U Zagrebu veliki prosvjed protiv megafarme i klaonice pilića

Više tisuća prosvjednika okupilo se u subotu u središtu Zagreba na prosvjedu protiv farme i klaonice pilića koje ukrajinski investitor želi izgraditi u okolici Siska, poručujući da su protiv megaprojekta koji može uništiti cijelu županiju te da žele zaštitu ljudi, okoliša i životinja.

Prosvjednici su se u organizaciji Zelene akcije, Prijatelja životinja te građanskih inicijativa "Siščani ne žele biti Smetlišćani" i "Sunjani ne žele biti smuljani" okupili na Tomislavovom trgu i krenuli u prosvjednu šetnju prema Zrinjevcu gdje su ponovili svoje zahtjeve.

Prosvjednici traže obustavu podrške vlasti ovom i sličnim projektima

Iznoseći zahtjeve prosvjednika predstavnica Zelene akcije Dora Sivka kazala je da traže obustavu svih pokrenutih postupaka procjene utjecaja na okoliš, reviziju svih do sada izdanih rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš i ekološku mrežu i stratešku procjenu svih zahvata kako bi se sagledao kumulativan učinak čak 20 planiranih projekata na okoliš, ekološku mrežu, ljudsko zdravlje i na ekonomiju.

Također zahtijevaju obustavu svake podrške države i drugih vlasti ovim projektima te usvajanje nacionalne odluke koja bi ovakve projekte klasificirala kao neprihvatljive.

– Ovo je pitanje od nacionalnog interesa jer se radi o promjeni koncepta proizvodnje. Model koji se oslanjao na domaće kooperante i mala obiteljska gospodarstva sada se zamjenjuje megalomanskim postrojenjima u vlasništvu stranih investitora, koje u ovom trenutku nije neprimjereno nazvati industrijama smrti, poručila je Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije.

Predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman kazao je i da ih je prije prosvjeda na sastanak primio ministar poljoprivrede David Vlajčić te da su mu zahvalni što će njihove zahtjeve uručiti premijeru, "na kojem je sada odluka da zaštiti ovaj narod, ovu zemlju, njezin okoliš, njezinu budućnost".

- Mislimo da on (premijer) treba dobiti sve informacije i mislimo da će ih sada imati. Mislim da Hrvatska ne treba definitivno ići u interes profiterima i investitorima, nego svojim građanima. I ono što je najvažnije, neka se čuje njihov glas pa da je to ne znam kako dobro, a ako oni to ne žele, onda ne žele, poručio je Oman.

Dodao je i da ljudi imaju pravo odbiti "mega zlo" koje može dovesti do uništenja jedne županije, jednog cijelog dijela Hrvatske.

- I ovdje smo ne samo uz taj narod, nego zapravo uz sve građane Hrvatske jer se to može dogoditi i nekoj drugoj županiji, ako sada odlučno ne kažemo ne, kazao je Oman.

'Investitori s puno novca, a malo morala'

Snježana Sužnjević Vago u ime Inicijative "Siščani ne žele biti smetlišćani" u nastavku prosvjeda na Zrinjevcu naglasila je da dolazi iz Siska - grada koji su, kako je kazala, "u posljednjih 35 godina opustošila sva moguća zla, jahači apokalipse kojima su se priključile i hrvatske institucije" te im se sada kao spas nude čudne alternative.

- Ukazuju nam se investitori s puno novca, a malo morala, kazala je Sužnjević Vago. Dodala je i da su u sklopu projekta ponuđene studije za okoliš apsolutno manjkave u svakom pogledu.

- Ministarstvo zaštite okoliša je prihvatilo sve (investitorove) loše napravljene studije utjecaja na okoliš. Uložili smo više od 800 prigovora na te studije, znate li što se dogodilo - ništa, kazala je Sužnjević Vago upozorivši i na neaktivnost Državnog inspektorata na što su prosvjednici uzvikivali "lopovi, lopovi" zatraživši i ostavke odgovornih.

Aktivistica Dubravka Hrvoj iz Velike Ludine upozorila je da ukrajinski investitori u velike peradarske pogone, između ostaloga, nemaju riješen problem odvoza gnoja, otpada i otpadnih voda te mjerenja emisija štetnih tvari, a Sven Dorotić iz Lekenika objasnio da se na području te općine planira investirati na pet lokacija.

Istaknuo je kako su to tvornica stočne hrane, uljara, valionica pilića, dvije farme pilića i velika zgrada, a samo dio naselja općine Lekenik ima vodovod i kanalizaciju, dok ni jedno naselje nema uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Damir Rossini iz građanske inicijative "Sunjani ne žele biti smuljani" ocijenio je predloženi projekt "peradarskim biznisom najgore vrste protiv kojega se mora boriti", a rješenje bi, kako je kazao, bili "pravi investitori koji poštuju zakone Europske unije".

– U Hrvatskoj već proizvodimo više od 85 posto piletine za vlastite potrebe. Uz to, postoje i domaća gospodarstva koja nisu ni popisana, što znači da imamo dovoljno za sebe. Investitor najavljuje proizvodnju za izvoz, ali nama to ne treba – kao ni zagađenje vode i zraka. Ne želimo biti otpad Europe, kazala je prosvjednica Mira Radaković.

Podrška zastupnika i osoba iz javnog života

Podrška je stigla od pojedinih saborskih zastupnika, ali i osoba iz javnog života.

- Moramo se nekako svi zajedno odlučiti kakvu Hrvatsku želimo i u kakvom svijetu želimo živjeti, poručio je glazbenik Darko Rundek.

– Ovo nije samo pitanje Sisačko-moslavačke županije, nego borbe protiv štetnih projekata koji iza sebe ostavljaju smrad, otpad i bolest. Takvi megaprojekti nisu u interesu hrvatskog seljaka ni hrvatskog gospodarstva. Riječ je o projektu koji će, po mom mišljenju, donijeti samo financijsku, ekonomsku i ekološku štetu, rekao je Miro Bulj.

Organizatori su najavili novi prosvjed 25. travnja u Sisku kako bi se, kako su istaknuli, još snažnije usprotivili planiranim projektima i poručili da Hrvatska zaslužuje održivi razvoj, a ne industrijsku žrtvu.

Na sastanku u Ministarstvu udruge i građani - investitori se nisu pojavili

Na neformalni sastanak u Ministarstvu poljoprivrede uoči prosvjeda došli su predstavnici udruga Prijatelji životinja i Zelena akcija te građanske inicijative "Siščani ne žele biti smetlišćani". 

– Hrvatski građani, ali i hrvatska vlast, imaju pravo reći ne projektima koje ne žele. Ovdje su građani već rekli svoje. Prema anketama, više od 80 posto građana je protiv ovog megaprojekta koji može uništiti cijelu županiju. Ovaj slučaj govori i o smjeru u kojem Hrvatska želi ići. Tražimo da se zaštite ljudi, okoliš i životinje i da se ovom projektu jasno stane na kraj, rekao je predstavnik Prijatelja životinja Luka Oman.

Dodao je da zahtjevi nisu usmjereni samo na Sisačko-moslavačku županiju, nego da se odnose na cijelu Hrvatsku. 

– Smatramo da ovaj sastanak kasni najmanje dvije godine. O ovim projektima govorimo i upozoravamo već dvije godine. Pravilno uključivanje javnosti trebalo je biti na početku postupka, kada se javnost može saslušati i kada se njihovi interesi mogu uključiti u eventualno planiranje projekta, istaknuo je Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.

Investitori poručuju da imaju podršku jedinica lokalne i regionalne samouprave

Na svojim stranicama oglasili su se i investitori. Od samog početka, kažu imaju javno iskazanu i službeno potvrđenu podršku ključnih jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Objavili su i dokumente podrške Općine Lekenik i Sisačko-moslavačke županije, kao i zaključak Gradskog vijeća Grada Siska.

U priopćenju navode i da su odustali od izgradnje bioplinskog postrojenja u Sisku, a Studijom utjecaja na okoliš predviđena su alternativna rješenja.