Teror čagljeva na Kornatima: napadaju stada ovaca i ubijaju janjad

Teror čagljeva na Kornatima. Vlasnici ovaca ogorčeni su: čagljevi im napadaju stada i ubijaju janjad. Pitaju se kakva je budućnost ovčarstva na Kornatima. Nacionalni park pokušava suzbiti broj čagljeva, koji se prebrojavaju i dronovima.

Čagljevi su noćna mora Kornatarima. Za sobom nemani ostavljaju samo strvine. A ovčari su već na rubu živaca.

- Evo, ovo je oglodan kostur, nema mjesec dana, pokazao je na strvinu Jakov Šikić s otoka Piškere.

Čagljevi su se, kažu domaći, raširili i razmnožili. Šteta je nekima i stopostotna. Niti se zvijeri više boje čovjeka, niti čekaju noć da krenu u lov.

- U četvrtak smo jednoga odstrijelili. Do sinoć je bio mir. Sinoć je već pojeo mamac, a jutros tjera ovce što dalje od kuće u gustiš, objasnio je Šikić.

Kornati poznati po ekstenzivnom stočarstvu predatorima su "švedski stol".

- Ugrožena nam je egzistencija. U protekle tri-četiri godine ostali smo bez 150 do 200 ovaca, istaknuo je Matej Mudronja Beban s otoka Kornata.

Unatrag 50 godina ne pamte se na Kornatima takvi, kako kažu, "krvavi pirovi", i to zato što čagljeva nije bilo.

- Jedini put kojim je mogao doći je morem. Čagalj je jednostavno doplivao do Kornata, tu se raširio i na tom području je postao predator pred kojim ništa ne može ostati, rekao je Joso Dujić, tajnik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije.

Vlasnici stada inzistiraju da se s divljom zvijeri treba obračunati više, brže i snažnije. Takav angažman traže i od institucija jer tvrde da je "5 do 12".

- Ako nam se ne uključi država i Ministarstvo i Park, zaboravi i mlade ljude, zaboravi stočarstvo i zaboravi Kornat kakav je bio, tvrdi Šikić s otoka Piškere.

Problem se, ističu u Parku, rješava. No, to traje.

U dvije godine odstrijeljen je 51 čagalj. Lov se nastavlja. A u veljači se nastavlja i s brojenjem štetočina, i to dronovima iz zraka. Zasad se zna da ih je sedam na otoku Piškeri.

Čagljevi pustoše i na Lavsi i Kornatu.

- Mi se bavimo sanitarnim lovom i naša dokumentacija, naš program zaštite divljači je predvidio eradikaciju čagljeva jer, naravno, suludo je govoriti da može bilo kakva vrsta suživota s čagljevima postojati na Kornatima, izjavio je Šime Ježina, ravnatelj NP-a Kornati.

Zaista je to tako, svjedoče i otočani. Podsjećaju: ovce su i "kosilice" kornatskog krša.

- Ovce su nestale, ovo što je ostalo to će nestati. Poslije toga će sve zarasti u šumu i borove, a masline će nestati. To su veliki problemi, tvrdi Matej Mudronja Beban s otoka Kornata.

Na pameti to imaju i čuvari prirode. Dok im ne stanu na kraj, a nadaju se da hoće, na grla će se morati pripaziti.

A stočari će dotle spavati s jednim otvorenim okom kako bi zaštitili svoja stada.

Na velikim su mukama stočari na Kornatima. Iz Zdenčine pokraj Karlovca u središnji Dnevnik HTV-a javila se novinarka Anamarija Krvarić koja je rekla da su čagljevi postali prava pošast, ne samo na Kornatima nego i u ostatku zemlje.

O tome je razgovarala s Vedranom Slijepčevićem, dr. med. vet., višim predavačem na Odjelu lovstva i zaštite prirode, Veleučilišta u Karlovcu.

Objasnio je kako su se čagljevi pojavili na Kornatima.

- Ljudi su u početku mislili da ih je netko dovezao. Naravno, kad se pojavi na jednom takvom mjestu kao što je udaljeni otok, onda je pretpostavka uvijek da je netko dovezao takvu životinju. No, zapravo su došli metodom koja se naziva "island hopping". Znači, jednostavno su plivali s otoka na otok. Prvo su došli do Dugog otoka, a s Dugog otoka na Kornat. Na taj način mogu zaposjesti cijelo Kornatsko otočje. Sve su to otoci koji su relativno blizu, na kilometar jedan od drugog i manje, i bez problema to mogu preplivati, objasnio je Slijepčević.

Divlje životinje sve se više šire, ne samo čagljevi nego i divlje svinje, vukovi, lisice. Jako teško im je stati na kraj da ne ugrožavaju domaće životinje i da ljudima ne uništavaju usjeve.

- Kontrola populacije divljih životinja je vrlo teška, pogotovo u urbanim sredinama. Tu imate problematiku uopće mogućnosti lova u samoj urbanoj sredini, a ruralni dio je dosta zapušten. Ima jako puno neobrađenih poljoprivrednih površina koje predstavljaju stanište za različite vrste divlje životinje, tu uglavnom govorimo o divljim svinjama i malim zvijerima, dodao je.

Divlje svinje viđene su čak i u gradu Zagrebu, sve se više spuštaju u naseljena mjesta. 

- Divlje svinje prepoznaju urbanu sredinu kao sigurno područje. Pronaći će nekakav zaklonjeni dio gdje ih zapravo nitko ne uznemirava, a s druge strane pronalaze dovoljno hrane, najčešće nekakvog otpada, i tu se zadržavaju bez problema. Zapravo s vremenom, iz godine u godinu, ćemo vjerojatno imati samo sve više i više takvih situacija, istaknuo je Slijepčević.