19:39 / 18.04.2021.

Autor: Iva Magušić-Dumančić/Dnevnik/B.A./HRT

Rastović o balkanskom kartelu: Veliki broj neovisnih ćelija koje surađuju

Dražen Rastović

Dražen Rastović

Foto: Dnevnik / HRT

Posljednjih tjedana svjedočimo velikom broju policijskih akcija u kojima su zaplijenjene znatne količine droge. Podsjetimo, prije nekoliko dana u Pločama je u kontejneru s bananama, koji je stigao iz Južne Amerike, pronađeno više od pola tone kokaina, što je jedna od najvećih zapljena u hrvatskoj povijesti. Policija istodobno ima i pune ruke posla kako bi razbila lance kojima droga stiže do krajnjih korisnika...

Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a, rekao je u večerašnjem HTV-ovom Dnevniku, vezano za zapljenu u Pločama, kako je kriminalističko istraživanje u tijeku te izrazio nadu da će prikupiti dovoljno dokaza protiv organizatora krijumčarenja.


Rastović je rekao kako sve više kokaina iz Južne Amerike kreće prema Europi. 


- Procjene iz 2019. govore da je to od 500 do 800 tona. Glavne ulazne luke unatrag više godina su bile zapadnoeuropske luke, Antwerpen, Rotterdam, Nizozemska, Belgija, ali u zadnje vrijeme, unatrag nekoliko godina, Europa je prepoznala problem kokaina i sve su efikasniji. O tome i govore velike količine kokaina koje se plijene u zadnjih nekoliko godina, rekao je Rastović.


Naveo je kako krijumčari promet usmjeravaju na druge luke te da su s tim između ostalog suočene luke na Jadranskom moru, uključujući i hrvatske. Rastović je objasnio kako kroz procjenu rizika djelatnici carine određuju određeni broj kontejnera koji nakon spuštanja s broda automatski ide na rendgen, a ako postoje određene sumnje, na pregled idu i drugi kontejneri.


- Očekujem popunjavanje u ljudstvu i bolju tehniku da se što veći broj kontejnera pregledava, rekao je Rastović.


Rastović je objasnio kako je takozvani balkanski narkokartel potpuno drukčiji od tradicionalnih kartela i zločinačkih međunarodnih organizacija piramidalnog ustroja.


- Na ovim prostorima djeluje veliki broj neovisnih ćelija koje međusobno surađuju. Sastavljeni su od pojedinaca od jugoistočne Europe, to su pretežno državljani Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije i BiH. Oni međusobno dobro surađuju. Radi se o prigodnom udruživanju, ovisno o tome koliko novca imaju da zaključe određeni posao, rekao je Rastović.


Rastović je rekao i kako su primijetili da su cijene na ilegalnom narko tržištu u pandemiji porasle, što se prvenstveno odnosi na marihuanu i kokain.

Jedna od najvećih zapljena u hrvatskoj povijesti

Nakon devet mjeseci kriminalističke istrage razbijen je narkolanac u Zaprešiću - uhićeno je devet osoba. 


- Kad bismo to sve pozbrojili, onda bi računica bila preko 6 kg heroina, skoro 1 kg kokaina, više od 2500 tableta ecstasyja, preko 2 kg amfetamina, nešto malo marihuane, čak i pištolj, nabraja Marija Goatti iz Odnosa s javnošću PUZ-a.


Samo nekoliko dana velika akcija u Pločama rezultirala je jednom od najvećih zapljena u hrvatskoj povijesti.


Upravo je kokain i jedan od najvećih problema na razini cijele Europske unije. Putuje iz Južne Amerike preko Afrike u Europu - najčešće u Španjolsku, Nizozemsku i Belgiju. No te rute policija dobro poznaje, pa su krijumčarima interesantne i luke na Jadranu.


- Ilegalni prijevoz droge kao što je kokain najlakše je distribuirati putem kontejnerskog prometa. Luka Ploče je jedna od mnogih luka, poglavito u Europi. Vi u većim lukama u Europi imate godišnje mnogo veće zapljene, kaže Zoran Tikvica, voditelj Službe kriminalističke policije, PU dubrovačko-neretvanska.

Redaju se policijske akcije posljednjih nekoliko dana jer droge je na hrvatskim ulicama - sve više. Prema posljednjem istraživanju, gotovo je 25% ispitanika barem jednom konzumiralo drogu. Najčešće kanabis, znatno manje ostale droge poput - kokaina, amfetamina, ekstazija, LSD-a i heroina.


- Količine zaplijenjene droge su iz godine u godinu sve veće i veće. Morate raditi da maksimalno smanjite dostupnost, ali isto tako morate raditi u onom dijelu koji se tiče potražnje. Prevencija je tu najbitnija, ističe Željko Petković, pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga.


Veća je dostupnost, pa onda i konzumacija. Stručnjak za ovisnost ugodnosti ukalkulira zašto to ne bi počeo ponovno, kaže Slavko Sakoman kaže - živimo u stoljeću depresije u kojemu se traže brza rješenja.


- Mlad čovjek, unevoljen, tjeskoban, pa čak i da nije, da se hoće dobro zabaviti, doživi prvu zabavu kad se pukne ecstasyjem ili povuče dva, tri dima jointa trave, stvori takvu razinu euforije, mozak obrađuje taj izvor nagrade, ugodnosti, ukalkulira zašto to ne bi počeo ponovno, objašnjava Sakoman.


Na ponudu i potražnju utjecala je i pandemija, a je li se zbog toga konzumacija smanjila ili povećala - istraživanja tek trebaju pokazati.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!