U Otvorenom o klimatskim promjenama

Gubi li čovječanstvo bitku s klimatskim promjenama jesu li svjetski čelnici spremni napraviti nužne zaokrete kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje te hoće li Hrvatska ispuniti svoje ciljeve smanjenja emisije ugljikova dioksida, bile su teme večerašnje emisije Otvoreno. 

Na ta i druga pitanja u emisiji Otvoreno odgovali su dr. sc. Nikola Biliškov, Inicijativa "Znanstvenici za klimu", izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, ravnateljica Centra za klimatska istraživanja, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, doc. dr. sc. Krešo Pandžić, klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske, dr. sc. Julije Domac, posebni savjetnik Predsjednika Republike za energiju i klimu, Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH i Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja,

Frka-Petešić je naglasio kako će se u narednih deset dana probati naći rješenja koja bi trebala pronaći ostvarivanje ciljeva koje su postavili lideri tijekom ova dva dana i to pretočiti u mjere koje će se na ministarskoj razini usvojiti , a potom provoditi.

- Cijeli svijet je bio prisutan i cijeli svijet je svjestan situacije u kojoj se nalazi zemlja i svjestan je globalnog zatopljenja, rekao je i dodao kako je trend kojim svijet ide jako loš i ako se ništa ne promijeni do 2050., mogli bismo lako premašiti 2 stupnja globalnog zatopljenja, što je loše. 

Svijet srlja u katastrofu

Biliškov govori kako je za klimatske promjene čuo 1986. godine i ta ga je vijest uznemirila te se pitao zašto nitko ništa ne poduzima po tom pitanju. Danas, 35 godina kasnije unatoč znanstvenim spoznajama koje govore da ako se ništa ne poduzme svijet srlja u katastrofu.

Istaknuo je kako je Pariški sporazum donesen 2015. godine, ali u njemu nedostaju mehanizmi kontrole. Govori kako su odluke u Glasgowu ključne za cijelo čovječanstvo.

Domac je rekao kako je važno da se u Glasgowu riješe pitanja primarno na političkoj razini. Kako kaže, klimatsku krizu će riješiti ili ne riješiti političari.

 80 posto emisija dolazi iz G20 zemalja

- Moramo biti svjesni da 80 posto emisija dolazi iz G20 zemalja, upravo onih koji su se prije neki dan sastale i nisu ništa dogovorile, naglasio je i kazao kako se sve vodi na način može li se klimatska priča riješiti tako da bogati zarađuju kao do sada, a možda i više. Ako se nađe način za to, sigurno će se riješiti klimatska kriza, a ako se ne nađe način za to imamo razlog biti zabrinuti.

Mazzocco Drvar je naglasila kako se neće ništa riješiti u Glasgowu. Kako kaže tu smo samo napravili jednu veliku stepenicu prema naprijed. Rekla je kako se od Pariškog sporazuma do danas, u šest godina ostvarilo vrlo malo upravo stoga što nisu dogovoreni mehanizmi.

- Ono što je nedostajalo kod Pariškog sporazuma je bila transparentnost. Svi su se obvezali na nešto, ali nisu postojali mehanizmi kojima smo to mogli pratiti, naglašava. Istaknula je kako su Hrvatski ciljevi jako ambiciozni i treba ih gledati s respektom.

Pandžić je rekao da što se tiče klime, došlo je do izvjesnih promjena.

- Prema klimatskom scenariju, naše područje pripada području Sredozemlja gdje su ljeta toplija u odnosu na prethodna više nego u ostatku Europe, a također su i zime toplije. Imamo toplinske valove ljeti i manje snijega zimi, rekao je i dodao kako globalno gledano imamo sve više ekstremnih događaja.

 - Upravo je to razlog zašto se definiralo povećanje temperature od 1,5 do 2, stupnja Celzija, zato što je globalno zagrijavanje proporcionalno učestalosti ekstremnih vremenskih prilika.

 Javljaju se procesi koji idu u smjeru jačanja ekstrema

Herceg Bulić je istaknula kako bismo vrlo brzo mogli premašiti čarobnu granicu koja na s drži u uvjetima koje imamo sada.

- 1,5 stupnjeva je postavljeno kao granica koja nas dijeli od ćudljive atmosfere, odnosno klimatskih pojava koje će nam život učiniti neugodnim, rekla je.

Upravo s porastom globalne temperature u klimatskom sustavu zemlje se javljaju procesi koji idu u smjeru jačanja ekstrema.

- Ekstremi donose iznimno nepovoljne vremenske uvjete, a s time i ekonomske, zdravstvene i druge štete. Njih je teško predvidjeti i za njih se pripremiti, naglasila je I dodala da ako se premaši zadana granica zatopljenja, možemo očekivati vrlo neugodne klimatske promjene