21:41 / 16.12.2021.

Autor: Tina Šimurina/Puls/HRT/V.G.

Što je tako privlačno u teorijama urote?

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Puls / HTV

Istraživanja su pokazala kako 50 posto Hrvata vjeruje da politički moćnici stvaraju viruse u laboratorijima kako bi nas kontrolirali i ograničavali naše slobode. Gotovo 40 posto nas misli da lijek za rak postoji, ali ga skrivaju zbog interesa farmaceutskih kompanija. Govorilo se i prije o teorijama urote, ali njihov utjecaj nikad nije bio vidljiviji. Što je tako privlačno u njima? Zašto ih olako prihvaćamo? Čak i kad su potpuno apsurdne, pa i opasne.

"Koronavirus je umjetno stvoren da bi se smanjio broj ljudi", "Dubokoj državi pandemija služi kako bi nas držala pod kontrolom", "Bill Gates je izmislio pandemiju i cjepivom čipira ljude kako bi kontrolirao svijet", "George Soros je reptil koji uvodi novi svjetski poredak", "Cjepiva se proizvode od abortiranih fetusa", Njemačke elite predvode svjetsku pedofilsku mrežu" - za mnoge su ovo nepobitne istine.

- Ma što razumiješ čovječe, znaš li koliko koliko toga ima, koliko mi ne razumijemo - sad si ti nešto skužio jer ti je netko tamo prodao foru, komentira taj apsurd Saša Ceci, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković. Njegov kolega Nikola Biliškov dodaje kako takve stvari zaista frustriraju znansvenike.

Dok se svijet muči s COVID-om, ljudi umiru, na sve strane niču teorije. Šire se brže od virusa. O njima se ne raspreda u uskom društvu uz kavu, zbog njih se izlazi na ulice. Ljudi su ljuti, prosvjeduju. Zašto ih olako prihvaćamo? Čak i kad su potpuno apsurdne, pa i opasne.

Primaju se na ljude koji su u strahu i nemaju povjerenje u sustav

- Teorije zavjere najčešće nastaju i najbolje se primaju kod ljudi koji su na neki način ustrašeni i imaju smanjeno povjerenje u sustav, u Vladu i na kraju i u znanost, jer znanost smatraju sluškinjom sustava. I znanstvenici ispadaju loši dečki koji dobivaju velike pare i razvijaju razne teorije koje su usmjerene protiv čovjeka, smatra Nikola Biliškov.


Nikola Biliškov

Nikola Biliškov

Foto: HRT / HTV

Biliškov je znanstvenik, doktor kemije. Radi na Institutu Ruđer Bošković. Dugo proučava teorije urote a preveo je i Priručnik psihologa Stephana Lewandowskog i kognitivnog znanstvenika Johna Cooka. Dodaje kako su teorije zavjere obično iznesene na bombastičan, ljudima zanimljiv način jer je to nešto što to čovjek ne očekuje.

Jedne zabavljaju, druge zastrašuju

I dok neke teorije urote zabavljaju, druge zastrašuju - znanstvenike frustriraju. Saša Ceci, fizičar s Instituta Ruđer Bošković, puno radi na popularizaciji znanosti. I u emisiji na 3. programu HTV-a.

- Ja vjerujem da ljudi koji vole teorije zavjere zapravo ih vole na sličan način kao što znanstvenici vole znanost. Otkrivamo nešto što je prije bilo skriveno. Ono gdje je ključna razlika između teorija zavjere i znanosti je u provjeri. Znanstvenik nakon što ima tu neku ludu ideju on traži način kako da obori tu svoju teoriju a teoretičar zavjere će tražiti dodatne dokaze koji potvrđuju tu teoriju, kaže Ceci.

Što je to u našoj psihi da prihvaćamo teorije urote?

Teorije urote uvijek prepoznaju navodni tajni plan moćnog pojedinca ili skupine urotnika. Podastiru dokaze koji ih potvrđuju, jer ništa se ne događa slučajno, ništa nije kao što se čini, sve je povezano. Kod teorija urote svijet je uvijek crno - bijeli, dijeli se na dobro i zlo.

Ali što je to u našoj psihi i u našem društvu da prihvaćamo teorije koje su nerijetko apsurdne pa i opasne? Psiholog Igor Mikloušić s Instituta Ivo Pilar kaže da su neki od nas više intuitivni a drugi analitički. Jedni stvari više gledaju srcem ili želucem, a drugi hladnije promatraju problem.


Igor Mikloušić

Igor Mikloušić

Foto: HRT / HTV

- Osobe koje imaju taj 'ono što im želudac kaže' uzimaju više srcu i vjeruju više tome - to su osobe koje su sklonije usvojiti teorije zavjere jer su one evoluirale da potaknu te naše osjećaje istinitosti i da nas na neki način zavedu. Drugi faktor su neke osobine ličnosti, ljudi koji su manje emocionalno stabilni su skloniji prikloniti se teorijama zavjere za koje se čini da daju osjećaj sigurnosti u nesigurnom, nepredvidivom svijetu i daju smisao onome što ne možemo razumjeti, kaže Mikloušić.

- Mi vjerujemo u priče a brojevima ne vjerujemo i ne možemo razumjeti da je sto ljudi koji umre svaki dan puno gore nego jedna osoba u zadnjih godinu dana što je slučaj u Sloveniji i nuspojave cjepljenja, nama to nikako nije jasno, Saša Ceci.

Ljudi žele one koji nude brza rješenja

Znanstvenici priznaju da nešto ne znaju i da ne mogu sve predvidjeti. A ljudi žele one koji samouvjereno nude brza rješenja i potpuno su uvjereni u ono što govore.

- Odjednom vas svi zovu, prepoznaju, kupuju vaše knjige zato što ste vi otkrili nešto što nitko drugi nije i to je sad neki ego trip. I nije samo da ga drugi percipiraju, nego on sebe percipira kao pametnijeg od drugih, daje neke savjete, objašnjava kako su neki znanstvenici glupi, kako oni ne vide. Ili su plaćeni ili su stvarno glupi, dodaje Saša Ceci.

Stvaranje plemena daje osjećaj sigurnosti

Uz to se, nastavlja Mikloušić - stvara jedna zajednica ljudi koji vjeruju, koji dijele svoja razmišljanja, otkrivaju nove stvari i stvaraju na neki način svoje pleme. To je u nama, mi smo društvena životinja i to nam daje osjećaj sigurnosti i pripadanja, objašnjava. 

Saša Ceci

Saša Ceci

Foto: HRT / HTV

Nikola Biliškov puno energije ulaže u borbu protiv klimatskih promjena. Pa je posebno osjetljiv na teorije urote vezane uz njih. A takvih je puno.

- To što su se promjene nekad prirodno događale ne znači da su i ove promjene prirodne. Mi imamo ogromne količine znanstvenih dokaza koji govore da su ove klimatske promjene nastale zbog ljudskog djelovanja. I to je nedvojbeno, kaže Biliškov.

Sve je dobro dok ne postane opasno

Dodaje kako postoji "više utjecajnih kvazi znanstvenih instituta koji služe tome da lažiraju podatke o klimatskim promjenama i njihovom uzroku". Kao primjer navodi Hatland institut i slične institute čiji izvori financiranja uvijek dolaze od naftnih kompanija. 

Ilustracija

Ilustracija

Foto: HRT / HTV

Sve je dobro dok ne postane opasno. Na teorijama urote tako je npr. izrastao i kult QAnon. Jacob Chansley, poznat kao QAnon šaman, bio je simbol krvavog upada pristaša Donalda Trumpa u američki kongres. U zadnje vrijeme pozivaju i na ubojstva zdravstvenih radnika koji, tvrde oni, djeci ubrizgavaju cjepivo koje je zapravo biološko oružje.

- Ako vjerujete da postoji zavjera ljudi koji žele otrovati i ubiti vašu djecu ili u slučaju QAnona da postoji pedofilski lanac u koji je upletena visoka politika koji otimaju djecu da bi koristili njihovu krv za pomlađivanje - vi ste spremni biti agresivni kao i svaka osoba koja smatra da je njihova obitelj ugrožena i da neki zli ljudi žele napasti njihovu obitelj, upozorava Mikloušić.

Ljudi iznevjereni od sustava

- Onda imamo i jedan socijalni aspekt, a to je aspekt nepovjerenja prema institucijama. Često možemo vidjeti da ljudi koji su bliski usvajanju takvih teorija su ljudi koji su bili iznevjereni od sustava, na neki način marginalizirani. Ove teorije im daju neku smisleniju sliku svijeta i objašnjavaju njihovu životnu situaciju, daju im prihvatljiviju sliku. I onda zadnja razina zbog koje smo u situaciji u kojoj jesmo je pad povjerenja u autoritete, dodaje.

Teoretičari urote kao instrumenti cyber ratova

Nikola Biliškov kaže kako su teorije zavjere oduvijek postojale, ali nisu imale priliku da se tako brzo šire. Danas je to drugačije, uz pametne telefone, društvene mreže i razne informatičke servise. Najsmješnije je, dodaje - što se teoretičari zavjere na kraju protive tehnologijama koje će još više ubrzati širenje informacija, a to je 5G mreža.

Igor Mikloušić upozorava da ljudi koji slijede teorije urote nisu svjesni da su ponekad instrumenti pravih cyber ratova koji s farmom botova smanjuju povjerenje u institucije i naprave toliko štete, od toga da će ljudi manje vjerovati svojoj vlasati do toga da će manje vjerovati liječnicima. Radi se, kaže - o toksičnom koktelu koji će dugoročno naštetiti državi upravo plasirajući teorije zavjere. 

Pozadina vjerovanja u teorije urote je kompleksna. Nerijetko je potaknuta strahom i nesigurnošću. Zato je važno da znanstvenici što više šire provjerene spoznaje.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!