Jurišić o radu osoba s invaliditetom: Inkluzija može biti dobra poslovna odluka

Koliko je tržište rada zaista otvoreno za osobe s invaliditetom te s kakvim se preprekama ili izazovima susreću komentirao je u središnjem Dnevniku HRT-a gost Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.

Unatoč razvijenom normativnom okviru i postojanju različitih poticajnih mjera za zapošljavanje osoba s invaliditetom, njihov položaj na tržištu u Hrvatskoj je i dalje nepovoljan u odnosu na ostale radno sposobno stanovništvo, ocijenio je Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom, pritom dodavši da se posljednjih godina bilježe određeni pozitivni pomaci, ali udio nezaposlenih osoba s invaliditetom je i dalje ''prilično velik''.

- Na kraju 2025. godine u evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje imali ukupno 82.625 nezaposlenih osoba, a među njima i 9200 osoba s invaliditetom, koji na taj način čine 11 posto od ukupnog broja nezaposlenih, ustvrdio je.

- Od siječnja do prosinca 2025. godine bilo je u evidenciji nezaposleno 108.508 osoba, a među njima 3947 osoba s invaliditetom ili samo 3,6 posto od ukupnog broja, dodao je.

Cilj Vlade da do 2028. zaposli još 6000 osoba s invaliditetom

Jurišić je komentirao cilj Vlade da se do 2028. godine zaposli još dodatnih 6000 osoba s invaliditetom te rekao kako je cilj ''dobar i realan'' te kako se može ostvariti, iako je istaknuo kako bi voljeli da je cilj još i veći.

- Koristeći danas asistivne tehnologije, napredne tehnologije, ono što nam je pandemija donijela, nešto što smo poznavali samo u iznimnim slučajevima, rad od kuće, također zapošljavanje i popunjavanje deficitarnih zanimanja, sve to može osigurati dodatan prostor za zapošljavanje osoba s invaliditetom, smatra on.

- Poslodavci, ali i kao društvo, nismo još uvijek prepoznali potencijale koje imaju osobe s invaliditetom i dovoljno ne koristimo njihove preostale radne sposobnosti i tu vidimo veliki prostor koji može omogućiti zapošljavanje još većeg broja osoba s invaliditetom, dodao je.

Većina osoba s invaliditetom radi u privatnom sektoru

Osvrnuo se na zakonsku obvezu prema kojemu dio poslodavaca mora imati zaposleno barem 3 posto osoba s invaliditetom te istaknuo kako to u praksi budu ''privatni poslodavci u realnom sektoru''.

- Podatci ukazuju na to da velik broj poslodavaca se i dalje odlučuje radije plaćati naknade nego zaposliti osobe s invaliditetom i to je nešto što moramo promijeniti, rekao je.

- Razlog tomu su vrlo često predrasude i stereotipi. Vrlo često govorimo o tome što osoba s invaliditetom ne može, umjesto onoga što može. Upravo koristeći dostupne tehnologije i mogućnosti koje postoje na tržištu rada se može omogućiti da ti poslodavci koji u ovom trenutku nisu uvjereni da mogu prilagoditi svoje radne procese osobama s invaliditetom definitivno to mogu učiniti, poručio je.

Diskriminacija putem netransparentnih natječaja

Što se tiče diskriminacije s kojom se susreću osobe s invaliditetom prilikom prijavljivanja na natječaje za posao, Jurišić je rekao da im se ''vrlo često osobe s invaliditetom pritužuju na netransparentnost natječaja'' te istaknuo kako je to ''posebno vidljivo i indikativno u manjim sredinama''.

- Također nam se pritužuju na nemogućnost ostvarivanja razumne prilagodbe jednom kada se zaposle. Potrebno je učiniti dodatne iskorake kako bi natječaji bili transparentniji i kako bi osobe s invaliditetom bez predrasuda dobili priliku iskazati svoje mogućnosti i priliku za zapošljavanje, rekao je.

Jurišić smatra da bi se problem mogao riješiti s dodatnim javnim kampanjama usmjerenim prema poslodavcima, ali i široj javnosti o ''mogućnostima koje pružaju osobe s invaliditetom u poslovnim prilikama''.

- Inkluzija kao takva ne mora biti samo obveza, može biti vrlo dobra poslovna odluka, zaključio je.

Jurišić je naglasio kako je posao i zaposlenje ''puno više od samog prihoda'' te upitao ''što biste vi bili bez vašeg posla?'' istaknuvši pritom kako posao omogućava ''neovisnost i pripadnost''.

- Što je najvažnije, posao omogućava uključivanje u zajednicu i stvaranje svoje mreže poznanika, prijatelja i kolega na poslu, rekao je.

Predrasude, ali i birokracija prepreka u zapošljavanju osoba s invaliditetom

Unatoč postojećim poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ono se još uvijek ne događa u većem opsegu. Kočnica su i dalje predrasude, neinformiranost i sporost sustava. Da bi se prekoračile prepreke potreban je kontinuiran dijalog između institucija, poslodavaca i udruga, kako bi se pokazalo što u ovom području doista funkcionira.

Iva Rusan priprema se za tržište rada. U Udruzi najosjetljivijih za osposobljavanje pripremaju je za kuharicu.

- Prvo kada dođemo se presvučemo, onda si malo sjednemo, družimo se i idemo raditi. Pomažu mi profesori, profesorica i kolege, ispričala je ova korisnica Udruge najosjetljivijih za osposobljavanje.

Unatoč različitim vještinama i mogućnostima koje imaju, osobe s invaliditetom i dalje se često teško zapošljavaju.

- Postoji neka predrasuda. Nisu one neke negativne, zlonamjerne već ljudi bez invaliditeta ne znaju da osobe s invaliditetom uz pomoć tehnologije koju danas imamo, praktički mogu većinu onoga što mogu osobe i bez invaliditeta. Slijepi danas mogu vrlo lako na računalima raditi kao i oni koji vide, a osobe s tjelesnim invaliditetom normalno voze aute, objasnio je Denis Marijon, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za malde i studente s invaliditetom.

Zahvaljujući državnim poticajima broj zaposlenih osoba s invaliditetom od 2015. do danas povećao se s 10 tisuća na 22 tisuće. No, pomaci nisu su dovoljno veliki.

- Moramo to reći, postoje određene predrasude. Niz je tu aktivnosti i kampanja koje mi kao Ministarstvo poduzimamo, počevši od poslodavca godine za osobe s invaliditetom, projekta 'Iskustvo zlata vrijedi' u koji smo isto tako aktivno uključeni. To su sve načini na koje možemo doprijeti do poslodavca, istaknula je Zrinka Šoljarić, ravnateljica Uprave za tržište rada i zapošljavanje, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Poslodavce demotivira i troma administracija.

- Od presudne je važnosti da administracija koja definira obvezu, doživi poslodavca kao partnera, a ne kao obveznika koji će onda kroz partnerski odnos i razgovore pomoći da se kreiraju procesi i radna mjesta koja bi pomogla osobama s invaliditetom, tvrdi Ivan Mišetić, glavni tajnik Atlantic Grupe i predsjednik Vijeća članova Hrvatske udruge poslodavaca.

Ističu da poticaje treba usmjeriti i prema tvrtkama koje trajno zapošljavaju isključivo osobe s invaliditetom. Time bi se, tvrde, povećala njihova konkurentnost na tržištu, što bi moglo potaknuti i otvaranje novih radnih mjesta.