07:16 / 28.05.2021.

Autor: PULS/HRT/D.D.

Kriptovalute - budućnost financija ili prolazni trend?

Kriptovalute - budućnost financija ili prolazni trend?

Kriptovalute - budućnost financija ili prolazni trend?

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Nakon vrtoglavog rasta, nedavni kineski udar srušio je vrijednost Bitcoina. Jedni su odmah ustvrdili da Bitcoin tone, drugi pak kažu da je to još samo jedna bura na inače nemirnom tržištu. Onima koji sve to promatraju sa strane teško je uopće shvatiti fenomen kriptovaluta, a kamoli predviđati što će se dogoditi. Dok oprezni upozoravaju da je riječ o špekulativnom tržištu, tehnološki čarobnjaci misle da je to put bez povratka.

Hrvatski kriptostručnjaci

- Početkom prošle godine u cijeloj toj industriji bilo je likvidnosti par tisuća dolara, sad se već približavamo cifri od 50 milijardi dolara, kaže Nikola Škorić, poduzetnik.

- Trenutno što se tiče rizika ulaganja, kriptoimovina sigurno je jedno od najrizičnijih ulaganja koje trenutno možete imati na svijetu, rekao je Ante Žigman, HANFA.

- Dio novaca koji se danas ulaže u zlato se počinje ulagati u kriptovalute, odnosno Bitcoin specifično, i zbog toga Bitcoin raste, objašnjava Hrvoje Prpić, poduzetnik.

Završio je Fakultet elektrotehnike i računarstva i zaposlio se u nuklearki Krško, a onda je Nikola Škorić otkrio svijet kriptovaluta.

Zanimala ga je složena tehnologija koja stoji u pozadini. Danas ima tvrtku koja je prošle godine proglašena najbrže rastućom u Hrvatskoj i šestom najbrže rastućom tehnološkom tvrtkom u srednjoj Europi.

- Kad hoćete zamijeniti kune za euro ili obrnuto to radite u mjenjačnici, isto tako možete otići na našu web stranicu i tamo promijeniti kune ili eure u 28 kriptovaluta koje nudimo ili obrnuto, i to je osnova našeg biznisa, kaže Nikola Škorić.

- Usluga koja se naslanja na našu virtualnu mjenjačnicu su partnerstva s fizičkim mjenjačnicama, tako da na Cvjetnom trgu postoje dvije mjenjačnice u kojima možete zamijeniti kunske novčanice za kriptovalute, dodaje.

Uz to, omogućavaju plaćanje kripto valutama, u Hrvatskoj danas u nekoliko stotina trgovina možete platiti na taj način zahvaljujući servisu Nikoline tvrtke.

Zovu novog, alternativnog financijskog svijeta nije odolio ni poduzetnik Hrvoje Prpić. S prijateljem je pokrenuo ideju decentralizirane burze za kripto valute.

- Trenutno je toliki hype oko kriptovaluta da je naknada za transakciju toliko visoka, da su kriptovalute poput Ethereuma gotovo neupotrebljive u ovom trenutku. U našoj decentraliziranoj burzi da bi napravili jednu transakciju koštalo bi vas 50 dolara samo naknada, kaže Hrvoje Prpić, poduzetnik.

Do zagušenja mreže, objašnjava Prpić, došlo je zbog popularnost. Dolazilo je do sve više transakcija, međutim postoji ograničenje njihovog broja. Oko pedeset u sekundi kod Ethereuma, kaže.

- I onda prolaze samo oni koji žele platiti više, oni koji ne žele platiti - odustaju, i zbog toga je povećana naknada. Ona sad iznosi po 50, čak 80 dolara po jednoj transakciji, tako da se sada događaju transakcije velike par tisuća, desetak tisuća dolara pa na više, a ovi mali čekaju, objašnjava Prpić.

Kriptovalute i veliki igrači

Tržište je eksplodiralo pa su u priču ušli i veliki igrači. Banke, investicijski fondovi, čak i Elon Musk.

- Jamie Dimon, CEO najveće banke na svijetu Jackie Morgan Chase, je 2017. bio vrlo jasan da su kriptovalute prevara, da je to sredstvo plaćanja koje se koristi za trgovinu ljudima, i bio je ogroman je protivnik bio kriptovaluta. U prvoj polovici 2020. JP Morgan Chase je otvorio bankovne račune u najvećim američkim mjenjačnicama kriptovaluta, objašnjava Škorić.

- U drugoj polovici 2020. analitičari JP Morgan Chasea su u internim memorandumima napravili procjenu da bi cijena Bitcoina mogla ići i do 150.000 dolara i dali su zeleno svjetlo za investiranje. Tako da iz najvećeg neprijatelja kriptovaluta, najveća banka na svijetu se pretvorila u instituciju koja potiče svoje klijente da ulože u kriptovalute, dodaje.

Razlog je vrlo jednostavan, svi žele biti na početku nečega što je u razvoju dok se ne vidi kako će to završiti, nitko ne želi propustiti priliku biti prvi i vidjeti kolika će biti uspješnost proizvoda, kaže Ante Žigman, HANFA.

- Kad govorimo o fondovima, Goldman Sachs i ostali imaju fondove od tisuća milijardi dolara, prema tome je njihova investicija u kriptoimovinu, u odnosu na ukupnu imovinu, vrlo mala. Njima nije problem ući s jednim malim segmentom svoje imovine u kriptoimovinu, i ako ostvare zaradu super ako ostvare gubitak opet dobro preživjet će, kaže Žigman.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFE Agencije koja nadzire financijske usluge, kaže da agencija tržište kriptovalutama kontrolira samo u dijelu sprečavanja pranja novca.

- Ulaganje u kriptoimovinu je potpuni rizik ulagača i nema nikakve zaštite. Kada govorimo o kriptoimovini, nema zaštite od toga da država sudjeluje na bilo koji način u obeštećivanju klijenata, jer kao što ne sudjeluje u tome kad raste vrijednost i raspodjeli zarade, isto tako ne sudjeluje niti u gubitku. Prema tome tu su investitori sami izloženi riziku, kaže Žigman.

- To je visoko spekulativni financijski instrument i kad ulažete u kriptovalute morate biti zbilja spremni izgubiti sve što ste uložili, zaključuje Nikola Škorić, poduzetnik.

Plaćanje kave kriptovalutom

Kriptovalute polako, ali sigurno iz mnogima od nas teško razumljivih sfera u kojima veliki dečki žele vrtjeti velik novac, silaze u svakidašnji život.

- Priča s kriptovalutama je počela poslije prvog lockdowna, 11. svibnja prošle godine. Htio sam napraviti neki boom, probuditi ljude pa sam uveo Pi kao sredstvo plaćanja u svom kafiću. To su ljudi prihvatili, bili su oduševljeni, jako puno poziva, poruka, interesirali su se kako to funkcionira. Ta prva kava plaćena je Pi-jevima i o tome su pisali portali u cijelom svijetu, prisjeća se Mirko Plavšić, vlasnik kafića.

U ovom zagrebačkom kafiću kavu ili bilo što drugo što popijete možete platiti u nekoj od kriptovaluta.

- Stvar je vrlo jednostavna, uđete u program, mladi gospodin je naručio kavu, stisnemo kava, odaberete vrstu plaćanja, račun izlazi fiskaliziran. Uđemo u program, upišemo iznos koji je na računu, upišemo broj računa i sad biramo kriptovalutu kojom želimo platiti. Mladi gospodin će vjerojatno izabrati Bitcoin i tu izađe barkod. S mobitelom se skenira i zelena kvačica znači da je plaćeno i novci su istog trena na računu, objašnjava vlasnik.

- Onog trenutka kad gost plaća svoje piće, meni su novci na računu, ja nemam doticaja s kriptovalutama. Ovo je samo oblik plaćanja isto kao kartice i POS uređaj, dodaje.

Oslobađanje financije od posrednika

Sve je počelo s idejom da se iz financijskih transakcija maknu posrednici, banke i javni bilježnici.

- Kriptovalute omogućavaju anonimne transakcije koje izmiču tradicionalnim načinima kontrole financijskih transakcija i dosta dugo su se banke držale podalje od toga. Kroz 2017. i 2018. je došlo do nagloga rasta cijene i zatim kraha. Kriptovalute su izgubile 90 posto svoje vrijednosti i to je bila još jedna potvrda da će kriptovalute propasti, da nemaju smisla. No pokazalo se kroz 2018. godinu, nakon što su dotakle dno, da industrija kriptovaluta ne da nije propala nego su se investicije samo pojačavale kroz vrijeme, objašnjava poduzetnik Nikola Škorić.

Prpić objašnjava kako Ethereum postaje platforma za programiranje i da se na njemu trenutno najviše radi decentralizirano financiranje. Njime se mogu dobiti krediti bez postojanje treće strane, poput banke. Kredit se dobiva od skupine ljudi koja ne zna tko ste vi, ni gdje se nalazite.

- Ostavite kao polog svoj kriptoulog koji bi inače recimo štedjeli i na temelju njega možete dobiti kredit. To su sad stvari koje se pojavljuju zadnjih godinu-dvije i izuzetno je popularno u zadnje vrijeme. Jako brzo raste to decentralizirano financiranje ili DeFi, kaže Hrvoje Prpić.

- To daje određeni osjećaj slobode, ali i otvara prostor velike nesigurnosti. Možda novim generacijama to neće biti bitno, no danas jedna generacija ljudi koja je u punoj radnoj snazi ipak želi određenu sigurnost kad stekne neku imovinu, da je ne izgubi olako, rekao je Ante Žigman, HANFA.

Budućnost kriptovaluta

Tako tržište kriptovaluta bilježi povijesne uzlete unatoč kritikama zagovornika održivog razvoja, jer rudarenje kriptovaluta troši goleme količine električne energije.

Istraživači s Cambridgea izračunali su da se zbog Bitcoina godišnje potroši više električne energije nego što potroši cijela Argentina, ali tehnološki idealisti uvjereni su da će i taj problem uskoro riješiti i da digitalno tržište valuta itekako ima budućnost.

- Ljudi se još puno informiraju, puno zovu, jer je jako mali broj onih koji u Hrvatskoj imaju i barataju kriptovalutama. Onima koji čuvaju kriptovalute je ovo godina strašnog rasta, prošle godine u ovo vrijeme Bitcoin je bio 3 tisuće dolara, danas je oko 58 tisuća. Tako da i oni koji ga imaju čuvaju ga za neka druga vremena u nadi da će još više rasti, objašnjava Mirko Plavšić, vlasnik kafića.

- Što se tiče mojih planova vezanih za kriptovalute, ja sam još 2017. kad je Bitcoin bio 10-15 tisuća dolara rekao da će u jednom trenutku vrijediti 100 tisuća dolara. Tada je to izgledalo smiješno danas više ne izgleda smiješno, kaže Hrvoje Prpić, poduzetnik.

- Taj moj plan ostaje, kad Bitcoin dođe na 100 tisuća dolara, onda planiram određen broj zamijeniti u dolare i kupiti neke fondove na američkoj burzi, a ostatak ću zadržati do tko zna do kada, kao nekakvu štednju, dodaje.

- Siguran sam da ne možemo znati što će sva ta industrija domisliti i kakva budućnost nas čeka pa i u drugoj polovici ove godine, kaže Nikola Škorić, poduzetnik.

Kineski udar na kriptovalute i njihov pad vrijednosti ipak je zabrinuo one koji njima trguju na dnevnoj bazi.

Za dugoročne ulagače ovo je jedan od očekivanih i prirodnih padova, i dalje vjeruju da je budućnost najjačih kriptovaluta zajamčena.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!