"U mreži Prvog" o vrtoglavom porastu cijena nekretnina

Nekretnine su preskupe, kućanstva prezadužena, balon bi mogao eksplodirati, tvrdi Europska unija. Subvencioniranje stambenih kvadrata za mlade ide dalje, kažu u Vladi. Hoće li tržište nekretnina kolabirati? Što ove poruke znače za kupce, a što za investitore? Koje mjere bi mogle donijeti stabilizaciju? 

O tome govore u emisiji "U mreži Prvog", Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i Goran Golenić iz vladine Agencije za posredovanje nekretninama. 

Vujović je rekao da je činjenica da rastu cijene nekretnina, ali isto tako, rastu i cijene svih proizvoda te smatra kako su to više bombastični naslovi u medijima nego što je stvarnost.

Na pitanje jesu li subvencionirani krediti jedan od razloga porasta cijena nekretnina, Golenić je rekao kako se on ne bi složio s time stoga što je ta mjera donesena kao demografska i donesena je 2017. godine kako bi se mladima pomoglo u otplati dijela kredita.

- Smatramo da će građani koji kupe ovakvu nekretninu ostati u Hrvatskoj, a cilj je i urbana regeneracija kako bi se potaklo građane da kupuju u manje razvijenim gradovima i općinama kako bi se zadržalo stanovništvo i na tim područjima, naglasio je.

Dodaje kako se kroz ovaj program realiziralo 22 tisuće stambenih kredita i u tom je periodu rođeno više od 5 tisuća djece. Naglasio je kako Zagreb u svemu tome zauzima 30 posto tržišta subvencioniranih kredita.

- Ova se mjera dokazala uspješnom, stoga što je druga županija prema uspješnosti Osječko-baranjska gdje smo realizirali preko dvije tisuće sto kredita. U toj je županiji rođeno skoro 600 djece što smatramo da je važan podatak, istaknuo je.

Govori kako je do sada bilo u svakom krugu subvencioniranja oko 4 tisuće i petsto zahtjeva.

Vujović: Subvencionirani krediti jedan od razloga povećanja cijena nekretnina

Vujović je rekao kako su subvencionirani krediti jedan od razloga povećanja cijena nekretnina. Smatra kako su subvencionirani krediti dobra ideja, ali glavni nedostatak im je ograničeni rok trajanja i kupci nemaju previše vremena za traženje i onda moraju prihvatiti ono što se trenutno na tržištu nalazi. 

- Upravo je stoga potražnja velika, a ponuda je mala i to dovodi do rasta, govori.

- 2009. godine cijene stanova su bile slične, ali su plaće bile 30 posto niže nego danas. Onda su nekretnine bile manje „priuštive” nego danas. Začuđujuće je da je u prvom mjesecu bilo jako malo ljudi koji su kupovali kreditom, većina ljudi je kupovalo svojim sredstvima koji su novac iz štednje prebacivali u nekretninu zato što nema kamata na štednju, rekao je.

Dodaje kako preko 50 posto nekretnina u Hrvatskoj kupuju stranci.

- Oni koji su kupili stanove u zadnjih 5 godina su profitirali samim rastom cijena na tržištu, ali i time da im je država subvencionirala dio rate, smatra Vujović.

Golenić govori kako postoji kontingent stanova koji su namijenjeni za dnevnu svrhu s pravom otkupa.

Na tržištu može biti regulator povećanje kamatnih stopa, ali isto tako mora se uzeti u obzir da ulazimo u euro zonu gdje su krediti s manjom kamatom nego kod nas i to sve mogu biti čimbenici koji će imati utjecaja na tržište nekretnina, rekao je Vujović i dodao kako je u Hrvatskoj posjedovanje nekretnine čast, ali to u svijetu nije slučaj.