stanovanje učinili pristupačnim, moramo sukladno našem nacionalnom planu stambene politike koji je donesen u ožujku ove godine, omogućiti brzu izgradnju novih stambenih jedinica. Ako ne uđemo u ove zakone i ne donesemo zakone koji će omogućiti propulzivnom cijeli sustav profesionalnog uređenja, mi nećemo dostići taj naš osnovni cilj da našim sugrađanima koji nisu u prilici pristupačnog stanovanja brzo omogućimo pristupačno stanovanje.  

Mrak-Taritaš: Veliki teret za male općine i gradove

Mrak-Taritaš rekla je da su i prije bile izdavane dozvole državnog značaja.

- Dozvole državnog značaja su bile za važne infrastrukturne zahvate u prostoru, kao što su bile autoceste, željezničke pruge, kao što je bila važna infrastruktura. Da smo se mi i ovim prijedlogom zakona zadržali na infrastrukturi, to bi bilo poslije drugačije. U periodu od 1994. do 1998. godine imali smo mogućnost planiranja na jednoj parceli. Mi smo to zvali i zovemo i danas točkasti urbanizam ili urbanizam na jednoj parceli, što nije urbanizam. I to je imalo drastične posljedice u prostoru, koje vidimo i dan danas, rekla je.

Naglasila je da se ne smije graditi bilo gdje, a da prostorni planovi moraju štititi osnovnu namjenu prostora.

Kaže da danas investitor može, uz uvjete, u gospodarskoj zoni graditi priuštivo stanovanje, a Ministarstvo će izdati dozvolu. Lokalna razina rješava imovinsko-pravne odnose, investitor plaća komunalni doprinos i iz njega gradi infrastrukturu. Ako doprinos ne pokrije troškove ozbiljnije infrastrukture, razlika će se naplaćivati kroz komunalnu naknadu, što za male općine i gradove može biti velik teret. Na to upozoravamo.

- Razumijem važnost priuštivog stanovanja, ali treba sagledati i širi kontekst, rekla je.

Navela je da bi, da se godišnje gradilo tisuću stanova za najam, danas u državnom portfelju bilo deset tisuća takvih stanova. 

Bačić: Graditi može samo javni sektor

Bačić je istaknuo da u priuštivom stanovanju nema privatnih investicija te da graditi može samo javni sektor – Vlada RH, županije, gradovi, općine ili njihove ustanove poput APN-a.

Također je rekao kako ni važeći ni predloženi zakon ne otvaraju prostor privatnim investitorima, nego isključivo javnim graditeljima. Poručio je da žele donijeti zakon do kraja zasjedanja kako bi od 1. siječnja krenuo novi proces digitalne transformacije prostornih planova te pojednostavljenje i ubrzanje izdavanja građevinskih dozvola.

Bašić: Prostor je nacionalno dobro

Bašić je uputio otvoreno pismo Vladi u ime Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a, tražeći da se prijedlog ovog zakona povuče na doradu da ne ide sada u donošenje.

- Radi se o nečemu što je iskonska civilizacijska stečevina, a to znači promišljanje i kreiranje prostora, rekao je.

Smatra kako ovaj zakon ne odgovara na ključno pitanje - kako zaštititi hrvatski prostor, kako razvijati ga dalje i razvijati njegov identitet, sačuvati njegovu dušu i to u onom smislu u kojem on predstavlja opće i zajedničko dobro, kako njime upravljati mudro u uvjetima tržišne otvorene ekonomije.

- Ovaj zakon i svi prethodni zakoni na to odgovaraju rutinski ili odgovaraju prema nekakvim šemama stanovitih agendi koje nam dolaze iz Europske unije, a koje mi prepisujemo, i sad ih prepisujemo u preambuli naših zakona, mada su neke već stare 15-20 godina, a mi ih sad stavljamo kao osnovicu za kreiranje novog alata kojem ćemo upravljati prostorom. Dakle, ne može biti dobrog zakona kojem ne prethodi jedna dobra vizija, dobra ideja, konsenzus što napraviti i kako upravljati sa našim najvećim nacionalnim dobrom, a to je prostor. To je odakle mi moramo startati i kad se oko toga usuglasimo, zakon nam treba kao sredstvo, kao alat da bismo naše ideje, naše namjere, našu odlučnost da taj naš prostor kao stvarnu i metaforičku baštinu sačuvamo za dobrobit naše zajednice, a pogotovo za dobrobit onih koji se još nisu ni rodili. U tome je problem i mi nemamo odgovor na to pitanje ni u struci, ni u politici. Ja vas samo želim svi skupa priupitati, jeste li čuli za neku hrvatsku stranu, kog bilo s desnog ili lijevog spektra ili sredine, da u svom programu ima viziju razvoja hrvatskog prostora u uvjetima otvorene ekonomije, rekao je.

Urbana komasacija

Bunjevac je kazala kako urbana komasacija ne znači izvlaštenje; otkup je moguć samo kad je čestica premala. Struka rješenje podržava, ali upozorava na oprez zbog mogućih pogodovanja interesnim skupinama.

Dodala je i da je urbana komasacija, ako je dobro propisana, vrlo dobar alat i omogućava da se rješavaju vrlo složene situacije prostornog uređenja.

- Ono što se povezivalo sa urbanom komasacijom u saborskoj raspravi, u kojoj mi nismo mogli niti željeli sudjelovati, je da se povezivala s pojmom izvlaštenja, koja je predmet jednog drugog zakona, rekla je.

Bačić je dodao da je to alat kojim se negrađevinske parcele pretvaraju u građevinske kako bi se omogućila izgradnja, što u Saboru često mora dodatno pojašnjavati.

Bašić: Razočaran sam, ljudima se poručuje da su građani drugog reda

- Ključno je da prestanemo perpetuirati ove obrasce i da se u ovakvoj emisiji ne posveti ovoliko vrijeme prepucavanja političkog između aktualnog ministra i bivše ministrice, a da se porazgovara više o suštini. Kad čujem da je za priuštivo stanovanje, da je to tema koji rješava zakon o prostornom uređenju. To je smiješno, to je mjera koja nema veze sa krajnjoj liniji, ili ima veze, ali tek u nekoj krajnjoj razini kao element prostornog uređenja jer vi na ovaj način u stvari najavljujete rješavanja pitanja onih najslabijih, a to su mlade hrvatske obitelji, na način da ih getoizirate u neka područja koja nisu atraktivna komercijalno, koja su paraurbana, suburbana itd. Priuštivo stanovanje se rješava kroz banku zemljišta, kroz mjere koje osiguravaju integriranje priuštivog stanovanja u zajednicu, a ne na rubna područja i tako da se praktički demografski proizvodi jedan negativni efekt da se ljudima poruči da su vlastitoj zemlji građani drugog reda, to je zaista tužno za slušati.

- Dalje, ovaj način da se može graditi izvan građanskog područja u bilo kojoj zoni, bez ikakvih kvalifikacija kako je to područje i kakva je to priroda, zato što imaš veliku česticu i samo zato što je to tvoja vlasnička legitimacija, pa to je nedopustivo. Ovo je pucanj za napad na hrvatski prostor svih onih spekulanata koji u nesigurnim vremenima žele apstraktne brojke sa svojih računa pretvoriti u materijalnu vrijednost, u nekretninu, u zemljište. I kad kažete da ćete omogućiti gradnju zato što ima toliko i toliko hektara, vi ste u stvari najavili rasprodaju bogatstva broj jedan, a to je prostor. Stoga bih rekao - prostor nije roba, prostor je posljednji oblik zajedničkog dostojanstva i ako ga prepustimo stihiji tržišta, mi smo toj stihiji prepustili i sebe same. Jako sam razočaran što je danas Vlada potvrdila prijedlog zakona, jer mislim da on nije spreman za donošenje u Hrvatskom saboru. Razočaran sam što Vlada nije pokazala snagu, bojeći se da će ispasti slaba ako povuče zakon, a tom gestom bi stvari pokazala svoju zrelost, zakljulio je.