Otok Krk je čudo, ispred je Zagreba i Bruxellesa

21:14 / 26.05.2022.

Autor: Tina Šimurina/Puls/HRT/V.G.

Krk nadomak energetske neovisnosti

Krk nadomak energetske neovisnosti

Foto: Puls / HRT

Davno prije rata u Ukrajini i europske ubrzane potrage za alternativom ruskim energentima, na jednom našem otoku shvatili su da su budućnost i sigurnost u zelenoj energiji. Idealizam i borba s poprilično nemuštom i za mnogim europskim zemljama zaostalom hrvatskom energetskom politikom, doveli su otok blizu cilju: da postane energetski neovisan i klimatski neutralan. Ostatak zemlje od njih, nažalost, ne uči.

Umirovljeni svećenik Nikola Radić ima 86 godina. Ali koncept obnovljivih izvora energije i životnu filozofiju koja ide uz njih razumije bolje od mnogih puno mlađih ljudi. Energetski neovisnu kuću ima već niz godina. Bio je prvi na otoku Krku. Ali nije samo energetski neovisan.

- Imam svoju struju, imam svoju vodu jer imam dvije cisterne, ja ne rabim vodu od Ponikve, već godinama. Imam kišnicu i ona je daleko kvalitetnija nego što je oni daju. Imam svoja drva i ogrjev. Imam vrt i u njemu svašta pomalo. Imam pet kokoši, svoja jaja, nabraja Nikola Radić.

Sve više krovova na Krku pod fotonaponskim panelima


Na otoku Krku održivost promišljaju od kraja Domovinskog rata. Nakon mnogo učenja i razmišljanja, 2008. krenuli su u realizaciju projekta energetski neovisnog otoka. Pokretač priče je naš poznati ekološki aktivist Vjeran Piršić.

- To je poanta. Da je otok Krk osmišljavao i osmišljava svoje razvojne strategije koje su 10 godina avangardnije ne samo od Zagreba nego i od Bruxellesa i koje su u tom trenutku suprotne državnim strategijama, kazao je Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner.

I lokalna politika i građani prihvatili su ideju. Sve više krovova na Krku je pod fotonaponskim panelima. Krk je sve bliže realizaciji ideje o kojoj većina Hrvatske nije ni počela promišljati.

- Ovo kod nas je poanta da napravimo iskorak iz štetnog korištenja fosilnih goriva, da napravimo vlastitih 100 megavata obnovljivih izvora energije u miksu 60 megavata solara, 30 vjetra i 10 bioplina, a da to bude u našem vlasništvu. I da proizvodimo našu energiju jer zašto bi deseci milijuna odlazili godišnje da plaćamo Rusima plin, Arapima naftu i Bosancima i Srbima struju iz elektrana na ugljen koje ionako zagađuju Hrvatsku prekogranično, rekao je Piršić.

Velečasni Radić mirno, iz ugode svoje neovisnosti, promatra što se događa. Za njega je to više od energetske tranzicije, filozofija života koja je daleko od načela liberalnog kapitalizma.

- Vraćam se na Manfreda Max - Neefa koji priča o Indijancima. Sjećam se jedne vrlo zgodne epizode gdje je jedna humanitarna organizacija došla u neko selo jer su htjeli pomoći tim ljudima i bila je jedna žena Indijanka koja je pravila ponča. Pitali su je koliko radi, rekla je da napravi tri ponča na tjedan. Rekli su joj donijet ćemo vam mašinu pa ćete moći raditi puno više. Ona je prihvatila, naučili su je i ona je počela tako to raditi. Nakon izvjesnog vremena su se vratili. Pitali su je: „Koliko sada napravite ponča u tjedan dana?” Kaže tri. A zašto samo tri? Jer mi više ne treba. Tu je rješenje, kazao je Radić.

Od malih nogu uče reciklirati

Dok priprema obrok, Jasminka Gršković dobro zna u koju kantu što ide. Otpad odvaja još od 2005. Jer gospodarenje otpadom je još jedna karika u održivom razvoju otoka.

- Odvojim biootpad, papir i plastiku i samo jednom na mjesec jednu malu zelenu kantu nakupi se nešto što ne znam gdje bi odvojila, rekla je Jasminka Gršković..

Jasminka radi u dječjem vrtiću. I ondje se provode edukacije o odvajanju otpada.

- Oni već od jaslica odvajaju. I sve znaju, ako ne znaju pogledom već pitaju što s ovim. Znači već razumiju da to negdje pripada, da ne može bilo što u bilo konju kantu, dodaje Jasminka.

Na Krku se odvaja 60 posto otpada

Na Krku se odvaja 60 posto otpada i količine stalno rastu.

- U jednu halu dolazi sadržaj žute i plave kante gdje se ti sortiraju sadržaji na korisne komponente. Sve ono što možemo dalje predati oporabitelju koji onda dalje te materijale koristi kao primarne sirovine, pojasnio je Dejan Kosić, tehnički direktor Komunalnog društva Ponikve Krk.

- Sve ono što se nije razvrstalo košta nas 886 kn po toni. I to je ono što najviše opterećuje račune naših građana. Sve ono što su uspjeli odvojiti je jeftinije i zato naši građani imaju najniže cijene u regiji iako je standard visok i odvajamo pet frakcija, cijene su nam najniže, dodao je Kosić.

Od biootpada dobiva se kvalitetni kompost koji se dijeli građanima. Osim toga, komunalno poduzeće Ponikve daje svoj doprinos energetskoj tranziciji.

- Imamo preko 200 kw električnih panela i proizvodimo dovoljno el. energije za potrebe sortirnice, kompostane, a isto tako i za potrebe grijanja, hlađenja naše upravne zgrade i za električne automobile koje vozimo u poslovnim svrhama, pohvalio se Kosić.

Naravno da je i kuća Vjerana Piršića energetski neovisna.

- Tipično domaćinstvo treba pet do sedam kW fotonaponske elektrane što je 50 do 150 tisuća kuna. Fond za zaštitu okoliša refundira 60 posto na otocima i 40 posto na kopnu. Druga stvar koju ja imam je baterijski sustav za pohranu. I što je važno ako imam viška energije ne moram je davati u mrežu nego je mogu čuvati za sebe.

- Za pet godina ja se besplatno vozim, besplatno grijem, besplatno hladim i trošim svoju energiju za televizor, računala i slično. I to je realnost, kazao je Piršić.

Žele do 2030. postati energetski neovisan otok

Na Krku je sve više entuzijasta. Velečasni Radić bio je i prvi na otoku koji je imao električni automobil. Prijatelj inženjer elektrificirao je njegova benzinca.

- Kako je moj prijatelj inženjer to složio to se svi samo čude. Gledajte. Ovdje su sve baterije ispod. Sve napunio koliko je mogao. Motor je doli ispod koji ga vuče, pokazao nam je velečasni.

- Imam ovdje struju i tu gdje se nekada sipao benzin ja stavim to unutra i evo ga, počinje puniti, dodao je.

San Vjerana Piršića je da njegov otok bude energetski neovisan do 2030. Rade na razvoju pametne mreže, robota za čišćenje plaža od plastike, žele samo električna vozila na otoku i trajekte na struju. Piršić i načelnik općine Baška vode nas do mjesta gdje bi uskoro trebala biti podignuta fotonaponska elektrana.

- Čim smo razvili ideju naravno da smo razmišljali o tome kako ćemo zatvoriti financijski projekt, tako da ćemo se za prvih pet megavata buduće fotonaponske elektrane Barbićin morati zadužiti kreditom poslovne banke, a drugih pet megavata, ukupno bi ih trebalo biti 10, ponudit ćemo našem stanovništvu, ne samo Baške nego cijelog otoka, rekao je Toni Juranić, načelnik Općine Baška.

Elektrana bi trebala proizvesti 10 posto potrebne energije. Ostalo bi dolazilo iz fotonapona na krovovima, te od vjetroelektrana. Zato rade na formiranju energetskih zajednica. Tisuće malih proizvođača trebale bi dijeliti lokalno proizvedenu energiju.

- To znači da vi imate hotel, kolega ima školu. Škola ljeti proizvodi, a ne troši i daje vama u hotelu. Vi po zimi ste zatvoreni, vraćate školi. Ili drugi kolega ima neki obrt sa strojevima, oko sebe ima vikendaše. Dobiva tijekom tjedna energiju od vikendaša a preko vikenda vrati njima, pojasnio je Piršić.

- Nije sporno da ćete prije ili kasnije biti u pravu, da će ljudi koji su vas prije 10, 20 godina smatrali idiotima, danas tapšati po ramenu. Da će tekstovi koje sam pisao 2003. danas biti aktualni. Pitanje je samo hoćemo li na vrijeme napraviti stvar ili će planet biti uništen prije toga s klimatskim promjenama, mikroplastikom, pandemijama i sličnim stvarima, dodao je.

Kad dođete ovamo, sva apokaliptična predviđanja nekako izblijede. Lako se uljuljkate u njihove snove o održivosti i neovisnosti. Posebno kad vidite da polako, ali sigurno postaju stvarnost. I poželite da cijela zemlja postane jedan veliki otok Krk.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!