Oporba: Država treba financirati odgajatelje; HDZ: Zakon donosi stabilnost sustava

Izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju neće osigurati kvalitetu sustava, smatra saborska oporba koja je upozorila na nedostatak odgojitelja i založila se za to da država na sebe preuzme njihovo financiranje, dok HDZ ističe da izmjene donose stabilnost i održivost sustava.

Oporba: Izmjene zakona ne donose jednake uvjete ni pravedan sustav upisa

 - Ovaj zakon ne donosi razvojnu promjenu. On ustaljuje postojeće stanje za koje već sada znamo da ne funkcionira dovoljno dobro za djecu, za roditelje, ali niti za one koji u sustavu rade, rekla je Marija Lugarić (Klub SDP-a) u četvrtak u saborskoj raspravi o prijedlogu izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Upozorila je i da se ne uspostavlja jasan, ujednačen i pravedan sustav upisa te da se, umjesto toga, dobiva širi krug kategorija prednosti bez propisanog redoslijeda, bez nacionalnih kriterija i bez garancije jednakosti.

Navela je i da će pravo na upis i dalje ovisiti tome u kojoj općini ili gradu dijete živi te o lokalnim pravilima i financijskim mogućnostima.   

Lugarić posebno problematičnim smatra odredbu kojom se omogućava da učitelji razredne nastave rade posao odgojitelja bez stjecanja pune ili barem djelomične kvalifikacije.

I Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) smatra da, ako je rani i predškolski odgoj javna ustanova, onda država mora jamčiti minimalni standard, a ne samo poslati novac i poručiti lokalnim jedinicama da se snađu.

Upozorila je da država u potpunosti financira plaće učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, dok gradovi i općine gotovo u potpunosti financiraju plaće odgojitelja u vrtićima. 

Istaknula je da rani i predškolski odgoj ne može smatrati troškom koji će se nekako raspodijeliti između razina vlasti.

- To je temelj jednakih šansi za djecu, temelj demografske politike, društvene kohezije i temelj kvalitete cijelog obrazovnog sustava, rekla je. 

Bulj (Most): U svim vrtićima treba biti ista plaća

Anka Mrak-Taritaš (Glas) smatra da država ne bi trebala biti majka za pojedine dijelove države, a maćeha za druge. Ona bi trebala osigurati sredstva za odgojitelje, dijete u Hrvatskoj ne može različito koštati ovisno o tome gdje živi, rekla je.

I Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) poručila je da ne smije biti štednje na obrazovanju te da se ono ne smije gledati kao trošak, već je to dugoročno ulaganje. Stoga neprihvatljivim smatra činjenicu da se roditelji i djeca svake godine suočavaju s odbijenicama zbog lista čekanja, da su mnogi vrtići prenatrpani, a odgojitelji potplaćeni i preopterećeni.

Navela je kako prema portalu Adorio prosječna mjesečna neto plaća odgojitelja predškolske djece iznosi 1.124 eura dok je medijalna 1.092 eura neto.

Smatra i da su plaće odgojitelja, iako su donekle povećane, relativno niske u odnosu na važnost posla i očekivanja društva. Stoga je i interes za studij ranog i predškolskog odgoja u opadanju zbog uvjeta rada i plaća.

Miro Bulj (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) iznio je podatak da se 71 posto troškova u dječjim vrtićima odnosi na plaće. Istaknuo je i da će glasati za predloženi zakon ako se prihvati njegov amandman da na cijelom području Hrvatske, u svim vrtićima, bude ista plaća tako da država preuzme to financiranje, inače ga neće podržati.

Čabaj: Bez državnog financiranja odgojitelja nema rezultata

S Buljem se složio i Krešimir Čabaj (Klub Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti) koji smatra da nećemo imati zadovoljavajuće rezultate predloženih mjera dok god država na sebe ne preuzme financiranje odgajatelja.

- To je nužno, poručio je.

Za razliku od oporbe, Anđelka Salopek (Klub HDZ-a) rekla je da predložene izmjene zakona donose stabilnost i održivost sustava koji je temelj svake ozbiljne obrazovne i demografske politike.

- Ovo je zakon za djecu, za roditelje i za budućnost cijele Hrvatske, istaknula je.

Naglasila je da Vlada predškolski odgoj ne promatra troškom već ulaganjem u povećanje obuhvata djece, izgradnju i dogradnju te opremanje vrtića, kao i u kvalitetu rada te stručnu podršku i fiskalnu stabilnost sustava.

Salopek je dodala i da mogućnost zapošljavanja učitelja razredne nastave kao odgojitelja, uz jasne obaveze dodatnog obrazovanja, pokazuje fleksibilnost sustava, ali i da se kvaliteta pri tome ne dovodi u pitanje.

Vesna Bedeković (HDZ) naglasila je da je u tijeku najveći investicijski ciklus ulaganja u sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. U sustavu ranog i predškolskog odgoja gradi se, dograđuje i obnavlja ukupno oko 500 vrtića, trenutačno njih 200, navela je.

Mamić: U vrtiće uloženo više od 530 milijuna eura, cilj stopostotni obuhvat

Predstavivši prijedlog izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, Stipe Mamić rekao da je od 2016. u izgradnju, dogradnju i opremanje vrtića uloženo više od 530 milijuna eura, broj djece u vrtićima povećao se za 27.500 a zaposleno je više od 5000 novih odgojitelja.

Nakon što se za dvije do tri godine završi tristotinjak projekata koji su u tijeku, obuhvat djece vrtićke dobi bit će 100 posto, a značajno će se podići i obuhvat jasličke dobi sa sadašnjih 54 posto, dodao je.

Istraživanja pokazuju da djeca koja pohađaju vrtić postižu bolje obrazovne rezultate, i to je naš krajnji cilj, naglasio je.

Na pitanje o nedostatku kadrova, Mamić je poručio da se nikada nije dogodilo da se u nekom vrtiću nisu našli odgojitelji. Što se tiče kadrova, ne vidimo i ne očekujemo probleme, kaže

Osim toga, prije šest godina povećane su upisne kvote na svim fakultetima koji provode studij ranog i predškolskog obrazovanja, dodao je državni tajnik.

Izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u državnom proračunu i dalje će biti osigurana sredstva za fiskalnu održivost svih dječjih vrtića, a ne samo vrtića čiji su osnivači gradovi i općine. Izmjenama se, naime, u zakon integrira uredba kojom se regulira da se u državnom proračunu osigurava taj novac.