Ilustracija
Foto: Hrvoje Jelavic / Pixsell
Ministarstvo unutarnjih poslova priprema izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojima bi se povećale kazne za niz prometnih prekršaja, od nekorištenja sigurnosnog pojasa i nepropisnog prijevoza djece do opasnog parkiranja i kršenja pravila za električne romobile. Za najteže slučajeve ilegalnih automobilskih utrka predviđaju se kazne do 5000 eura, mogućnost zatvora do 60 dana, oduzimanje vozila i zabrana upravljanja.
Odjeknuo je prijedlog izmjena zakona poprilično u javnosti, što i ne čudi, s obzirom na to da su kazne zaista visoke u usporedbi s onim što su do sada bile. Prošle je godine na hrvatskim cestama poginula 261 osoba, što je 22 više nego godinu prije.
U emisiji "U mreži Prvog", pomoćnik načelnika Uprave za javni red i sigurnost, Tomislav Gulan kaže da su ti podaci jedan od razloga za izmjenu svih zakona koji su postavljeni.
- U isto vrijeme kad smo predstavili to javnosti, kad je ministar predstavljao zakon, smo pustili u takozvano e-savjetovanje. Otvoren je, svim građanima i zainteresiranim stranama da komentiraju, predlažu možda neke dodatne izmjene. Jedan od razloga te godine je bio povećani broj u odnosu na godinu prije toga. Ali ono što je bitno za istaknuti je da se, prema Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa, naš cilj za 2030. godinu je smanjenje ukupnog broja poginulih na 148. Uzeli smo kao referentnu godinu 2019., Nacionalni plan je donesen za razdoblje 2021. - 2031. i sad promatramo ne samo broj poginulih, nego i prometne nesreće u kojima su evidentirane teške tjelesne ozljede sudionika u prometu, izjavio je Gulan.
Tomislav Gulan
Foto: HTV / HRT
Rekao je da samo povećanje kazni i represivne mjere nisu dovoljni, već je potreban sveobuhvatan pristup, koji uključuje i edukaciju djece od najranije dobi o pravilima ponašanja u prometu i prometnoj kulturi kroz kurikulum za osnovne škole.
Ističe da je za povećanje izvjesnosti i brzine kažnjavanja potrebno mijenjati Prekršajni zakon, koji uređuje postupke kažnjavanja. Istaknuo je da je u tijeku radna skupina za njegove izmjene, s ciljem povećanja učinkovitosti postupaka, te najavio da bi izmjene mogle biti predstavljene sljedeće godine. Dodao je da je izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama dio šireg, sveobuhvatnog pristupa.
Edukacija i penalizacija
Sudski vještak za promet
Krunoslav Ormuž ističe da su kazne uvijek preniske
.- Sjećam se vremena prije mnogo godina kada je kazna za nenošenje kacige na motociklu bila 50 kuna i nitko nije nosio kacigu. Onda doslovce preko noći je kazna postala 700 kuna i više niste mogli vidjeti čovjeka koji ne nosi kacigu. Bavim se prometom, već više od 30 godina, i naravno, stalno pričamo o edukaciji, i jasno je da ta edukacija mora biti. Ali mi se čini, bez interakcije kazni i zakona koji će biti represivan, nećemo polučiti nekakve rezultate. Danas imamo mrtvih 200 plus, 260 recimo, a tamo 80-ih godina je bilo 1600 mrtvih u prometu u Republici Hrvatskoj. Znači, mi imamo pozitivan trend, ali mislim da to mora biti interakcija. S jedne strane, edukacija, s druge strane penalizacija, objasnio je.
Krunoslav Ormuž
Foto: HTV / HRT
Osvrnuo se i na čest prometni prekršaj - nekorištenje sigurnosnog pojasa, za koji bi kazna trebala porasti sa 130 na 200 eura.
- Statistike koje smo vodili niz godina s kolegama iz policije su ukazale da je vrlo vjerojatno da 50 % ljudi koji su smrtno stradali u automobilima od 2011. do 2024. godine nisu bili vezani. Ne kažem da bi sigurnosnim pojasom spasio život, ali vrlo vjerojatno bi dobar dio ljudi preživio. A to je jedna aktivnost koja, barem bi trebala biti, potpuno refleksna. Kada sjednete u automobil, zakopčate pojas. Što bi rekao gospodin Mataja, načelnik prometne policije, dakle kad se vi vežete, to ništa ne boli, kazao je.
Rekao je da je i dalje čest problem nepropisno prevoženje djece u automobilima, što pokazuje da edukacija o važnosti sigurnosnih pojaseva i dječjih sjedalica nije dovoljno učinkovita. Smatra da bi kazne za takve prekršaje trebale biti veće kako bi se upozorilo na ozbiljnu opasnost koju predstavlja nevezana vožnja.
"Glava zamjerka što nisu predviđene veće kazne za teška kršenja"
Prometni stručnjak
Željko Marušić pozdravlja novi zakon, ali navodi i zamjerke.
- Glavna zamjerka je što nisu predviđene veće kazne za posebno teška kršenja prometnih propisa, a prvenstveno za skrivanje prometnih tablica na motociklima, manje na automobilima, jer to je svojevrsna priprema za vršenje kaznenog djela i prometnih prekršaja. Naime, motociklisti uvelike krše prometne propise jer na mnogim mjestima skrivaju tablice kako ne bi bili registrirani, kazao je.
Smatra da treba povećati kazne za korištenje mobitela tijekom vožnje.
- Treba diferencirati, da treba uvesti dva stupnja za korištenje mobitela, ali posebno što je opasno za gledanje mobitela, "surfanje", što je često u prometu, i to je jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća, jer tu dolazi do negativne interakcije s korištenjem mobitela i pažnjom na cestu i to je jedan od velikih problema u našem prometu, rekao je Marušić.
Željko Marušić
Foto: HTV / HRT
Definicija odgovornosti kod električnih romobila
Prije nekoliko dana snimka iz Dugog Sela potresla je Hrvatsku. Riječ je o prometnoj nesreći u kojoj su sudjelovala dvojica dječaka na romobilu i automobil. Otkad su se električni romobili pojavili na cestama, suočavamo se s ovim problemom. Ne samo u ovom slučaju, nego i u brojnim drugima, svjedočimo ozbiljnim posljedicama. Nažalost, u velikom broju slučajeva riječ je o djeci. Najveći broj točaka prijedloga izmjena zakona odnosi se upravo na električne romobile. Između ostalog, kažnjavat će se i roditelji i skrbnici.
- Treba definirati što se dešava ako, primjerice, dijete koje ima pravo koristiti romobil, dakle staro je 14 godina, ustupi to mlađoj osobi, nekoj drugoj. Kako je tu definirana odgovornost? I mislim da je u ovom smislu kazna dobrodošla, ali da je možda previsoka. Također, treba naglasiti da romobili s pravom trebaju biti pod oštrijom opaskom, jer su uveli jednu novu opasnost u promet. Međutim, također treba naglasiti kako romobili mogu biti jedna metoda smanjivanja rizika u prometu, jer to je vid mikroprometa i trebalo bi stimulirati vozače, posebice u gradu, da koriste to za odlazak na posao, naveo je Marušić.
Rekao je da bi trebalo potaknuti korištenje električnih romobila putem platformi za dijeljenje i iznajmljivanje, uz ublažavanje obveze nošenja kacige za starije od 24 godine u takvim slučajevima. Smatra da bi se time potaknula mikromobilnost, smanjile gužve i rasteretio javni promet.
- Romobil, naravno, nije izmišljotina modernog vremena. Prvi romobil je pokazan 1817., rekli bi prije više od 200 godina, a prvi motorizirani romobil je pokazan 1915., imao je tada mali benzinski motor, da bi evoluirao u električni 1918. Nakon toga zastoj, i nakon, više od sto godina dolazimo do jednog prometnog sredstva koje je u načelu bila dječja igračka, ili barem tako sam ja to zamišljao. I ta električna igračka, porastom i poboljšanjem tehnologije, postala je ozbiljno, ali nažalost i vrlo opasno prometno sredstvo, nadovezao se Ormuž.
Navodi da su korisnici električnih romobila zbog njihove konstrukcije, visokog težišta i malih kotača izloženi velikom riziku od ozljeda glave pri padovima i naglom kočenju. Istaknuo je da propisana obveza nošenja kacige ne jamči odgovarajuću zaštitu jer mnogi nose kacige koje nisu dovoljno sigurne.
- Prava kaciga bi trebala biti ona koja je kao biciklistička za
downhill, ili ti za BMX kacigu, tako ih barem zovu komercijalno. To su kacige koje imaju zaštitu ispred lica. Jer većina padova se događa, nažalost, preletjevši preko guvernala, i lupate glavom, ili ako ste malo više sretni, pa onda uspijete strgati ruku, a da glava ne lupi, rekao je Ormuž.
Gulan kaže da je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno više od 500 prometnih nesreća s električnim romobilima i jedna poginula osoba, jednako kao i prošle godine. Posebno je zabrinjavajuće što u nesrećama stradavaju i djeca mlađa od 14 godina, koja ne bi smjela koristiti električne romobile.
- Upravo u tom kontekstu je predložena i ova sankcija od 1000 do 3000 eura za roditelja, skrbnika, ali i drugu punoljetnu osobu, znači bilo koga tko omogući korištenje električnog romobila djetetu. To je nešto što želimo poslati jasnu poruku. Ne bih se složio da je sankcija previsoka. Šalje se jasna poruka roditeljima ili punoljetnim osobama da djeci mlađoj od 14 godina nikako ne smiju dopustiti upravljanje električnim romobilom. Kad spominjemo te električne romobile, ista sankcija je propisana i za romobile koji su jače snage od dopuštene, a sada je trenutno u zakonu dopuštena snaga od 0,6 kW i maksimalne brzine do 25 km/h u ravnoj površini. Dakle, to je nešto što možemo, rekao je Gulan.
Cijelu emisiju pogledajte u nastavku:
U mreži Prvog: Tomislav Gulan, Krunoslav Ormuž, Željko Marušić
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!