16:20 / 19.10.2021.

Autor: Tina Šimurina, Maja Zrnić/Puls/HRT

Kućna prašina puna pesticida! Poziv na uzbunu?

Pesticidi, ilustracija

Pesticidi, ilustracija

Foto: YuraKrasil / Shutterstock

Zbog njih imamo više prinose i zdraviju hranu. Bez njih ne možemo prehraniti svjetsko stanovništvo. Neizostavni su, tvrde jedni. Osiromašuju tlo, uništavaju kukce i pčele, opasni su za ljudsko zdravlje i okoliš. S njima nam nema budućnosti, tvrde drugi. Možemo li bez pesticida? Brojni građani Europske unije misle da možemo. I traže promjene.


- U sklopu peticije htjeli su pokazati što se radi na terenu i onda su tražili da uzmemo uzorak iz jedne kuće blizu polja kako bi vidjeli što je unutra. U toj kući smo nažalost našli dva opasna herbicida i šest fungicida, kaže Vivian Grisogono, predsjednica udruge „Eco Hvar“, a rezultati o kojima govori su rezultati analize prašine iz kuće koja se nalazi u blizini vinograda na otoku Hvaru.

Isti pokus testiranja kućne prašine na ostatke pesticida napravljen je u više od dvadeset zemalja. Testirana je prisutnost 30 - 450 pesticida odobrenih u EU, a svi uzorci bili su kontaminirani s prosječno osam pesticida.

Studiju je provela europska građanska inicijativa „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“, a peticiju koju su pokrenuli do sada je potpisalo više od milijun stanovnika Europske unije.

- Prijedlog inicijative je da se do 2030. smanji upotreba pesticida za 80 posto, a do 2035. na području EU pesticidi potpuno izbace iz poljoprivredne proizvodnje. Također, da se potakne Europska komisija i Europski parlament da naprave korake u smislu uklanjanja pesticida iz upotrebe u poljoprivredi, i da se pomogne poljoprivrednicima u prelasku na organsku poljoprivredu s pomoću izravnih potpora, objašnjava Natalija Svrtan, koja radi za „Pesticide Action Network“, međunarodnu koaliciju od oko 600 nevladinih organizacija koja se protivi upotrebi pesticida.

- Imamo i svjedočanstva gdje ljudi kažu kako nemaju ekološki certifikat, ali koriste prirodne načine proizvodnje jer dobivaju veće prinose – nemaju troškove upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva, već isključivo biološkim metodama ostvaruju prinose, dodaje Svrtan.


S druge strane, Mladen Dobranić, uzgajivač jabuka iz Međimurja, smatra kako je proizvodnja bez pesticida nemoguća.

- Mi moramo koristiti zaštitu, imamo određene bolesti kod jabuke za koje moramo koristiti fungicide i insekticide.

No, problem nisu samo pesticidi. U suvremenom načinu života koristimo mnoštvo kemikalija koje se nalaze u sredstvima za čišćenje, kemijski bojimo odjeću i obuću, deratiziramo prostore i tretiramo zelene površine, te se postavlja pitanje kako one utječu na okoliš i zdravlje ljudi.

- Već danas znamo da nismo samo izloženi u okolišu, nego smo ih unijeli nekakvim namirnicama u organizam. Međutim, ovdje je problem što znamo da su to kemijske tvari koje će interferirati s našim organskim sustavima – imamo dokazano da se događaju nekakve promjene i upravo zbog toga imamo i strogu legislativu, objašnjava prof.dr.sc. Iskra Nola iz Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“.

Specijalistica onkologije i radioterapije dr.med. Ilona Sušac, koja godinama liječi oboljele od karcinoma i proučava utjecaj pesticida na zdravlje ljudi, kaže kako danas svjedočimo cijelom nizu bolesti kao što su razne autoimune bolesti i alergije, astma, neurološki ispadi, a čak se i dijabetes i kronične bolesti srca također povezuju sa pesticidima.

- Taj pesticid će se vezati za receptor za koji bi se trebao vezati naš spolni hormon i dati će krivu informaciju i u krivo vrijeme, što može rezultirati rastom tumorskih stanica ili sterilitetom. Može rezultirati i neurološkim poremećajima - recimo sve češće imamo disleksije, ADHD ili nekakve neuro-bihevioralne poremećaje kod djece koje ne možemo drugačije objasniti, ističe Sušac.

Znanstvenici upozoravaju da nam je okoliš sve ugroženiji, da se opasno smanjuje broj insekata – čak 40 posto ih je u opasnosti od izumiranja. Posebno su ugrožene pčele, bez kojih ćemo teško preživjeti, kaže Željko Trupković, predsjednik udruge pčelara „Agacija“, koji se proizvodnjom meda bavi 25 godina.

- Ima više vrsta utjecaja pesticida na pčele. Prvi je direktni, kad vidimo da nam je otrovana pčelinja zajednica – to je ono kaj se vidi. Ono kaj se ne vidi to je da pčele polako koriste te pesticide na biljkama, ne ulaze spremne u zimu, nemaju svoj imunitet. Na kraju to rezultira slabijim prinosima meda, uz ostale čimbenike, te slabijim prezimljavanjem – čak i do 40 posto slabijim, napominje Trupković.

Istraživanja pokazuju da čak 75 posto meda na svjetskoj razini sadrži tragove otrovnih pesticida.

- Stavila bih naglasak na pitanje cijene hrane – koliko bi koštala organski proizvedena hrana, i pojam prehrambene suverenosti, potrebe da država može prehraniti vlastito stanovništvo. Ta suverenost danas još uvijek velikim dijelom ovisi o sintetičkim pesticidima.“, kaže Nola.

Sušac kaže kako se svega 10 do 15 posto karcinoma može objasniti naslijeđenom genetičkom greškom.

- Kako su stečeni? Upravo tako. Unosom hrane i pića koji su opterećeni mnogim tvarima, među ostalim i pesticidima, koji remete rad naših unutarnjih organa, upozorava.

- Nadam se da će početi koristiti alternative, jer alternative postoje. To je glavna poruka, zaključuje Grisogono.


O ovome problemu u emisiji 'Na rubu znanosti' govorio je i Rudolf Steiner. Ne postoji značajno područje koje Steiner nije dotaknuo kroz svoj nauk o čovjeku - antropozofiju. Waldorfska škola i biodinamička poljoprivreda su najpoznatiji primjeri, ali uz njih stoje i pojmovi poput organske arhitekture. 

Pogledajte emisiju!

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!